Turopoljsko-posavski dijalekt

Ovaj je članak dio niza o; kajkavskom narječju hrvatskoga jezika;
	Osobine fonologija; leksik; morfologija;
	Kajkavski dijalekti: Sjeverozapadni dijalekti: zagorsko-međimurski; Jugozapadni dijalekti: turopoljsko-posavski; Istočni dijalekti: križevačko-podravski; Rubni dijalekti: prigorski; donjosutlanski; goranski; izumrli zapadnoslavonski;
	Kajkavski književni jezik uredi

Turopoljsko-posavski dijalekt ili jugozapadni kajkavski dijalekt je jedan od glavnim dijalekata kajkavskog narječja. Odlikuje se povlačenjem metatonijskoga cirkumfleksa prema početku riječi; izjednačeno nazalno o i samoglasno l većinom čuvaju posebnu fonološku vrijednost (uglavnom kao otvoreno o), a dio je govora i u tom dijalektu izjednačio njihov refleks s u; praslavensko. t', d' dali su č', dž' (srednje vrijednosti č i dž) ili j, a skupovi -stj, -skj, -zdj, -zgj daju šč', ždž' (srednje vrijednosti č i dž). Ako se gleda kao skupina, obično se dijeli na sljedeće (pod)dijalekte; donjolonjski, turopoljski, vukomeričko-pokupski.
U prošlosti je većinom obuhvaćao područja stare Zagrebačke županije, osim njenih krajnjih rubova (područja gdje se govori Prigorski).

Govori se na području Posavine od Zagreba i rubnih kajkavskih područja do novoštokavsko jekavskih (južni dijalekt) područja uz granicu s BiH i zapadnu Slavoniju. Na sjeveru se prostire do Moslavine gdje graniči s istočnim kajkavskim dijalektom . Govori u rumunjskom Karaševu, kao i u austrijskom Gradišću se obično smatra da dolaze porijeklom iz ovog dijalekta.

Dijalekt se može podijeliti na više poddijalekata (koje neki jezikoslovci, npr. Lončarić smatraju i samostalnim dijalektima); Donjolonjski, Turopoljski i Vukomeračko-pokupski.

Izvori

Nedovršeni članak Turopoljsko-posavski dijalekt koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.