Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Livadea
Λιβαδειά
Osnovni podatci
Država Grčka
Periferija Središnja Grčka
Prefektura Beocija
Stanovništvo 21.492 (2001)
Površina 212,5 km²
Gustoća stanovništva 101/km²
Visina 200 m
Koordinate 38°26′N 22°52′E / 38.433°N 22.867°E / 38.433; 22.867
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 321 00
Pozivni broj 22610
Registarska oznaka ΒΙ
Službena stranica www.livadia.gr
Karta
Livadea na karti Grčka
Livadea
Livadea

Položaj grada na karti Grčke

Livadia (grčki: Λιβαδειά ) ili Levadia je grad u središnjoj Grčkoj, sjedište prefekture Beocija. Livadia je udaljena 130 km od Atene u pravcu sjeverozapada.

Povijest

Livadia je u antici bila poznata po svom proročištu, od koga je za savjet tražio između ostalih; Perzijanac Mardonije kao i rimski general Lucius Aemilius Paullus Macedonicus. Polis Livadia pridružio se Beocijskom savezu pod vodstvom Tebe. 395. pr. Kr. spartanski vojskovođa Lizandar osvojio je i razorio je Livadiju, a Mitridat VI. Pontski 86. pr. Kr. razorio je Livadiu po drugi put.

U novom vijeku Livadia se ne ističe ničim posebnim, a niti za bizantske uprave koja počinje od 395. godine. Nakon preustroja bizantske vojne uprave Livadia postaje sjedište Theme.

Nakon Četvrtog križarskog rata i pada Konstatinopola 1204. godine te osnutka Latinskog Carstva, Livadia je ušla u sastav novoustanovljene križarske tvorevine Atenske Vojvodine.

Nakon poraza Atenske Vojvodine 1311. godine u Bitci kod Almirosa i pobjede Katalonskih vitezova (Companyia Catalana), katalonski vitezovi zagospodarili su Livadiom. Za katalonske pobjednike stanovnici Livadije su podigli utvrđeni dvorac.

Katalonski vitezovi držali su vlast u Livadiji sve do 1388. godine, kada su morali prepustiti vlast firentinskom vitezu Neriu Acciaouliu.

1458. godine zauzeo je sultan Mehmed II. Livadiju. U početku je Livadia bila u sandžaku Trikala, a od 1470. godine ušla je u Sandžak Euripos. Od XV stoljeća počinje rast Livadije pod snažnim otomanskim utjecajem. Pri kraju XVII stoljeća Livadia je postala poprište ratnih aktivnosti za vrijeme tursko-mletačkog rata vođenog na području Beocije između 1684.1699. godine. Kraj XVIII stoljeća Livadia dočekuje kao najveći grad Beocije, veći i od rivalske Tebe.

Na početku grčkog rata za neovisnost vođenog protiv Osmanskog Carstva 1821. godine, Livadea je imala 10.000 stanovnika i bila jako uporište - Philike Hetairaia (tajne revolucionarne organizacije grčkih rodoljuba). U noći između 28. - 29. svibnja 1821., ustanici su se okupili na brdu Profitis Ilias i zatražili od turskog zapovjednika predaju utvrde. On je to odbio tako da su ustanici 31. svibnja 1821. napali turski garnizon u gradskoj tvrđavi.

Dan kasnije zauzeli su grad, ali ga nisu uspjeli dugo zadržati pod svojom vlašću, turske trupe iz Makedonije i Tesalije ponovno su zauzele grad. 5. studenog 1828. godine pokušali su grčki ustanici ponovno zauzeti grad, ali nisu uspjeli, tek 8. veljače 1829. uspjeli su grčki ustanici ući u grad i osloboditi ga.

Zemljopisne odlike

Grad Livadea se nalazi u zapadnom dijelu prefekture Beocije u prostranoj kotlini okruženoj brdima. Grad leži na obalama rječice Erkine na 200 m nadmorske visine, na istočnim obroncima planine Parnas , koja se uzdiže zapadno i jugozapadno od grada.

Istočno od grada nalazi se prostrana dolina rijeke Kifisos u koju se ulijeva Erkina i dno nekadašnjeg velikog antičkog jezera - Kopais (Kopaida). Južno od grada nalazi se Korintski zaljev.

Promet / Gospodarstvo

Pored grada prolazi Nacionalna cesta 48 koja ide prema Delfiju i Distomu. Sjeverno od grada prolazi Nacionalna cesta br. 3 koja vodi iz Atene za Lamiju. Istočno od grada prolazi Grčka autocesta br. 1) ( Atena - Solun).

Livadia je do nedavno bila sjedište kraja u kojem se intenzivno uzgajao pamuk i duhan, i nešto žitarica, uz intenzivno stočarstvo. Poljoprivreda i danas igra važnu gospodarsku ulogu, uz ponešto industrije.

U gradu djeluje nogometni klub Levadiakos FC, trenutačno član Grčke Super lige

Rast stanovništva posljednjih decenija

Godina Stanovništvo Promjena Stanovništvo općine Promjena Gustoća
1981 18,885 - - - -/km²
1991 19,295 410/2.17% - - -/km²
2001 20,061 766/3.82% - - -/km²

Izvori

Vanjske poveznice