Λάρισα | |
---|---|
Osnovni podatci | |
Država | Grčka |
Periferija | Tesalija |
Prefektura | Larisa |
Stanovništvo | 126 076 (2001) |
Površina | 122.586 km² |
Gustoća stanovništva | 1507/km² |
Visina | 67 m |
Koordinate | 39°38′N 22°25′E / 39.633°N 22.417°E |
Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
- Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
Poštanski broj | 41x xx |
Pozivni broj | 2410 |
Registarska oznaka | PI |
Službena stranica | www.larissa-dimos.gr |
Karta | |
Larisa (grčki: Λάρισα) je grčki grad, sjedište periferije Tesalije i prefekture Larise. Larisa je važno prometno čvorište Grčke, na glavnom magistralnom putu Solun - Atena. Larisa je centar poljoprivrednog kraja. U širem gradskom području živi oko 250 000 stanovnika, iz Larise vode putevi za Volos (luka na Egejskom moru) ili u brda na sjever. Grad ima međunarodnu zrakoplovnu luku. Grad leži na rijeci Pinejos.
Po legendi Hipokrat, otac medicine, umro je u Larisi.
Povijest
Prvi povijesno znani stanovnici ovog kraja bilo je grčko pleme Pelazgi. U V st. pr. Kr. ovo područje je uključeno u civilizacijske tokove, ali je ostalo po strani glavih zbivanja, tako da o Larisi ne znamo baš puno iz tog vremena. Znamo samo anegdotski da su slavni liječnik Hipokrat, kao i filozof Gorgija umrli u Larisi. Za vrijeme Peloponeskog rata Larisa je stala stranu Atene. 344. god. p. n.e. područje Larise potpalo je pod vlast antičke Makedonije, od 196. god. bila pod vlašću Rima. Od V st. n.e. Larisa je sjedište arhiepiskopa.
U srednjem vijeku Larisa je manje više pod vlašću Bizanta, osim zakratko pod Bugarskom i Srbijom, od XV. st. n.e. grad je pod otomanskom vlašću. Pod Turcima Larisa ostaje sljedećih 400 godina, ali znana pod imenom Novi Grčki grad (turski: Yenişehr-i Fenar). 1881. godine. Larisa ulazi u sastav nezavisne Grčke, nakon toga dolazi do masovnog iseljavanja muslimanskog stanovništva, zadnji ostatci muslimanskog stanovništva iseljavaju se nakon Grčko-Turskog rata 1897.-98. godine.
Gradovi prijatelji
Vanjske poveznice
|