Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Larisa
Λάρισα
Larisa
Osnovni podatci
Država Grčka
Periferija Tesalija
Prefektura Larisa
Stanovništvo 126 076 (2001)
Površina 122.586 km²
Gustoća stanovništva 1507/km²
Visina 67 m
Koordinate 39°38′N 22°25′E / 39.633°N 22.417°E / 39.633; 22.417
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 41x xx
Pozivni broj 2410
Registarska oznaka PI
Službena stranica www.larissa-dimos.gr
Karta
Larisa na karti Grčka
Larisa
Larisa

Položaj grada na karti Grčke


Larisa (grčki: Λάρισα) je grčki grad, sjedište periferije Tesalije i prefekture Larise. Larisa je važno prometno čvorište Grčke, na glavnom magistralnom putu Solun - Atena. Larisa je centar poljoprivrednog kraja. U širem gradskom području živi oko 250 000 stanovnika, iz Larise vode putevi za Volos (luka na Egejskom moru) ili u brda na sjever. Grad ima međunarodnu zrakoplovnu luku. Grad leži na rijeci Pinejos.

Po legendi Hipokrat, otac medicine, umro je u Larisi.

Povijest

Prvi povijesno znani stanovnici ovog kraja bilo je grčko pleme Pelazgi. U V st. pr. Kr. ovo područje je uključeno u civilizacijske tokove, ali je ostalo po strani glavih zbivanja, tako da o Larisi ne znamo baš puno iz tog vremena. Znamo samo anegdotski da su slavni liječnik Hipokrat, kao i filozof Gorgija umrli u Larisi. Za vrijeme Peloponeskog rata Larisa je stala stranu Atene. 344. god. p. n.e. područje Larise potpalo je pod vlast antičke Makedonije, od 196. god. bila pod vlašću Rima. Od V st. n.e. Larisa je sjedište arhiepiskopa.


U srednjem vijeku Larisa je manje više pod vlašću Bizanta, osim zakratko pod Bugarskom i Srbijom, od XV. st. n.e. grad je pod otomanskom vlašću. Pod Turcima Larisa ostaje sljedećih 400 godina, ali znana pod imenom Novi Grčki grad (turski: Yenişehr-i Fenar). 1881. godine. Larisa ulazi u sastav nezavisne Grčke, nakon toga dolazi do masovnog iseljavanja muslimanskog stanovništva, zadnji ostatci muslimanskog stanovništva iseljavaju se nakon Grčko-Turskog rata 1897.-98. godine.

Gradovi prijatelji

Vanjske poveznice