Halkida
Χαλκίδα | |
|---|---|
 | |
| Osnovni podatci | |
| Država |  Grčka
|
| Periferija | Središnja Grčka |
| Prefektura | Eubeja |
| Stanovništvo | 53.584 (2001) |
| Površina | 30.8 km² |
| Visina | 0, 5 m |
| Koordinate | 38°28′N 23°36′E / 38.467°N 23.6°E |
| Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
| - Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
| Poštanski broj | 341 00 |
| Pozivni broj | 22210 |
| Registarska oznaka | ΧΑ |
| Službena stranica | www.chalkida.gr |
| Karta | |
  Halkida | |
Halkida (grčki: Χαλκίδα ) prije zvana Halkis na
(starogrčkom jeziku katarevusa: Χαλκίς) je najveći grad na grčkom
otoku Eubeji i sjedište istoimene prefekture Eubeja.
Grad se smjestio na najužem dijelu Euriposova kanala.
Povijest
Halkida u antiki
Prvi zapisi o Halkidi, tadašnjem Halkisu nalaze se u Ilijadi gdje se spominjenje kao rival susjednom otočkom gradu Eretriji. Arheološkim iskapanjima iz 1910. iskopane su mikenske grobnice na lokalitetima Tripa i Vromosa. Tijekom VIII i VII st. pr. Kr. kolonisti iz Halkisa osnovali su trinaest kolonija na poluotoku Halkidiki i nekoliko važnih gradova na Siciliji
Proizvodi Halkisa ( keramika, metalni predmeti) mogli su se naći po cijelom Sredozemlju.
Uz pomoć svojih saveznika Halkis je osnovao savez protiv svojeg riavlskog grada Eretrije u takozvanom Lelantinskom ratu, u kojem je osvojio najbolju otočku zemlju i tako postao najmoćniji otočki grad. Na početku VI st. pr. Kr. razvoj grada je stao zbog razornog rata s Atenom, koja je raselila lokalnu vladajuću aristokraciju i naselila svoje ljude. Odmah nakon toga Halkis je postao član Delskog saveza.
U helenističkom razdoblju Halkis je bio značajna utvrda preko koje su makedonski vladari kontrolirali središnju Grčku. Halkis je poslužio kraljevima Antiohu III. Sirijskom (192. pr. Kr.) i Mitradu VI. Pontskom (88. pr. Kr.) kao polazišno uporište za invaziju na Grčku.
Pod rimskom vlašću
Pod rimskom vlašću, Halkis se nastavio razvijati i to je trajalo sve do VI st. n. e., tad se vratila njegova uloga moćne utvrde za zaštitu središnje Grčke od prodora sa sjevera. Od 1209. godine Halkis je pod mletačkom vlašću, a od 1470. godine potpao je pod vlast Otomanskog carstva koja je u Halkidi smjestilo pašu. Utvrda Halkida izdržala je 1688. godine snažni mletački napad i opsadu.
Halkida u novom dobu
Moderni grad Halkida počeo se ubrzano razvijati nakon izgradnje željezničke pruge do Atene i Pireja 1904. Na početku XX st. grad je imao još jasno vidljiva dva dijela grada, stari dio okružen gradskim zidinama uz Euriposov kanal, zvan Castro (Utvrda ili Kara-Baba "Crni tata" na turskom), gdje su mahom obitavali Židovi i Turci. I novi moderni dio grada građen van zidina u kojem su se većinom nastanjivali Grci.
Dobar dio gradskih zidina, kao i dosta kuća srušen je za potresa 1894. godine. Dio kuća porušen je radi proširivanja Euriposova kanala.
Najljepši i najznačajniji objekti u gradu su crkva Sv. Paraskeva ( građena pod venecijanskim utjecajem na temeljima bizantske crkve) i stara gradska vijećnica građena u neoklasicističkom stilu krajem XIX st. Od 1899. godine Halkida je sjedište prefekture Eubeja.
Na početku XXI st. Halkida sa okolnim naseljima ima već gotovo 100 000 stanovnika. Od nekad velike židovske zajednice u Halkidi ostalo je vrlo malo, jer je dobar dio nastradao za holokausta.
Mostovi Halkide
Danas je Halkida a i čitav otok Eubeja povezana s dva mosta preko Euriposova kanala. Stariji most je pokretni i izgrađen je na najužem dijelu kanala u centru grada, a noviji je viseći most izvan grada. Prvi most preko Euriposova kanala izgrađen je još 411. pr. Kr. tadašnjim drvenim mostom. U vrijeme Justinijana most je promijenjen u pokretni, da bi mogao propuštati veće brodove. Turci su negdje oko 1453. godine promijenili konstrukciju mosta u statični most, taj je ponovno izmjenjen u željezni pokretni 1896. godine, a on je moderniziran 1962. u današnji oblik. Novi viseći most izvan grada izgrađen je 1993. godine.
Rast stanovništva posljednjih desetljeća
| Godina | Stanovništvo općine | Promjene | Šire stanovništvo grada |
|---|---|---|---|
| 1981 | 44,847 | - | - |
| 1991 | 51,646 | +6,799/+15.16% | 60,646 |
| 2001 | 53,584 | +1,938/+3.75% |
Poznati sugrađani
- Aristotel (384-322 pr. Kr.) antički filozof proživio je posljednju godinu svog života u Halkidi (323-322 pr. Kr.)
Vanjske poveznice
| |||||||