Kastoria

Kastoria Καστοριά
Osnovni podatci
Država	Grčka
Periferija	Zapadna Makedonija
Prefektura	Kastoria
Stanovništvo	16.218 (2001)
Površina	57.318 km²
Gustoća stanovništva  - utjecajna zona	111/km² 283/km²
Visina	700 m
Koordinate	40°31′N 21°16′E
Vremenska zona	Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
- Ljeto (DST)	Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj	521 00
Pozivni broj	24670
Registarska oznaka	KT
Gradonačelnik	Ioannis Tamisis
Službena stranica	Kastoria
Karta
Kastoria Položaj grada na karti Grčke

Kastoria (grčki: Καστοριά, Kastoriá, makedonski: Kostur, Albanski: Kostur (i), turski: Kesriye, vlaški: Kastoria) je glavni grad prefekture Kastoria na zapadu periferije Zapadne Makedonije. Grad se nalazi blizu makedonsko - albanske granice na obali jezera Orestiada( ovo jezero makedonci zovu Kostursko jezero).

Grad ima oko 16 218 stanovnika (po popisu iz 2001. ). Smješten je na prevlaci poluotoka na zapadnoj obali jezera Orestiada, u dolini okruženoj stijenovitim planinama. Grad je poznat po svojim bizantskim crkvama, lokalnoj gradskoj arhitekturi i pastrvama ( po svemu ovom je sličan nedalekom Ohridu u Makedoniji).

Podrijetlo imena Kastoria

Ima nekoliko teorija o podrijetlu imena Kastoria, najpopularnija je ona da ime grada dolazi od grčke riječi kástoras( κάστορας), što znači dabar. Sam grad je sjedište krznarstva, obrade i trgovanja krznom i kožnim proizvodima još od antike. Druge teorije govore da ime grada dolazi od riječi kástro (κάστρο) - utvrda, ili da dolazi od riječi Kastor (Κάστωρ) od mitološke braće Kastora i Polideuka, koji su možda boravili u ovom kraju. Za otomanske vlasti ime grada je bilo Kesriye(što je turska transkripcija grčkog imena), na makedonskom ime grada je Kostur (makedonski: Костур).

Stanovništvo

Godina	Stanovništvo	Promjene	Gradsko stanovništvo
1981	20,660	-	-
1991	14,775	5,885/-28.48%	-
2001	14,813	38/2.57%	16,218

Povijest naselja

U antičko doba

Područje Kastorie naseljeno je još od neolita, pored grada na lokalitetu Dispilio, pronađeno je neolitsko naselje. Predpostavlja se da Kastoria kao naselje ima antičko podrijetlo, jer su grad za vrijeme drugog makedonsko-rimskog rata (201. – 197. god. n.e.) zauzeli rimljani i nazvali Celetrum. 395. god. n.e. grad je pod vlašću Bizanta, oko 550. god. n.e., grad se spominje pod imenom Diolektianopolis. Bizantski carski kroničar Prokopije spominje da je ovaj grad prezvan za Justinijana u Justinianopolis, bio poprište stalnih borbi između Bizantskog carstva i Despotata iz Epira tijekom XIII st. Između 1331. – 1380. grad je bio pod vlašću srpske srednjovjekovne države.

Za otomanske vlasti

Oko 1385., Kastoria je potpala pod vlast Otomanskog carstva . Tada Kastoria postaje regionalni centar trgovine krznom, kraja između Siatiste i Ohrida, poznatog po krznarstvu i posrednik u trgovini krznom između Leipziga i Konstantinopolisa. Znano je da su poznati Bečki trgovci krznom iz 1767. ; Johann Narantzi (Ioannis Narantzis) i Ralli Diamandi bili su iz Kastorie. Za prvog balkanskog rata 1912. Kastoria je dospjela pod vlast Grčke. Mirovni ugovori iz Londona 1913. i Bukurešta 1913. potvrdili su Grčki suverenitet nad Kastoriom. Između 1912. i 1922. ( između prvog balkanskog rata i kraja grčko- turskog rata) Kastoriu i njezinu okolicu moralo je napustiti muslimansko (tursko) i slavensko (makedonsko) stanovništo, to je bio rezultat grčko- turskog rata i velike razmjene stanovništva, koja je radikalno izmjenila etničku sliku grada i okolice. Na mjesto istjeranog stanovništva naseljeni su grčke izbjeglice iz Male Azije (iz Izmira i Ponta). Pri kraju 1920.-tih imala je Kastoria oko 10 000 stanovnika.

Za drugog svjetskog rata

Pogled na Kastoriu sa jezera Orestiada.

Tijekom drugog svjetskog rata i grčkog građanskog rata, grad se više puta našao u središtu ratnih operacija i doživio je ozbiljna razaranja. Za grčkog građanskog rata, grad je bio sjedište (1948.) ljevičarske protuvladine pobune ELAS-a. Završne borbe grčkog građanskog rata vodile su se na obližnjoj planini Gramos.

Židovska zajednica

Još 1943. židovska zajednica u Kastoriji imala je 980 ljudi, većinom Sefarda koji su govorili Ladino jezik. To je zato što su tu zajednicu tvorili emigranti iz Španjolske, koji su preko Italije dospijeli u ovaj kraj tijekom XVII i XVIII st. Tijekom 1944., za vrijeme okupacije od strane nacističke Njemačke, židovska zajednica je gotovo istrijebljena, kraj ratnih tragedija na početku 1945. dočelo je svega 38 osoba.

Gospodarstvo

Kastoria je poznata po obradi i trgovini krznom, koja je najznačajnija grana lokalnog gospodarstva. Krznarstvo, i obrada kože u ovom kraju ima dugu tradiciju, postoji i teorija da je i ime grada nastalo od imena dabar (na grčkom: kastóri ) kojih je nekada u ovom kraju bilo mnogo (a danas su istrijebljeni). U gradu se održava svake godine međunarodni krznarski sajam. Ostale važne grane gospodarstva su; poljoprivreda (žitarice, jabuke, vino) i ribarstvo. Grad je dobro povezan autocestama sa ostalim grčkim gradovima a ima i zračnu luku Aristotelis.

Značajni spomenici

Kastoria je značajni vjerski centar grčke pravoslavne crkve, sjedište je mitropolije (to je ekvivalent biskupiji). Grad i okolica imali su 72 srednjovjekovnih sakralnih objekata, od tog broja 54 postoje i dan danas. Dobar dio tih objekata je restauriran, i pruža dobar uvid u grčku sakralnu arhitekturu i zidno slikarstvo. Bizantološki muzej na trgu Dexamenis, ima bogatu zbirku bizantinskih ikona.

Šport

Nogometni klub Kastoria osnovan je 1963. od tri manja kluba . Najuspješnije godine kluba bile su 1974., kada je klub ušao u prvu grčku ligu i zauzeo četvrto mjesto, i godina 1980. kada je klub osvojio kup (pobjedom od 5-3 nad Iraklisom). Danas momčad nastupa u drugoj ligi.

Značajni ljudi

• Athanasios Christopoulos (1772-1847), grčki pjesnik
• Maria Spiropulu (1970-), fizičar
• Dimitris Diamantidis (1980-), košarkaš
• Jagnula Kunovska(1943 - ), pravnik i pisac iz Republike Makedonije

Izvori

• The Columbia Encyclopedia, 2004.
• Encyclopædia Britannica, 2005.

Vanjske poveznice

• Službene stranice grada
• Informacijski portal grada Kastorije
• Kastorijski bizantinski muzej
• Kastorijski muzej folklora
• Dispilio jezerska neolitska naseobina