Bokševac
| Bokševac | |
|---|---|
| Položaj | 43°42′24″N 17°48′06″E / 43.7067°N 17.8017°E |
| Država | BiH |
| Gradnja | 4. - 6. stoljeće |
| Građevinski materijal | kamen |
| Srušen | oko 1463. |
| Očuvanost | ruševna |
Script error: No such module "Infookvir parametar koordinate tracking".
Bokševac, utvrda koja datira iz kasne antike iz 4. - 6. stoljeća. Smještena na jednom od nižih istočnih obronaka planine Bokševice.[1] Naseljenost i korištenje nastavljeno u srednjem vijeku. Bio je to veliki srednjovjekovni utvrđeni grad u sjevernoj Hercegovini. Od njega su danas ostali samo ostatci. Nalazi se u Kostajnici kod Konjica, lokalitet Gradina (913 mnv). Ostale su zidine i temelji rimokatoličke crkve. U srednjem vijeku bio je glavna tvrđava u župi Neretvi. Do prije osmanskih osvajanja bio je glavna tvrđava Kraljeve Neretve.[2] Bio je kršćanska utvrda u vrijeme hercega Stjepana. Pretpostavlja se, da je kraljica Katarina Kosača-Kotromanić, boravila u gradu Bokševcu, na putovanju iz Fojnice za Ston, Dubrovnik i Rim, prilikom bijega pred Turcima. U osmanskim napadima pretrpio rušenja. Nakon osmanskih osvajanja našao se na teritoriju nahije Neretve. Turci nisu obnavljali tvrđavu pa je potpuno napušten.[2] Turci su osvojili Bokševac 1463. godine i porušili. Porušili su i ovdašnji franjevački samostan Bosanske vikarije.[3]
Izvori
- ↑ (boš.) Filozofski fakultet u Sarajevu Mehmed Muminović: Vojni logori i objekti na tlu Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2018.
- ↑ 2,0 2,1 (boš.) Općina Konjic Prirodno i historijsko područje u selu Gorani (pristupljeno 6. veljače 2020.)
- ↑ fra Andrija Zirdum: SJEME ZLA: Vraćamo li se u osmanska vremena. Razgovarao: Josip Vajdner, Katolički tjednik