Gospodarstvo Indije
| Gospodarstvo Indije | ||
|---|---|---|
| Datoteka:Mumbai Skyline at Night.jpg | ||
| Mumbai, financijsko središte Indije | ||
| Valuta | Indijska rupija (INR, ₹) | |
| Fiskalna godina | 1. travnja – 31. ožujka | |
| Gospodarske organizacije | WTO, MMF, Svjetska banka, G-20, BRICS | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 4,15 bilijuna USD (nominalno); 18,9 bilijuna međunarodnih dolara (prema paritetu kupovne moći), procjena za 2026.[1] ({{{rang}}}) | |
| BDP rast | 6,5 % (procjena za 2026.)[1] | |
| BDP per capita | približno 2750 USD (nominalno); 12.800 međunarodnih dolara (prema paritetu kupovne moći), procjena za 2026.[1] | |
| BDP po sektoru | {{{sektori}}} | |
| Inflacija (IPC) | 4,7 % (prosječna godišnja stopa, procjena za 2026.)[1] | |
| Stopa siromaštva | {{{siromaštvo}}} | |
| Radna snaga | {{{radna-snaga}}} | |
| Radna snaga prem zanimanju | {{{prema-zanimanju}}} | |
| Nezaposlenost | 5 % (procjena za 2026.)[1] | |
| Glavna industrija | tekstilna, automobilska, kemijska i farmaceutska industrija, proizvodnja strojeva, elektronike i čelika, prerada hrane | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | {{{izvoz}}} | |
| Uvoz | {{{uvoz}}} | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | {{{dug}}} | |
| Prihodi | {{{prihodi}}} | |
| Rashodi | {{{rashodi}}} | |
| Ekonomska pomoć | {{{pomoć}}} | |
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Gospodarstvo Indije tržišno je gospodarstvo u razvoju u kojem privatni sektor djeluje uz znatan državni utjecaj u strateškim djelatnostima. Prema ukupnom bruto domaćem proizvodu ubraja se među najveća svjetska gospodarstva, a prema paritetu kupovne moći zauzima treće mjesto. Veliko stanovništvo i prostrano unutarnje tržište važni su čimbenici gospodarskoga razvoja, premda je dohodak po stanovniku znatno niži nego u razvijenim državama. Novčana jedinica je indijska rupija.[2]
Nakon stjecanja neovisnosti 1947. Indija je razvoj temeljila na snažnoj ulozi države, gospodarskom planiranju, zaštiti domaće proizvodnje i javnom vlasništvu u važnim industrijskim granama. Privatno poslovanje bilo je ograničeno sustavom dozvola i drugim administrativnim mjerama. Platnobilančna kriza 1991. potaknula je opsežne reforme kojima su smanjene trgovinske prepreke, ublažena ograničenja stranih ulaganja i otvorene djelatnosti prethodno rezervirane za javni sektor. Liberalizacija se nastavila postupno, uz zadržavanje državne regulacije i javnih poduzeća.[3]
Uslužne djelatnosti stvaraju najveći dio gospodarske vrijednosti, a osobito su važne informacijska tehnologija, poslovne i financijske usluge. Izvoz računalnih programa i poslovnih usluga pridonosi uključivanju zemlje u međunarodnu podjelu rada. Uz usluge razvijene su tekstilna, automobilska, kemijska i farmaceutska industrija, dok poljoprivreda ostaje važan izvor zaposlenosti i prihoda ruralnoga stanovništva. Gospodarski rast oslanja se na domaću potrošnju, privatna ulaganja, državnu potrošnju i izvoz, zbog čega na njega utječu i domaće prilike i kretanja u svjetskom gospodarstvu.[4]
Indija ima osobito važnu ulogu u svjetskoj proizvodnji lijekova. Najveći je dobavljač generičkih lijekova, s približno petinom svjetske opskrbe, te važan proizvođač cjepiva. Farmaceutski proizvodi izvoze se na brojna tržišta, uključujući Sjedinjene Američke Države i Europu.[5] U međunarodnoj trgovini zemlja sudjeluje i kao članica Svjetske trgovinske organizacije, kojoj je pristupila 1. siječnja 1995., dok je članicom Općega sporazuma o carinama i trgovini bila od 1948. godine.[6]
Gospodarsko širenje od početka 21. stoljeća pratili su rast dohotka, razvoj infrastrukture i smanjenje siromaštva. Međutim, razlike među saveznim državama i društvenim skupinama ostaju izražene, a velik dio zaposlenosti pripada neformalnom gospodarstvu. Među razvojnim izazovima su slabije sudjelovanje žena na tržištu rada, nejednak pristup kvalitetnom obrazovanju i zdravstvenoj skrbi te potreba za produktivnijim i sigurnijim radnim mjestima. Klimatske promjene i prirodne nepogode dodatno ugrožavaju gospodarsku stabilnost i životne uvjete.[4]
Prema izvješću Svjetske banke iz listopada 2026., Indija je i dalje među najbrže rastućim velikim gospodarstvima. Razvoju digitalnih djelatnosti pogoduju brojna tehnički obrazovana radna snaga, međunarodno povezan informatički sektor i digitalna javna infrastruktura. Šira primjena umjetne inteligencije može povećati produktivnost i proširiti izvozne mogućnosti, ali zahtijeva ulaganja u znanja, infrastrukturu i dostupnost tehnologije manjim poduzećima. Među vanjskim rizicima za rast ističu se promjene cijena nafte, nepovoljni vremenski uvjeti i nestabilnost međunarodnih tokova kapitala.[7]
Izvori
Vanjske poveznice
- Indija na stranicama Svjetske banke
- Gospodarski pokazatelji Indije na stranicama Međunarodnoga monetarnog fonda
| ||||||||||||||
