Druga korizmena nedjelja
Druga korizmena nedjelja, poznata i kao Pačista, Nedjelja Preobraženja ili Reminiscere nedjelja[1] druga je nedjelja u liturgijskom vremenu korizme, razdoblju pokore i priprave za Uskrs. U liturgiji, taj dan obilježava čitanje evanđeoskog izvještaja o Preobraženju Isusovu, događaju u kojemu se Isus u božanskoj slavi objavljuje svojim učenicima Petru, Jakovu i Ivanu na gori, koja se tradicionalno poistovjećuje s Gorom Tabor. Slavlje naglašava teme preobraženja, božanske objave i priprave za Muku Kristovu.
Liturgijsko značenje
U Revidiranom zajedničkom lekcionaru, koji rabe mnoge zapadne kršćanske denominacije poput Rimokatoličke Crkve, anglikanaca i raznih protestantskih Crkava, starozavjetna čitanja odnose se na Abrahama: Post 12, 1–4 u Godini A, gdje se očituje Božje obećanje blagoslova Abrahamu (tada još „Abramu"); odlomci iz Post 17 u Godini B, Božje obećanje sina koji će se roditi Abrahamu i njegovoj ženi Sari, ili iz Post 22 u rimokatoličkom lekcionaru, Abrahamova spremnost da žrtvuje sina Izaka; te iz Post 15 u Godini C, Božji savez s Abrahamom.[2][3] Evanđeoska čitanja za tu nedjelju potječu iz jednog od sinoptičkih evanđelja — Mateja (17, 1–9), Marka (9, 2–10) ili Luke (9, 28–36) — i pripovijedaju o Isusovom Preobraženju.[4] Taj se događaj smatra ključnim trenutkom u Isusovom životu, koji premošćuje njegovo zemaljsko djelovanje i predstojeće trpljenje te uskrsnuće.
Unutar Pravoslavne Crkve, druga nedjelja Velikog posta posvećena je spomeu svetog Grgura Palame. Toga dana slavi se sveti Grgur Palama (1296.–1359.), istaknuti bizantski teolog i isihast, poznat po obrani isihazma, mistične tradicije molitve, od racionalističkih kritika Barlaama iz Seminare.
Preobraženje se svečanije slavi kao poseban Blagdan Preobraženja Gospodnjeg 6. kolovoza, a taj je blagdan prisutan i u katoličkom liturgijskom kalendaru.[5]
Teologija
Naracija o Preobraženju ističe nekoliko teoloških tema središnjih za korizmu, uključujući Isusov božanski identitet, uskrsnuće mrtvih[6] i Isusov put prema križu. Te teme su u skladu s naglaskom tog liturgijskog vremena na pokori i obnovi.[7]
Liturgijska praksa
Tijekom mise himni i molitve često ističu Preobraženje. U Rimokatoličkoj Crkvi, kolekta za drugu korizmenu nedjelju može prizivati svjetlo Kristovo objavljeno u Preobraženju kao vodilju vjernicima. Purpurna boja, koja simbolizira pokoru, ostaje liturgijska boja, premda tema božanske slave unosi notu nade usred korizmene strogosti.
U tradicionalnom rimskom obredu, sačuvanom u Tridentskoj misi, proprii mise za Drugu nedjelju korizme sadrže gregorijanske koralne napjeve koji odražavaju Preobraženje.
Izvori
- ↑ Comment s'appelait avant le deuxième dimanche du Carême? Aleteia. Preuzeto 10. ožujka 2025.
- ↑ The Revised Common Lectionary: a service of the Vanderbilt Divinity Library. Preuzeto 16. ožujka 2025.
- ↑ Roman Missal, Lectionary, Revised Edition approved for use in the dioceses of England and Wales, Scotland, Ireland, published by Collins, Geoffrey Chapman and Veritas, 1981, volume 1
- ↑ The Lectionary Committee. Revised Common Lectionary. Abingdon Press, 1992. ISBN 978-0687334995
- ↑ Hapgood, Isabel Florence. Service Book of the Holy Orthodox-Catholic Apostolic Church. Antiochian Orthodox Christian Archdiocese, 1922. ISBN 978-0962419003
- ↑ The Transformative Collect of the Second Sunday of Lent. New Liturgical Movement. Preuzeto 10. ožujka 2025.
- ↑ Ratzinger, Joseph. Jesus of Nazareth: From the Baptism in the Jordan to the Transfiguration. Doubleday, 2007. ISBN 978-0385523417
| ||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||
