Korizmene pjesme
Korizmene pjesme liturgijsko-glazbeni su oblici koji se u Katoličkoj Crkvi izvode za vrijeme korizme, četrdesetodnevnog razdoblja duhovne priprave koje prethodi Uskrsu. Glazbena praksa toga vremena podređena je ozračju pokore, sabranosti i unutarnjeg obraćenja te se po svojim posebnostima razlikuje od svih ostalih liturgijskih doba u crkvenoj godini.
Korizmena liturgija
Korizma je u Katoličkoj Crkvi započela u 4. stoljeću kao sjećanje na boravak Izraelaca s Mosijem u pustinji te na Isusov boravak u pustinji od 40 dana.[1] Naziv korizma potječe od latinske riječi quadragesima (četrdesetnica), a počinje Pepelnicom. Iz euharistijskih slavlja u svim danima toga vremena ispušta se poklik Aleluja, a himan Slava pjeva se jedino na svetkovine, blagdane i u posebno svečanim prigodama.
Sviranje glazbala na euharistijskim slavljima, prema Općoj uredbi Rimskog misala (čl. 313), dopušteno je isključivo kao potpora pjevanju, osim na nedjelju Laetare (četvrta korizmena nedjelja) te na svetkovine i blagdane.[2] Takvo ograničenje ima za cilj da Slava, Aleluja i glazbala u punoj mjeri istaknu se na Veliku subotu i kroz cijelo uskrsno vrijeme.[3]
Odlike pjesama
Korizmene pjesme obilježene su tužnim, molskim melodijama i pokorničkom tematikom. Središnji sadržajni motivi su[4]:
- spoznaja grešnosti i prisutnost grijeha
- poziv na obraćenje
- kajanje i traženje Božjeg milosrđa
- razmatranje Kristove muke i njegove ljubavi prema ljudima.
Pučke popijevke oplakuju Kristovu muku i imaju naglasak na kajanju, grešnosti i pozivu na obraćenje.
Neke od najstarijih hrvatskih korizmenih popijevki zabilježene su već u prvom izdanju pjesmarice Cithara octochorda iz 1701. godine.[5] Radi se o popijevkama Stala Majka pod raspelom, O Isuse ja spoznajem, Svaka duša, Grijeh je dušu ranio, Narode moj ljubljeni i Slavi puče moj. Kasnija izdanja te zbirke iz 1723. i 1757. proširena su novim korizmenim napjevima.
Danas je u liturgijskoj praksi dostupno sedamdesetak korizmenih napjeva. Zajedno s tridesetak skladbi iz područja popularne duhovne glazbe čine širu zbirku prikladnu za korizmeno slavlje. Posebno se preporučuje njegovanje starih hrvatskih popijevki poput Ja se kajem, Prosti moj Bože, O Isuse izranjeni i Stala plačuć.
Temeljna liturgijska pjesmarica u Hrvatskoj je Pjevajte Gospodu pjesmu novu (PGPN) iz 1985. godine. Korizmene i velikotjedne pjesme obuhvaćaju u njoj napjeve od broja 476 do 498. Za dva tjedna pred Uskrs preporučuju se osobito pjesme o muci Gospodnjoj.
Hrvatske korizmene pjesme
- Stala plačuć' tužna mati
- Ja se kajem Bože mili
- Milosti je čas
- Puče moj
- Častimo te križu sveti
- O, Isuse, izranjeni
- Počinje se strašna muka
- O Isuse, daj da pjevam
- Prosti, moj Bože
- O, Isuse, ja spoznajem
- Stala majka pod raspelom
Vidite i:
Izvori
- ↑ Rebić, Adalbert. 2002. Opći religijski leksikon, Zagreb, str. 469.
- ↑ Izbor pjesama u korizmi zvona-ri.org Preuzeto 23. veljače 2026.
- ↑ U korizmi se sluša frama-portal.ofs.hr Preuzeto 23. veljače 2026.
- ↑ Korizmene crkvene pučke popijevke klanjateljice.hr Preuzeto 23. veljače 2026.
- ↑ Prosti moj Bože hkm.hr Preuzeto 23. veljače 2026.