Zagreb je najveće prometno čvorište u zemlji. Preko njega idu cestovni i željeznički smjerovi iz Austrije kroz Sloveniju i iz Mađarske prema Rijeci, Splitu, te niz Savu prema BiH i Srbiji.
U Jugoslaviji, zbog političkih razloga, Hrvatska nije povezivana suvremenom mrežom autocesta, osim smjera prema Beogradu i to uz granicu s BiH, tako da je središnji i sjeverni dio Slavonije podalje od te autoceste. Iz istih razloga kočena je izgradnja tunela kroz Učku i izgradnja autocesta Zagreb – Split i Zagreb – Rijeka.
U samostalnoj Hrvatskoj izgrađen je tunel kroz Učku i navedene autoceste.
Željezničke pruge su zastarjele, oštećene u Domovinskom ratu, ali velikim dijelom obnovljene. Samostalna Hrvatska se nalazi na glavnim željezničkim pravcima. Njihovi međunarodni nazivi su Koridor V i Koridor X. Kroz Hrvatsku prolazi jedan krak željezničkog Koridora 10. , i 2 kraka željezničkog Koridora 5. (krak b i c). Krakovi željezničkog koridora 5 se križaju sa koridorom 10. Koridor 10 je najvažnija magistralna i međunarodna pruga Republike Hrvatske.
Otoci su povezani s kopnom brodskim,trajektnim i brzobrodskim (katamaranskim) linijama. Međunarodne zračne luke su:
Manje zračne luke imaju otoci Lošinj i Brač.
Glavne morske luke su Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik.
Nedovršeni projekti
- izgradnja autoceste do Ploča (očekivano 2008.) i do Dubrovnika (očekivano 2012.); dio autoceste prolazi kroz teritorij Bosne i Hercegovine (Neum).
- željeznički tunel kroz Učku koji bi spajao hrvatske željezničke pruge Istre i ostatka Hrvatske. Započet je iz političkih razloga, ali nikada nije dovršen.
Vanjska poveznica
Prezentacija (hrv. & eng.) o prometu (cestovni, željeznički i zračni)
- Hrvatska komora inženjera tehnologije prometa i transporta. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
Nedovršeni članak Promet Hrvatske koji govori o prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.