Ivan Slamnig (Metković, 24. lipnja 1930. - Zagreb, 3. srpnja 2001.) suvremeni je hrvatski pjesnik, prozni pisac, esejist, prevoditelj, sveučilišni profesor, komparatist književnosti.
Njegova je poezija značajna po duhovitoj igri riječi, uporabi žargona i intoniranosti ironijom, a proza po temama o ratnom iskustvu dječaštva. Značajne su mu knjige pjesama (Aleja poslije svečanosti, Odron, Naronska siesta, Pjesme, Dronta i dr.) te proze (Neprijatelj i Povratnik s Mjeseca).
S Antunom Šoljanom, s kojim je još kao mladić surađivao u časopisu Međutim 1953., objavio je u suautorstvu niz književnoteorijskih priloga, zajedno sa njim prevodio te napisao jedan kriminalistički roman. U romanu "Bolja polovica hrabrosti" bavi se suvremenom društvenom problematikom.
Sastavio je više antologija hrvatske poezije, a obilato je prevodio s engleskog i ruskog jezika. Slamnig je autor i knjiga kritičko-esejističke proze (Disciplina mašte, Hrvatska versifikacija, Svjetska književnost zapadnoga kruga). Neke su mu pjesme i uglazbljene (Barbara). Jedna je od njegovih najznačajnijih književnokomparatističkih publikacija knjiga pod naslovom Svjetska književnost zapadnoga kruga - od srednjeg vijeka do današnjih dana koja je svoje prvo izdanje imala 1973. (Školska knjiga, Zagreb).
Neka njegova djela je u svojoj antologiji Zywe zradla iz 1996. s hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.
Popis djela
Poezija
- Aleja poslije svečanosti (1956.)
- Odron (1956.)
- Naronska siesta (1963.)
- Limb (1968.)
- Analecta (1971.)
- Dronta (1981.)
- Sed scholae (1987.)
- Reativno naopako (1987.)
- Tajna (1988.)
- Ranjeni tenk (2000.)
Proza
- Neprijatelj (1959.), kratke priče
- Povratnik s mjeseca (1964.), kratke priče
- Bolja polovica hrabrosti (1972.), roman
- Firentinski capriccio (1987.), radio-drame
Znanstveni radovi
- Disciplina mašte (1965.)
- Svjetska književnost zapadnog kruga (1973.)
- Hrvatska versifikacija (1981.)
- Sedam pristupa pjesmi (1986.)
- Stih i prijevod (1997.)
Nagrade i priznanja
Njegova pjesma "Ubili su ga ciglama" ušla je u "Zlatnu knjigu hrvatskog pjesništva" Matice hrvatske.
- Goranov vijenac 1991., za cjelokupni pjesnički opus
- nagrada "Tin Ujević" 2001., za zbirku pjesama "Ranjeni tenk" (posmrtno)
Izvori
- Helena Peričić, “Strana književnost i nacionalna književna tradicija (O dvjema Slamnigovim raspravama u časopisu Međutim)”, Književna revija (Dani Ivana Slamniga, Osijek, 26.-29. listopada 2000.), ur. Branka Ban et al., Osijek, Matica hrvatska - Osijek, 1-2, 2001., 65-67.
- Helena Peričić, “Stvarno/nestvarno u radio-dramama Ivana Slamniga”, OS lamnigu - drugi, zbornik izabranih radova triju saziva međunarodnoga znanstvenog skkupa Modernitet druge polovice dvadesetoga stoljeća, Ivan Slamnig - Boro Pavlović, postmodernitet, Dani Ivana Slamniga (Osijek, studenog 2002., Osijek - Budimpešta, prosinca 2003.-siječnja 2004, Poznan, listopada 2005.), 2006., Osijek/Poznan, Filozofski fakultet Osijek, Uniwersytet im Adama Mickiewicza w Poznaniu, 2006., 227-234.
- Helena Peričić, “Između stvaralačkog egzila i poticaja domaće književne tradicije (Slamnig, Šoljan, Paljetak)”, Dani hvarskog kazališta (Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta), zbornik, ur. N. Batušić et al., Zagreb-Split, HAZU-Književni krug, 32, 2006., 346-359.
- Helena Peričić, “Multiculturalism and the Return to Tradition. Elements of the Literatures in English in the works of Some Postmodern Croatian Playwrights: Slamnig - Šoljan - Paljetak”, Identities in Transition in the English-Speaking World, ed. by Nicoletta Vasta et al., Udine, Forum, 2011, 251-260.
- Preusmjeri Predložak:Književnici razdoblja 1857. – 1952.Dobitnici nagrade "Tin Ujević"
1981. Nikica Petrak | 1982. Slavko Mihalić | 1983. Irena Vrkljan | 1984. Nikola Milićević | 1985. Branimir Bošnjak | 1986. Igor Zidić | 1987. Dragutin Tadijanović | 1988. Tonko Maroević | 1989. Tonči Petrasov Marović | 1990. Luko Paljetak | 1991. Vlado Gotovac | 1992. Zvonimir Golob | 1993. Mate Ganza | 1994. Dražen Katunarić | 1995. Vladimir Pavlović | 1996. Dubravko Horvatić | 1997. Boris Domagoj Biletić | 1998. Gordana Benić | 1999. Andrijana Škunca | 2000. Mario Suško | 2001. Ivan Slamnig | 2002. Petar Gudelj | 2003. Vesna Parun | 2004. Alojzije Majetić | 2005. Borben Vladović | 2006. Željko Knežević | 2007. Ante Stamać | 2008. Miroslav Slavko Mađer | 2009. Tomislav Marijan Bilosnić | 2010. Jakša Fiamengo | 2011. Dunja Detoni-Dujmić