Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hrvati u Rusiji

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Hrvati u Rusiji su hrvatska iseljenička zajednica u Rusiji koja se služi hrvatskim i ruskim jezikom a po vjeroispovjesti su uglavnom katolici. Prema ruskom popisu stanovništva 2010., 304 osobe su se izjasnile kao Hrvati [1] , dok se računa da je 2002. u Rusiji živjelo oko 4000 Hrvata. [2]

Kratka povijest

Prvi hrvatski iseljenici u Rusiji pojavljuju se u 17. stoljeću, a jedan od najpoznatijih bio je svećenik, pisac i jezikoslovac Juraj Križanić, koji je u Rusiji živio oko 15 godina i objavio dvije poznate knjige o Rusiji i ruskom jeziku: Gramatično izkazanje ob ruskom jeziku («Грамматическое изыскание о русском языке») i Politika («Политика»). Hrvati su u 18. stoljeću često selili u Carsku Rusiji, odbijajući služiti vojsku u Austrijskom carstvu.

Poslije osnivanja Sovjetske Rusije, u Kemerovskoj oblasti se 1921. naseljava jedan dio izbjeglica iz Kraljevine SHS-a, među kojima je bilo Hrvata, Srba i Slovenaca. Naselja koja su sagrađena za izbjeglice zatvorena su 1926. godine, a oko devet Hrvata ostalo je živjeti u oblasti Kemerovo (gdje i danas žive njihovi potomci). Jedan od najpoznatijih hrvatskih doseljenika u Rusiji, bio je rudar Ante Perković Klišanin, koji je 1923. stigao iz New Yorka, i koji je dobio rusku putovnicu 1930. godine i živio je do 1956. godine. U Kemerovu također žive potomci Roya Oplića, rođenog u Udbini, koji je dugo vremena živio u Kaliforniji; i Slave Kruljac Ivanović iz Mrkopolja, koja je živjela u Illinoisu. U Kemerovu se nalazi muzej Krasnaja gorka (Красная горка) u kojem se nalazi i izložba o rudarima koji su sudjelovali u obnovi sovjetskog gospodarstva poslije Ruskog građanskog rata.[3].

Dio Hrvata ostao je živjeti u SSSR-u i poslije Drugog svjetskog rata, kao zarobljenici ili dragovoljci koji su se borili na strani Crvene Armije tijekom Drugog svjetskog rata.

Trenutno u Rusiji ne žive samo potomci prije useljenih Hrvata, već i uspješni gospodarstvenici, među kojima je i Stefano Vlahović[4] — predsjednik tvrtke «Продукты питания« koja se bavi prehrambenim namirnicama , koji je u Rusiji 1998. pokrenuo proizvodnju zamrznutih polufabrikata.[5].

Izvori