Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Stanovništvo Rusije

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Kretanje stanovništva Rusije kroz povijest.
Populacijska piramida Rusije 2010. godine.
Ruska djevojka

Stanovništvo Rusije sastoji se od više od 160 naroda, a dominiraju Rusi (80,9 %).

Podaci s popisa obavljenog 2012. govore, da je ukupan broj građana Rusije iznosio oko 143.300.000 stanovnika.[1]

Najveći gradovi Rusije su: Moskva (11,5 milijuna stanovnika), Sankt Peterburg (5,2 mil.), Novosibirsk (1,47 mil.), Jekaterinburg (1,35 mil.) i Nižnji Novgorod (1,35 mil.) (svi podaci 2009. godine).

Gradskog stanovništva ima 73,2%, a seoskog 26,8%.

Nacionalna struktura

Nacionalna struktura (spomenuti su narodi s preko 250.000 pripadnika) (popis 2010.):

  • Rusi – 111.016.896 stanovnika (80,9 % od ukupnog stanovništva)
  • Tatari – 5.310.649 stanovnika (3,9 %)
  • Ukrajinci – 1.930.000 stanovnika (1,41 %)
  • Baškiri – 1.584.554 stanovnika (1,16 %)
  • Čuvaši – 1.435.872 stanovnika (1,05 %)
  • Čečeni – 1.431.360 stanovnika (1,04 %)
  • Armenci – 1.180.000 stanovnika (0,86 %)
  • Avarci – 912.090 stanovnika (0,66 %)
  • Mordvini – 744.237 stanovnika (0,54 %)
  • Kazasi – 647.732 stanovnika (0,47 %)
  • Azeri – 603.070 stanovnika (0,44 %)
  • Udmurti – 552,299 stanovnika (0,40 %)
  • Marijci – 547.605 stanovnika (0,40 %)
  • Oseti – 528.515 stanovnika (0,39 %)
  • Darginci – 589.396 stanovnika (0,43 %)
  • Oseti – 528.515 stanovnika (0,39 %)
  • Bjelorusi – 521.443 stanovnika (0,38 %)
  • Kabardinci – 516.826 stanovnika (0,38 %)
  • Kumici – 503.060 stanovnika (0,37 %)
  • Jakuti – 478.085 stanovnika (0,35 %)
  • Lezgini – 473.722 stanovnika (0,35 %)
  • Burjati – 461.389 stanovnika (0,34 %)
  • Inguši – 443.833 stanovnika (0,32 %)
  • Nijemci – 394.138 stanovnika (0,29 %)
  • Uzbeci – 289.862 stanovnika (0,21 %)
  • Tuvanci – 263.934 stanovnika (0,19 %)

Ruski jezik je izrazito dominantan i njime se služi 98 % stanovništva.

Stanovništvo po religiji

Podaci o vjerskom sastavu nepouzdani su, jer se vjera ne ispituje u popisima stanovništva. Samo je manji dio populacije aktivno religiozan, ali se većina deklarira vjernicima.

Zakonski se kao tradicionalne religije priznaju: pravoslavlje, islam, budizam i judaizam.[2] Slavensko stanovništvo je dominantno pravoslavno (ima ih oko 100 milijuna[3]). U male kršćanske skupine pripadaju: armenski kršćani, rimokatolici i protestanti. Islamskoj zajednici pripadaju neki narodi turskog porijekla (Tatari, Baškiri) i većina naroda sjevernog Kavkaza (Čečeni, Inguši) (ima ih oko 7 milijuna [4]). Budizam je tradicionalan u: Burjatiji, Tuviji i Kalmikiji.

Vidi i:

Izvori

  1. http://www.gks.ru/bgd/free/B12_00/IssWWW.exe/Stg/dk10/8-0.htm Preuzeto 4. ožujka 2013.
  2. Bell, I (2002). Eastern Europe, Russia and Central Asia. ISBN 9781857431377
  3. http://www.state.gov/j/drl/rls/irf/2007/90196.htm Preuzeto 4. ožujka 2013.
  4. http://www.interfax-religion.com/?act=news&div=2869 Preuzeto 4. ožujka 2013.