Mauzolej Gale Placidije – Hrvatska internetska enciklopedija

Ranokršćanski spomenici u Ravenni
Svjetska baština – UNESCO

Italija
Godina uvrštenja:	1996. (20. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	i, ii, iv
Ugroženost:	ne
Poveznica:	http://whc.unesco.org/en/list/788 UNESCO

Mauzolej Galle Placidije je vrlo važan bizantski mauzolej u Ravenni, Italija. Jedna je od osam građevina u Ravenni koje su upisane na Popis svjetske baštine 1996. godine. Kao što su UNESCO-ovi stručnjaci objasnili, "to je najraniji i najsačuvaniji od svih spomeničkih mozaika, a istovremeno umjetnički najsavršeniji".

Građena od 425.-430. god., građevina je dizajnirana u obliku grčkog križa s kupolom potpuno obloženom mozaicima koji predstavljaju osmoricu apostola i simboličke figure golubica koje piju iz posude. Ostala četvorica apostola predstavljena su na svodu suprotnog kraka; iznad vrata je prikaz Isusa Krista kao Dobrog Pastira, mladog, golobradog, s lepršavom kosom, i okružen ovcama; na suprotnoj strani nalazi se lik koji se interpretira kao prikaz sv. Lovre. Tanke, prozirne kamene ploče propuštaju svjetlost u građevinu kroz prozore.

Građevina (bivši oratorij veće crkve Svetog Križa) sadrži tri sarkofaga; najveći pripada Galli Placidiji, čije je balzamirano tijelo postavljeno u sjedeći položaj, odjevena u carski ogrtač; godine 1577. sadržaj sarkofaga slučajno je izgorio. Sarkofag nadesno se pripisuje car Valentinijanu III. ili bratu Galle Placidije, caru Honoriju. Lijevi sarkofag pripisuje se suprugu Galle Placidije, caru Konstanciju III.

Tlocrt Mauzoleja Galle Placidije
Unutrašnjost mauzoleja
Mozaik Dobrog pastira
Stropni mozaik u mauzoleju
Detalj mozaika s golubicama na izvoru
Sveti Lovre

Vanjske poveznice

Mauzolej Galle Placidije

v • • u Svjetska baština u Italiji

	Kulturna dobra (49)	Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa²⁾ (2011.) • Raetinska pruga¹⁾ (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina ¹⁾ (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)

	Prirodna dobra (5)	Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe²⁾ (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio³⁾ (2003.)

	Nematerijalna svjetska baština (7)	Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana⁵⁾ (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana ²⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ³⁾ Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala