Ivo Brešan

Ivo Brešan
Ivo Brešan na premijeri filma "Nije kraj" u Zagrebu 2008. godine.
Rođenje	27. svibnja 1936.
Smrt	3. siječnja 2017.
Zanimanje	književnik, scenarist, slavist
Nacionalnost	Hrvat
Književne vrste	satira, drama, epika, lirika
Teme	tradicionalizam, totalitarizam, hrvatska povijest, nepotizam
Supruga(e)	Jelena Godlar-Brešan
Djeca	Vinko Brešan
Važnija djela Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja Država Božja 2053.
Nagrade Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (2001.)
Portal o životopisima

Ivo Brešan (Vodice, 27. svibnja 1936. – Zagreb, 3. siječnja 2017.), bio je hrvatski dramski pisac, prozaist, slavist i scenarist. Jedan od najplodnijih i najizvođenijih hrvatskih dramatičara europskog ranga i pisac filmskih scenarija za nagrađivane hrvatske filmove.

Najpoznatija mu je drama "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja", koja je premijeru, iz političkih razloga, zbog vještog ismijavanja totalitarističkog sustava, imala tek 6 godina nakon što je napisana, ali se od 1971. neprekidno pojavljivala na repertoaru kazališta i nakon Brešanove smrti.

Životopis

Rodio se u Vodicama, 27. svibnja 1936., no osnovnu školu i gimnaziju je pohađao u Šibeniku. Studirao je slavistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Radio je kao srednjoškolski profesor u šibenskoj gimnaziji, potom kao umjetnički voditelj Centra za kulturu "Šibenik" i Međunarodnog dječjeg festivala, a također je postao ravnateljem Šibenskog kazališta. Pripadao je zlatnoj generaciji šibenskih kazalištaraca, koja je svojim djelovanjem jedno vrijeme zasjenila rad splitskih i zagrebačkih dramskih skupina.

Godine 1971. djelom Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, koja je premijerno izvedena 6 godina kasnije, radi ismijavanja manjkavosti komunističkog totalitarističkog režima. Njegove drame izvođene su u gotovo svim kazalištima ondašnjih kulturnih centara. Osim književnosti, pisao je i i filmske scenarije - isprva s Krstom Papićem, zatim za Veljka Bulajića, a potom za svog sina Vinka Brešana, redatelja.

Za Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja nagrađen je 1972. godine Sterijinom i Gavellinom nagradom, a za Svečanu večeru u pogrebnom poduzeću dobio je Gavellinu nagradu 1979. godine. 2008. je dobio nagradu Ksaver Šandor Gjalski za roman Katedrala.

Umro je u Zagrebu, dana 3. siječnja 2017. godine.

Kritike

Budući da se protivio bilo kojem obliku autocenzure, bio je meta različitih ideologija i državnih sustava. Večernji list nazvao ga je lucidnim portretistom Dalmacije i napose Dalmatinske zagore, te su ga zbog vjernosti svojem načinu pisanja i stvaranja književnim djelom nazvali nasljednikom Marina Držića.

Akademik Krešimir Nemec prozvao ga je istinskim književnim velikanom, možda jednim od zadnjih koji zaslužuje epitet hrvatskog klasika. Dodao je i da je, unatoč velikom dramskom stvaralašvu, imao veliki radijus djelovanja, velike talente.

U svibnju 2018. na Sveučilištu u Zadru održan je prvi međunarodni znanstveni skup ikad posvećen književnom stvaralaštvu Ive Brešana: "Prvi Brešanov svibanj". Inicijatorica i predsjednica organizacijskog odbora toga znanstvenoga skupa sveučilišna je profesorica komparativne književnosti prof. dr. sc. Helena Peričić.

Djela

Drame:

• Groteskne tragedije, drame, Zagreb, 1979.
• Nove groteskne tragedije, drame, Zagreb, 1989.
• Tri drame, drame, Zagreb, 1993.
• Utvare, drame, Zagreb, 1997.

Proza:

Romani:

• 1) 1990. Ptice nebeske, Hit, Znanje, 400 str.
• 2) 1996. Ispovijedi nekarakternog čovjeka, Hit, Znanje, Zagreb, 494 str.
• 3) 2001. Astaroth, Nakladni zavod Matice hrvatske, 411 str. nagrada Fonda “Miroslav Krleža”
• 4) 2002. Kockanje sa sudbinom,Nakladni zavod Matice hrvatske, 173 str.
• 5) 2003. Država Božja 2053., roman, Sysprint, 399 str.
• 6) 2004. Vražja utroba, SysPrint, 255 str.
• 7) 2005. Tri života Tonija Longina, Biblioteka Premijera, EPH, 253 str.
• 8) 2006. Gorgone, Naklada Ljevak, 341 str.
• 9) 2007. Katedrala, Biblioteka Otvorena knjiga, Naklada Ljevak, 375 str. nagrada Ksaver Šandor Gjalski
• 10) 2008. Ništa sveto, Naklada Ljevak, 383 str.
• 11) 2010. Prokletnici, Profil, 316 str.
• 12) 2011/12. Sedam stuba do trona, Profil, 330 str.

• Spletke, Zagreb 1997.
• Pukotine i druge priče, 2000.

Izvedena djela (premijere):

• Četiri podzemne rijeke, 1970.
• Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, 1971., Teatar Itd
• Smrt predsjednika kućnog savjeta, Gavella, 1979.
• Svečana večera u pogrebnom poduzeću, Lodz, Poljska,1979., Teatr Novy
• Arheološka iskapanja kod sela Dilj, Bribirska Glavica kod Šibenika, 1980 . Histrioni
• Nečastivi na Filozofskom fakultetu, 1982., Ljubljana , Mestno gledališče
• Anera, Dubrovnik, Kazalište Marin Držić, 1984.
• Viđenje Isusa Krista u kasarni V.P. 2507, Beograd, amaterski teatar "Omladinsko pozorište Susret", 1984. (Predstava naknadno zabranjena od CK Beograda)
• Hidrocentrala u Suhom Dolu, Ljubljana, Mestno gledališče, 1985.
• Veliki manevri u tijesnim ulicama, Zagreb " Komedija ", 1990.
• Kratki kurs dugog propadanja (Mastodont, Autodenuncijacija, Kako je drug Jere Pičak isključen iz Saveza komunista, Egzekutor), Gavella, Zagreb, 1991.
• Islandski stražari, Žar ptica, 1993.
• Ledeno sjeme, Lublin, Poljska, 1993.
• Stani malo, Zvonimire, Trešnja, Zagreb, 1994.
• Potopljena zvona, HNK, Zagreb, 1994.
• Julije Cezar, HNK, Split, 1995.
• Nihilist iz Velike Mlake, HNK, Zagreb, 1998.
• Utvare, HNK, Osijek, 1998.
• Gnjida, Kerempuh, Zagreb, 1999.
• Hamlet u selu Mrduša Donja/Hamlet zna što narod ne zna, Sarajevo, 2011.

Scenariji:

• Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj (1973.)
• Izbavitelj (1976.)
• Tajna Nikole Tesle (1980.)
• Obećana zemlja (1986.)
• Donator (1989.)
• Kako je počeo rat na mom otoku (1996.)
• Maršal (2000.)
• Libertas (2004.)

TV-drame i serije:

• Ptice nebeske, 1989.
• Egzekutor, 1991.

Ostalo

• "Čovjek koji je živio kazalište - Marin Carić" kao gost dokumentarca (2011.)

Peričić, Helena, "Hamlet" između Bukare i Učitelja, Dani Hvarskog kazališta, ur. B. Senker i V. Glunčić-Bužančić, Zagreb/Split, HAZU/Književni krug Split, 44, 2018., 271-287.

Vanjske poveznice

• Ivo Brešan, IMDB