Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Inačica 476271 od 12. travanj 2022. u 00:35 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Primorski Dolac
Datoteka:Primorski Dolac (grb).gif
Primorski Dolac na karti Hrvatska
Primorski Dolac
Primorski Dolac
Primorski Dolac na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Joško Dujmović
Naselja u sastavu općine Primorski Dolac
Površina 31,23 km2
Stanovništvo (2001.) 839
Pogled na dolinu kojom se proteže Primorski dolac

Primorski Dolac je mjesto i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj smještena u Dalmatinskoj Zagori, odnosno krajnjem zapadnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije. Proteže se u dolini između planina Trovro i Praća. Status općine je dobio 1997. godine.

Zemljopis

Primorski Dolac je smješten u Dalmatinskoj Zagori između sela Perković, Prgomet , Bogdanovići,Trolokve i Prapatnica. Pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji, na samoj je granici između Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije.

Općinska naselja

Primorski Dolac ima više naselja s obje strane doline i to, od istoka prema zapadu:Gornji Dolac,Sučevići, Kalpići, Franići, Barići, Šustići,Bakovići, Šantići, Šimci, Markovine, Žunići, Stojaci, Balovi, Akažići, Dračari i Donji Dolac.

Stanovništvo

Primorski Dolac ima 770 stalnih stanovnika. Živalj je velikom većinom hrvatske nacionalnosti.

Mnogo Dolačana danas živi u Zagrebu, Splitu i Kaštelima zbog boljih egzistencijalnih uvjeta.

Popis 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Primorski Dolac ima 770[1] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,22%[2], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 99,48% čine pripadnici katoličke vjere.[3]

Uprava

Povijest

Arheološki nalazi ukazuju da je Primorski Dolac bio naseljen Hrvatima i prije turske vladavine. Prema predaji naseljavanje Primorskog Doca započeklo je u 17. stoljeću, a župske knjige se vode od početka 18. stoljeća. Željeznička pruga Split-Siverić puštena je u promet 1877. godine. Jedna od baza za gradnju te pruge nalazila se u Primorskom Docu u naselju Bakovići. Ta građevina postoji i danas, a poznata je pod nazivom "Fratrova kuća" jer je u njoj godinama obitavao župnik. Primorski Dolac se najprije zvao Suhi Dolac ili "Suhi Dol". Ime Primorski je dobio kada su vodovodne cijevi stigle do Suhog Doca oko 1927. godine. Od 1828. prostor općine nalazi se u sastavu Šibenske biskupije.

Gospodarstvo

Gospodarstvo je veoma slabo razvijeno, većina ljudi je bila ili jest zaposlena u HŽ-u, ostali su uglavnom zaposleni u vlastitim trgovinama ili uslužnim obrtima.

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Crkva Svetog Ante na brdu Glavica iz 18. stoljeća Crkva Svetog Martina u Gornjem Docu iz 17. stoljeća

Obrazovanje

U mjestu je osnovna škola "Primorski Dolac" u koje dolaze i djeca iz okolnih mjesta.

Kultura

Dijeluje KUD "Primorski Dolac" (2008.).

Šport

NK Zagora Primorski Dolac

Izvori

  1. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  2. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  3. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.

Vanjske poveznice

Ostali projekti
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Primorski Dolac


Nedovršeni članak Primorski Dolac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.