Antigva i Barbuda

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir zemlja svijeta

Antigva i Barbuda je otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana. Pripada skupini Malih Antila. Okružena je otocima Gvadalupa na jugu, Montserrat na jugozapadu, Sveti Kristofor i Nevis na zapadu i Sveti Bartolomej na sjeverozapadu.

Po društvenom uređenju Antigva i Barbuda je parlamentarna monarhija u sastavu Commonwealtha.

Zemljopis

Ova država se sastoji od tri otoka. Pored Antigve koja ima 280 km², tu je još Barbuda sa 161 km² sjeverno od Antigve i jedan nenaseljen stjenoviti otočić Redonda koji ima jedan četvorni kilometar i leži jugozapadno od Antigve. Ukupna površina države je 442 km².

Glavni grad je St. John's. Nalazi se na Antigvi, na dnu dubokog morskog zaljeva na sjeverozapadu otoka. Treći grad po veličini je All Saints.

Grad je centar izvoza šećera, ruma i pamuka, ali i proizvodnje umjetničkog obrta, proizvodnje vlakana, tkanina i keramike. Grad je i turistički zanimljiv. Vrijedni posjeta su Sudska palača iz 1747., ostatci tvrđave iz 1703. i Saint-John's katedrala sagrađena 1834. Prvi engleski kolonisti došli su 1632. iz Svetog Kristofora i Nevisa. Nakon 1663. dolaze u Saint John's i kolonisti iz Engleske.

U 18. stoljeću grad postaje zapovjedno mjesto Kraljevske engleske mornarice smještene na Antilima. 1981. je Saint John's postao glavni grad novoosnovane nezavisne države Antigva i Barbuda.

Dok je Redonda vulkanskog porijekla, Antigva i Barbuda su građene od vapnenca. Samo na jugozapadnom dijelu Antigve se može naći vulkansko kamenje. U istom području je i najviša uzvisina ove otočne države, Obama, visok 402 metara.

Stanovništvo

Engleski jezik je vrlo raširen, ali i kreolski koji se temelji na engleskom.

U etničkom pogledu, 91 posto stanovništva su potomci afričkih robova. Osim njih, ima i mješanaca, Europljana i Azijata.

• Religije:

• 74% protestanti
• 11% katolici
• 1% Jehovini svjedoci
• 14% ostali

Etničke grupe

Podrobniji članak o temi: Etničke grupe Antigve i Barbude

Jezici

Na Antigvi i Barbudi postoje dva jezika, antigvanski i barbudski kreolski engleski (67.000; 2001) i engleski (9.000; službeni)

Politika

Antigva i Barbuda ima dvodomni sustav (Zastupnički dom i Senat, kao Gornji dom)

Sigurnosna politika

Država ima vojsku od 150 vojnika i mornaricu sa 25 mornara (dva brza broda). SAD su preuzele dio brige o sigurnosti države između ostalog i uzimanjem u najam dvaju vojnih baza na otocima.

Povijest

• do 1200. naseljavanje Arawak Indijanaca iz područja Orinoka
• oko 1200. upadaju Karibi iz Južne Amerike i šire se
• 1493. dolazak Kolumba
• 1628. Englezi se naseljavaju na Barbudu
• 1632. Englezi naseljavaju i Antigvu: u početku uzgajaju duhan, a kasnije i šećernu trsku
• 1680. pa do kasnog 19. stoljeća Barbuda pripada obitelji Cordington
• 19. stoljeće ukidanje ropstva; privredna stagnacija
• 1870. Antigva i Barbuda se ujedinjuju
• 1956. Antigva i Barbuda postaju samostalne kolonije
• 1958. do 1962. provincija Zapadnoindijske federacije
• od 1967. potpuna unutrašnjopolitička autonomija, inozemni poslovi - Velika Britanija
• 1. studenoga 1981. neovisnost od Velike Britanije

Šport

Kao i u većini zemalja Commonwealtha, na Antigvi i Barbudi kriket je vrlo popularan sport. Od ostalih sportova, popularni su nogomet i atletika, u kojoj su Antigvu na olimpijskim igrama predstavljali Sonia Williams i Heather Samuel. Ostali perspektivni atletičari su Brendan Christian (100 m, 200 m), Daniel Bailey (100 m, 200 m) i James Grayman (skok u vis).

Promet

Značajnija morska luka za međunarodni promet je Saint John's.

Izvori

Nedovršeni članak Antigva i Barbuda koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.