Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Vaubanove utvrde

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 290382 od 4. studeni 2021. u 01:26 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (no summary specified)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Vaubanove utvrde je skupina od 12 utvrđenih građevina diljem zapadne, sjeverne i istočne francuske granice koje je dizajnirao kraljevski vojni arhitekt Vauban (Sébastien Le Prestre de Vauban, 1633.–1707.), a dodane su na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 7. srpnja 2008. godine.

Vauban je utvrdio i mnoga druga mjesta, poput dvorca Bazoches u Nièvreu ili citadele i zidina koje okružuju Le Palais u Belle-Île-en-Mer (Morbihan), a koje su bile na predloženom UNESCOvom popisu, no na kraju nisu dospjele na završni popis.

Citadela u Besançonu
Citadela u Blayeu

Popis utvrda

Utvrde u Besançonu

Citadela u Besançonu u francuskoj pokrajini Doubs (Franche-Comté) se smatra Vaubanovim remek-djelom. Citadela se prostire na 11 hektara na brdu Saint-Etienne, jednom od sedam brda koja okružuju Besançon, glavni grad pokrajine Franche-Comté. Brdo Saint-Etienne se nalazi na vrhuncu luka kojeg tvori rijeka Doubs, i kao strateško mjesto prepoznao ga je još Julije Cezar 58. pr. Kr. Citadela je dobro očuvana i s nje se pruža veličanstven pogled na grad, te je danas važno turističko mjesto (s preko 250,000 posjetitelja na godinu). U njoj se nalazi i nekoliko muzeja: Muzej Resistance koji prikazuje tradicionalni način života i arheologiju Franche-Comtea, i Prirodoslovni muzej koji uključuje zoološki vrt s insectariumom, akvarijem, vivarijem i noctariumom i botaničkim vrtom. 50°16′57″N 2°45′32″E / 50.2825°N 2.75889°E / 50.2825; 2.75889

Fort Griffon je obližnja utvrda koja je također Vaubanovo djelo.

Utvrde u Blayeu

U gradu Blaye u pokrajini Cussac-Fort-Médoc (Gironde) Vauban je podigao gradske zidine i izgradio tri utvrde. Na stijeni pored rijeke, izgradio je citadelu okruživši već postojeći gotički dvorac u kojemu se nalaze grobnice akvitanskih kraljeva, Chariberta II. i njegova sina Clotairea II. Na riječnom otoku Vauban je podigao Fort Paté, a na lijevoj obali Fort Médoc.

Citadela u Briançonu

Utvrde u Briançonu

U Briançonu (Hautes-Alpes) Vauban je utvrdio gradske zidine, ulicu ouvrage de la communication Y, most Asfeld i izgradio utvrde: Redoute des Salettes, Fort des Trois-Têtes, Fort du Randouillet.

Grad, kao važna poveznica planinskog Col de Montgenèvrea i Turina, je s istoka utvrđen radi obrane od Austrijanaca u 17. stoljeću. Ima strme i uske, ali veoma slikovite ulice Utvrda Janus se nalazi na 1,200 metara iznad grada.

Vaubanov toranj u Camaret-sur-Meru

Vaubanov toranj u Camaret-sur-Meru

Vaubanov toranj (Tour Vauban) ili Zlatni toranj (Tour dorée), izvorno znan kao tour de Camaret, je 18 metara visok poligonalni obrambeni toranj u mjestu Sillonu kod Camaret-sur-Mera (Finistère), izgrađen za obranu Brestovskog zaljeva.

Vauban je nacrt napravio 1683., izgradnju je započeo 1689. godine vojni inženjer Jean-Pierre Traverse, a dovršen je 1696. godine. Okružen je zidinama i ima tri kata, dvije stražarske kuće, kazamat s 11 topova i barutanu dodanu tijekom francuske revolucije. Stražarske kuće i kazamat imaju po tri mortara koji izbacuju tanad promjera 30 cm.

Njegova baterija od 11 topova, skupa s onima na pointe du Grand Gouin i drugima obrambene linije Quélern, pridonijeli su u francuskoj pobjedi u bitci za Camaret (18. lipnja 1694.).

Saint-Martin de Re

Gradske zidine i citadela u Saint-Martin-de-Réu

Vauban je 1670ih Saint-Martin-de-Ré (Charente-Maritime) utvrdio dugim i modernim zidinama s bastionima i izgradio je citadelu, s ciljem poboljšanja obrane otoka. Izgradnja se odvijala u tri faze, a završila je tek 1702. godine. Naposljetku, ovaj grad je utvrđen tako da cjelokupno stanovništvo otoka u njemu može podnijeti dugu opsadu.

Ostale utvrde

Neuf-Brisach
Slika Ime Lokacija Provincija Koordinate Bilješke
Citadela u Arrasu Arras Pas-de-Calais 50°10′20″N 2°27′54″E / 50.1723°N 2.4651°E / 50.1723; 2.4651 Grad je osvojio Luj XIII. 1640. god. od Habsburgovaca i nakon španjolske opsade 1654. god. utvrdio ga je Vauban.
Ville neuve u Longwyju Longwy Meurthe-et-Moselle 49°18′40″N 5°27′14″E / 49.3112°N 5.4538°E / 49.3112; 5.4538 Grad je pripadao Luxembourgu i Vojvodstvu Lorraine do 1648., ali tek nakon Francusko-Nizozemskog rata (1678.) postaje dijelom Francuskog Kraljevstva.
Utvrđena palača (place forte) Mont-Dauphin Hautes-Alpes 44°24′04″N 6°22′22″E / 44.4012°N 6.3728°E / 44.4012; 6.3728 Nakon što je savojski vojvoda poharao ovaj dio Francuske (1692.), Luj XIV. je dao osnovati novi utvrđeni grad koji je nikao već 1694. god.
Citadela i gradske zidine Mont-Louisa Mont-Louis Pyrénées-Orientales 42°18′12″N 2°04′17″E / 42.3033°N 2.0715°E / 42.3033; 2.0715 Nakon "Pirenejskog mira" (1659.) Luj XIV. je osnovao ovaj novi grad kao utvrdu protiv Španjolaca.
Novi dio grada (ville neuve) Neuf-Brisacha Neuf-Brisach Haut-Rhin 48°00′39″N 7°18′52″E / 48.0108°N 7.3145°E / 48.0108; 7.3145 Nakon mira u Ryswicku 1697. godine Francuska je morala predati grad Breisach (vrata prema Rajni) Habsburgovcima, te su odlučili izgraditi novi grad do njega kao graničnu utvrdu.
Utvrda Hougue i Vaubanov toranj Saint-Vaast-la-Hougue/Tatihou Manche 49°21′07″N 1°09′21″E / 49.3519°N 1.1558°E / 49.3519; 1.1558 Kod ovih utvrda se odigrala važna pomorska bitka za La Hougue između Francuza i Engleza u Devetogodišnjem ratu 1692. god.
Gradske zidine i utvrde Fort Libéria i Cova Bastera Villefranche-de-Conflent Pyrénées-Orientales 42°21′06″N 2°13′15″E / 42.3517°N 2.2207°E / 42.3517; 2.2207 Nakon što su ga skoro 200 god. okupirali Španjolci, Luj XIV. ga je oslobodio 1654. i dao ga utvrditi. Grad je stiješnjen između rijeka s jedne, i Vaubanovih zidina s druge strane.

Vanjske poveznice