Ivo Brešan

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 13014 od 25. srpanj 2021. u 05:18 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na: orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir književnik

Ivo Brešan (Vodice, 27. svibnja 1936.Zagreb, 3. siječnja 2017.), bio je hrvatski dramski pisac, prozaist, slavist i scenarist. Jedan od najplodnijih i najizvođenijih hrvatskih dramatičara europskog ranga i pisac filmskih scenarija za nagrađivane hrvatske filmove.

Najpoznatija mu je drama "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja", koja je premijeru, iz političkih razloga, zbog vještog ismijavanja totalitarističkog sustava, imala tek 6 godina nakon što je napisana, ali se od 1971. neprekidno pojavljivala na repertoaru kazališta i nakon Brešanove smrti.[1]

Životopis

Rodio se u Vodicama, 27. svibnja 1936., no osnovnu školu i gimnaziju je pohađao u Šibeniku. Studirao je slavistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Radio je kao srednjoškolski profesor u šibenskoj gimnaziji, potom kao umjetnički voditelj Centra za kulturu "Šibenik" i Međunarodnog dječjeg festivala, a također je postao ravnateljem Šibenskog kazališta. Pripadao je zlatnoj generaciji šibenskih kazalištaraca, koja je svojim djelovanjem jedno vrijeme zasjenila rad splitskih i zagrebačkih dramskih skupina.[2]

Godine 1971. djelom Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, koja je premijerno izvedena 6 godina kasnije, radi ismijavanja manjkavosti komunističkog totalitarističkog režima. Njegove drame izvođene su u gotovo svim kazalištima ondašnjih kulturnih centara. Osim književnosti, pisao je i i filmske scenarije - isprva s Krstom Papićem, zatim za Veljka Bulajića, a potom za svog sina Vinka Brešana, redatelja.

Za Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja nagrađen je 1972. godine Sterijinom i Gavellinom nagradom, a za Svečanu večeru u pogrebnom poduzeću dobio je Gavellinu nagradu 1979. godine. 2008. je dobio nagradu Ksaver Šandor Gjalski za roman Katedrala.[3]

Umro je u Zagrebu, dana 3. siječnja 2017. godine.

Kritike

Budući da se protivio bilo kojem obliku autocenzure, bio je meta različitih ideologija i državnih sustava. Večernji list nazvao ga je lucidnim portretistom Dalmacije i napose Dalmatinske zagore, te su ga zbog vjernosti svojem načinu pisanja i stvaranja književnim djelom nazvali nasljednikom Marina Držića.[2]

Akademik Krešimir Nemec prozvao ga je istinskim književnim velikanom, možda jednim od zadnjih koji zaslužuje epitet hrvatskog klasika. Dodao je i da je, unatoč velikom dramskom stvaralašvu, imao veliki radijus djelovanja, velike talente.[1]

U svibnju 2018. na Sveučilištu u Zadru održan je prvi međunarodni znanstveni skup ikad posvećen književnom stvaralaštvu Ive Brešana: "Prvi Brešanov svibanj". Inicijatorica i predsjednica organizacijskog odbora toga znanstvenoga skupa sveučilišna je profesorica komparativne književnosti prof. dr. sc. Helena Peričić.

Djela

Drame:

  • Groteskne tragedije, drame, Zagreb, 1979.
  • Nove groteskne tragedije, drame, Zagreb, 1989.
  • Tri drame, drame, Zagreb, 1993.
  • Utvare, drame, Zagreb, 1997.

Proza:

Romani:


Izvedena djela (premijere):

Scenariji:

TV-drame i serije:

  • Ptice nebeske, 1989.
  • Egzekutor, 1991.

Ostalo

Peričić, Helena, "Hamlet" između Bukare i Učitelja, Dani Hvarskog kazališta, ur. B. Senker i V. Glunčić-Bužančić, Zagreb/Split, HAZU/Književni krug Split, 44, 2018., 271-287.

Izvori

  1. 1,0 1,1 Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor HRT
  2. 2,0 2,1 Večernji.hr, Branimir Pofuk, Denis Derk, Samir Milla: Preminuo Ivo Brešan! Kao čovjeka najbolje ga je opisao njegov sin Vinko: 'Nisam odrastao u njegovoj sjeni. Bio je sunce koje me grijalo, 3. siječnja 2017. (pristupljeno 3. siječnja 2017.)
  3. Jutarnji list ‘Gjalski’ Ivi Brešanu za roman 'Katedrala', 16. listopada 2008., pristupljeno 15. listopada 2020.
  4. Ivo Brešan, Nove groteskne tragedije, OKC Zagreb, 1989., str. 273
  5. http://www.bhteatar.ba/Vijest.aspx?id=289

Vanjske poveznice