Gospodarstvo Kirgistana
| Gospodarstvo Kirgistana | ||
|---|---|---|
| ||
| Tržnica u kirgiškom glavnom gradu Biškeku. | ||
| Valuta | som | |
| Fiskalna godina | Standardna kalendarska godina [1] | |
| Gospodarske organizacije | WTO, ZND, EAEC, ECO | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 13,13 milijardi USD (2011.) [1] (144.[1]) | |
| BDP rast | 5,7 % (2011. proc.) [1] | |
| BDP per capita | 2.400 USD (2011. proc.) [1] | |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (20,1 %), industrija (28,8 %), usluge (51,1 %) (2011. proc.)[1] | |
| Inflacija (IPC) | 16,6 % (2011. proc.) [1] | |
| Stopa siromaštva | 33,7 % (2011. proc.) [1] | |
| Radna snaga | 2,344 milijuna (2007. proc.) [1] | |
| Radna snaga prem zanimanju | poljoprivreda (48 %), industrija (12,5 %), usluge (39,5 %) (2005. proc.)[1] | |
| Nezaposlenost | 8,6 %(2011. proc.) [1] | |
| Glavna industrija | mali strojevi, elektromotori, hladnjaci, namještaj, cement, obuća, zlato, rijetki zemni metali, pamuk, vuna, duhan, hrana [1] | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | 2,331 milijardi USD (2011. proc.) [1] | |
| Izvozna dobra | strojevi, zlato, živa, uranij, pamuk, odjeća i obuća, meso, vuna, duhan, hidroenergija [1] | |
| Glavni izvozni partneri | Uzbekistan (25,3 %), Rusija (22,1 %), Kazahstan (20,1 %), Kina (7,8 %), UAE (5,5 %), Afganistan (5 %), Turska (4,2 %) (2011. proc.) [1] | |
| Uvoz | 3,959 milijardi USD (2011. proc.) [1] | |
| Uvozna dobra | nafta i zemni plin, strojevi, kemijski proizvodi, hrana [1] | |
| Glavni uvozni partneri | Kina (59,7 %), Rusija (13,9 %), Kazahstan (5,2 %) (2011. proc.) [1] | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | 3,602 milijardi USD (2011. proc.) [1] | |
| Prihodi | 1,686 milijardi USD (2011. proc.) [1] | |
| Rashodi | 1,979 milijardi USD (2011. proc.) [1] | |
| Ekonomska pomoć | ||
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Gospodarstvo Kirgistana uglavnom se bazira na poljoprivedi. Kirgistan je siromašna, planinska, slabije razvijena zemlja.
Glavni poljoprivredni proizvodi su: pšenica, krumpir, šećerna repa, pamuk, vuna, duhan, voće, govedina i janjetina, a glavni izvozni proizvodi su: pamuk, vuna i meso. Industrijski izvoz uključuje: zlato, živu (nalazište Hajdarkan),[2] uranij i struju. Kirgistan je veliki proizvođač olova i volframa koje vadi iz nalazišta Trudovog.[3] Vrlo je važan izvoz zlata, prvenstveno iz rudnika Kumtora.[4] Prvo se je intenzivno vadilo lignit iz ugljenokopa Kara-Kečinska.[5]
Kirgistan je jedna od zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, koja je s najviše entuzijazma krenula u gospodarske reforme u procesu tranzicije prema tržišnom gospodarstvu. Prvi je primljen u Svjetsku trgovinsku organizaciju od zemalja bivšeg SSSR-a.
Nakon uspješnog ekonomskog programa stabilizacije, koji je spustio inflaciju od 88% 1994. godine na 15% u 1997. godini, pažnja se okrenula na poticanje rasta. Većina je državnih poduzeća prodano. Pad proizvodnje bio je velik, nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., ali sredinom 1995., proizvodnja se počela oporavljati i izvoz je počeo rasti.
Umirovljenici, nezaposleni i državni službenici s vrlo niskim plaćama i dalje nailaze na velike poteškoće. Međunarodna pomoć igra važnu ulogu u gospodarskom oporavku zemlje. Vlada je poduzela niz mjera za borbu protiv teških problema poput prekomjernog vanjskog duga, inflacije, neadekvatnog poreznog sustava i utjecaja gospodarskih previranja u Rusiji. Kirgistan je ostvario snažan rast svake godine od 1999. godine do pojave svjetske financijske krize.
Inozemna ulaganja
Najveća po iznosu inozemna ulaganja u Kirgistan 2012. bila su iz Kazahstana (više od 1 mlrd dolara).[6] Na drugom mjestu nalazi se Turska s više od 450 mil. dolara.[7]
Izvori
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 CIA.gov - World Factbook - Kyrgyzstan
- ↑ Хайдарканская группа месторождений (Средняя Азия)
- ↑ НОК потерял олововольфрамовое месторождения в Киргизии. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. prosinca 2007.. http://news.metalloprokat.com.ua/?p=298 Pristupljeno 17. prosinca 2012.
- ↑ Кого привлекает блеск киргизского золота?
- ↑ Ж.Ибралиев: Кара-Кече. На развалинах киргизской угольной империи
- ↑ "Назарбаев посоветовал кыргызстанцам больше работать". Tengri News. 22. kolovoza 2012.. Inačica izvorne stranice arhivirana 25 listopada 2012. http://tengrinews.kz/kazakhstan_news/nazarbaev-posovetoval-kyirgyizstantsam-bolshe-rabotat-219158/ Pristupljeno 12. listopada 2012.
- ↑ "Дипломатическим отношениям Кыргызстана и Турции - 20 лет". 1. veljače 2011.. Inačica izvorne stranice arhivirana 25 listopada 2012. http://kabar.kg/index.php/analytics/full/18990 Pristupljeno 25. listopada 2012.
Vanjske poveznice
| ||||||||||||||
