Palača Pitti u Firenci: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m bnz
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
 
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Firenza Palazzo Pitti.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Kolorirana fotografija palače Pitti s početka 20-tog stoljeća, kad je još bila poznata kao ''La Residenza Reale'' kada je Firenca bila glavni grad [[Italija|Italije]] za kralja [[Kralj Victor Emmanuel II|Victora Emmanuela II.]] između 1865.&ndash;71.]]
[[Datoteka:Firenza Palazzo Pitti.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Kolorirana fotografija palače Pitti s početka 20-tog stoljeća, kad je još bila poznata kao ''La Residenza Reale'' kada je Firenca bila glavni grad [[Italija|Italije]] za kralja [[Kralj Victor Emmanuel II|Victora Emmanuela II.]] između 1865.&ndash;71.]]
{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Medici vile i vrtovi u Toskani
|ime mjesta = Medici vile i vrtovi u Toskani
|slika = Palazzo Pitti Gartenfassade Florenz.jpg
|slika = Palazzo Pitti Gartenfassade Florenz.jpg

Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 02:55

Kolorirana fotografija palače Pitti s početka 20-tog stoljeća, kad je još bila poznata kao La Residenza Reale kada je Firenca bila glavni grad Italije za kralja Victora Emmanuela II. između 1865.–71.
Medici vile i vrtovi u Toskani
Svjetska baština – UNESCO
Medici vile i vrtovi u Toskani
Italija


Palača Pitti na zemljovidu Italija
Palača Pitti
Palača Pitti
Lokacija Palače Pitti u Italiji
Godina uvrštenja: 2013. (37. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/175 UNESCO
Arhitektonski crtež iz 19. stoljeća s planom palače Pitti.

Palazzo Pitti je palača s izrazitim obilježjima firentinske renesanse i čuvena galerija slika u Firenci. Dao ju je podići trgovac Luca Pitti (1394. – 1472.) i građena je u drugoj polovici 15. st. Poslije palača prelazi u vlasništvo obitelji Medici i do 1859. bila je rezidencija toskanskih velikih vojvoda.

Danas je u njoj smješten muzej Galleria Pitti ili Galleria Palatina, s oko 5000 slika, većinom iz 16. i 17. st. Pored Palatine, tu se još nalaze: Kraljevske odaje, Galerija moderne umjetnosti, Muzej srebrnine, Muzej porculana, Galerija kostima i Muzej kočija. Te iza palače prekrasni Boboli vrtovi.

Galerija

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Palača_Pitti_u_Firenci&oldid=557800"