Bošnjaci (Hrvati u Mađarskoj): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 35: | Redak 35: | ||
*{{hu icon}} [http://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_kisebbsegek/Nemzeti_es_etnikai_kisebbsegek_magyarorszagon/pages/006_horvatok.htm Nemzeti és etnikai kisebbségek Magyarországon] [[Dinko Šokčević]]: Bosnyák-horvátok | *{{hu icon}} [http://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_kisebbsegek/Nemzeti_es_etnikai_kisebbsegek_magyarorszagon/pages/006_horvatok.htm Nemzeti és etnikai kisebbségek Magyarországon] [[Dinko Šokčević]]: Bosnyák-horvátok | ||
*{{hu icon}} [https://web.archive.org/web/20110522014740/http://www.vjrktf.hu/carus/honisme/ho000503.htm Honismeret] dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában | *{{hu icon}} [https://web.archive.org/web/20110522014740/http://www.vjrktf.hu/carus/honisme/ho000503.htm Honismeret] dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában | ||
*{{ | *{{Citiranje weba |url=https://issuu.com/tanac/docs/bosnjak_issuu?e=1217804/57140969 |title=Baranjske hrvatske nošnje - Bošnjaci |accessdate=2018-01-24 }} | ||
{{Hrvati}} | {{Hrvati}} | ||
[[Kategorija:Hrvati u Mađarskoj]] | [[Kategorija:Hrvati u Mađarskoj]] | ||
Inačica od 16. studeni 2021. u 04:32
Baranjski Bošnjaci ili bošnjački Hrvati su etnička skupina Hrvata u Mađarskoj.
Smještaj
Žive u Baranji, u gradu Pečuhu,[1][2][3][4][5][6], kao i u selima Kukinju, Semelju,[7], u Salanti (gdje su došli u 18. st., a danas čine 32% sela) , Udvaru kod Pečuha[8], Nijemetu, Poganu [9]. itd. Do nedavne prošlosti su bili znatnom zajednicom u Ati, Suki i Sukitu, no tamošnji Hrvati su se znatno pomađarili.
Hrvatski etnograf iz Mađarske, Đuro Šarošac je u svom radu iz 1973. obradio sela u pečuškoj okolici. Prema njegovom istraživanju, sela koja se nalaze južno od Pečuha su naseljena bošnjačkim Hrvatima: Ata, Kukinj, Nijemet, Udvar (Pečuški kotar), Pogan, Salanta, Semelj i Sukit [10].
Došli su iz Bosne u Baranju, velikim dijelom u 16. i 17. stoljeću, kada je taj kraj bio pod turskom vlašću. Ipak, u znatnijem broju ih je bilo već u 14. stoljeću u Pečuhu [9]. O koncentraciji bošnjačkih Hrvata u Pečuhu svjedoči da su svojevremeno u tom gradu imali svoju "Bošnjačku četvrt" [11]. Oslobodilački ratovi nisu bili lagodnim za njih, ali je dio preživio sve te ratove. Ni Rákóczyjevi kuruci (vidi Rákóczijev ustanak 1703. - 1711.) nisu bili milosrdni prema tom kraju, kao ni srpski graničari u carskoj službi; i jedni i drugi su te krajeve divljački opustošili. U doseljavanju baranjskih Bošnjaka je uvelike pridonio pečuški biskup Matija Ignacije Radanović (1687. -1703.). Radanović se odlučio na to radi povećavanja broja katolika u svojoj biskupiji na taj način.
Tradicionalna zanimanja
Prvi zlatari u Budimu su bili iz redova ove hrvatske etničke skupine koji su ondje došli u 18. stoljeću. Bavili su se vinogradarstvom na visokoj razini, a to je posebice dobilo maha nakon oslobađanja kmetova u 2. pol. 19. stoljeća. Bošnjaci u okolici gradova su imali u to vrijeme i jak razvitak vrtlarstva.
KUD-ovi
- KUD Marica (Salanta)
- KUD Ladislav Matušek (Kukinj)
- KUD Dubrava (Semelj)
- KUD Tanac (Pečuh)
- KUD Baranja (Pečuh)
Govori
Bošnjački Hrvati čine govornu enklavu upotrebljavajući Pečuški hrvatski dijalekt oko Pečuha i govore nenovoštokavskim štokavskim narječjem, arhaičnom istočnobosanskom dijalektu hrvatskog jezika [12][13].
Manifestacije
Bilješke
- ↑ Croatica.hu Dinko Šokčević: Povijest Hrvata u Mađarskoj
- ↑ MVP RH Bilateralni odnosi
- ↑ Glas Koncila (Arhivirano 31. listopada 2007.) Kako dalje glede pastorala hrvatskih katolika u Mađarskoj?
- ↑ Živko Mandić: Obiteljski nadimci Hrvata Bošnjaka u Mađarskoj
- ↑ Folklorni ansambl "Tanac", Pečuh (Arhivirano 24. listopada 2016.) Priča
- ↑ Podravina.net (Arhivirano 27. rujna 2007.) Sanja Vulić: Međunarodni kroatistički znanstveni skupovi u Pečuhu 1998. i 2000. Pogreška pri izradbi sličice: (PDF)
- ↑ Hrvatski glasnik br. 34/2008. (Arhivirano 4. ožujka 2016.) XIV. Bošnjačko sijelo u Kukinju Pogreška pri izradbi sličice: (PDF)
- ↑ • Nepoznat parametar:
archiveurl
• Nepoznat parametar:archivedate
• Nedostaje obavezni parametar:journal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasijournal - ↑ 9,0 9,1 Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 9. ožujka 2007. na www.podravina.net
- ↑ Predložak:Hu icon Honismeret (Arhivirano 22. svibnja 2011.) dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában
- ↑ Juraj Lončarević: Hrvati u Mađarskoj i Trianonski ugovor, Školske novine, Zagreb, 1993., str. 79, ISBN 953-160-004-X
- ↑ Hrvatski iseljenički zbornik 2001. (Arhivirano 4. lipnja 2008.) Sanja Vulić: Hrvatska pučka imena božićnih blagdana u dijaspori
- ↑ Kolo br.4/2004. Prilog poznavanju štokavskoga narječja i njegovih dijalekata
Vanjske poveznice
- Radio Croatica Znanstveni skup o bošnjačkim Hrvatima u Kukinju, 22. studenog 2008.
- Predložak:Hu icon Nemzeti és etnikai kisebbségek Magyarországon Dinko Šokčević: Bosnyák-horvátok
- Predložak:Hu icon Honismeret dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában
- • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
