|
|
| Redak 68: |
Redak 68: |
|
| |
|
| ==Vanjske poveznice== | | ==Vanjske poveznice== |
| {{commonscat|Torre Annunziata}}
| | |
| *[http://www.auav46.dsl.pipex.com/p126.htm Herculaneum/Pompeii/Stabiae/Oplontis – Službene stranice] | | *[http://www.auav46.dsl.pipex.com/p126.htm Herculaneum/Pompeii/Stabiae/Oplontis – Službene stranice] |
| *[http://ad79.wetpaint.com/page/Oplontis AD 79. – godina uništenja] | | *[http://ad79.wetpaint.com/page/Oplontis AD 79. – godina uništenja] |
Trenutačna izmjena od 00:04, 4. studenoga 2021.
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir talijanska općina
Torre Annunziata, panorama s lukom Torre Annunziata (napolitansko-kalabrijski jezik: Torre Nunziata) je grad i općina u pokrajini Napulja, regije Kampanija u Italiji. Ona se nalazi na Napuljskom zaljevu, u podnožju planine Vezuva, te ima divne plaže s crnim vulkanskim pijeskom. Grad je nekad bio sjedište važne željezne (Deriver, Dalmine) i prehrambene industrije (tjestenina), a danas su aktivne pomorska, farmaceutska i industrija naoružanja.
Na njegovom mjestu se u antici nalazio rimski grad Oplontis koji je uništen u erupciji Vezuva 79. god., što se ponovno dogodilo i 1631. god. Arheološko nalazište Oplontis, s predivno očuvanom Villom Poppaea iz 1. st. pr. Kr., je UNESCO-va svjetska baština od 1997. god.
Iako je maleni grad u predgrađu Napulja, Torre Annunziata ima svoj jedinstven dijalekt, varijaciju napolitanskog, koji se zove Torrese.
Oplontis
Oplontis i drugi gradovi uništeni prilikom erupcije vulkana Vezuva. Crni oblak predstavlja prostor prekriven i konzerviran lavom i pepelom, dok je obalna linija iz našeg vremena. - PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Oplontis je bilo mjesto nadomak Pompeja (Rimsko Carstvo) koje je, uz Pompeje i Herkulanej, također stradalo i bilo zatrpano lavom i peplom iz erupcije vulkana Vezuva 24. kolovoza 79. godine. Ime “Oplontis” je najvjerojatnije bio naziv prirodnih banja Oncino, no danas je ime ostalo kao skupni naziv za vile pronađene u današnjem gradu Torre Annunziata.
Sredinom 20. stoljeća, tu je pronađena, iskopana i otvorena za javnost, Villa Poppaea - vila supruge cara Nerona.
Druga vila, Villa L. Crassiusa Tertiusa, je otkrivena 1974. godine 250m istočno od Ville Poppaea, tijekom iskapanja temelja za lokalnu školu. Ime je dobila po brončanom pečatu na kojemu je bilo ime vlasnika.
Također, veliki broj arheoloških predmeta je iskopan tu i spremljen u Državni arheološki muzej u Napulju.
Fantastična mrtva priroda iz Ville Poppaea
Poveznice
Vanjske poveznice
| Svjetska baština u Italiji |
|---|
|  | Kulturna dobra (49) | Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta ( Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano ( Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci ( Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis ( Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) |  | | | Prirodna dobra (5) | | | Nematerijalna
svjetska baština (7) | | | |
1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana
2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]
3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske
4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja
5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala
|
|
