Međunarodna svemirska postaja: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web) |
||
| Redak 51: | Redak 51: | ||
<!--| prostorna_razlucivost = {{{Spatial Resolution|}}}--> | <!--| prostorna_razlucivost = {{{Spatial Resolution|}}}--> | ||
| razlucivost_slike = | | razlucivost_slike = | ||
| ref =<ref name=en1>{{ | | ref =<ref name=en1>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/isstodate.html|title=The ISS to Date|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref><ref name=en2>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/externalflash/ISSRG/pdfs/on_orbit.pdf|title=On-Orbit Elements|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref><ref name=en3>{{Citiraj web|url=http://www.heavens-above.com/issheight.aspx|title=ISS Height Profile|language=}} Heavens-Above.com. (18.1.2010.)</ref><ref name=en4>{{Citiraj web|url= | ||
http://www.heavens-above.com/orbit.aspx?satid=25544|title=ISS-Orbit Data|language=}} Heavens-Above.com. (18.1.2010.)</ref><ref name=en5>{{ | http://www.heavens-above.com/orbit.aspx?satid=25544|title=ISS-Orbit Data|language=}} Heavens-Above.com. (18.1.2010.)</ref><ref name=en5>{{Citiraj web|url=http://www.space.com/missionlaunches/missions/fl_alpha_010201.html|title=NASA Yields to Use of Alpha Name for Station|language=|archiveurl=https://web.archive.org/web/20010624092552/http://www.space.com/missionlaunches/missions/fl_alpha_010201.html|archivedate=24 lipnja 2001|accessdate=18 siječnja 2010}} Steven Siceloff / Florida Today. (18.1.2010.)</ref><ref name=en6>{{Citiraj web|url= | ||
http://spaceflight.nasa.gov/realdata/sightings/index.html|title="Human Space Flight (HSF)—Realtime Data"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> | http://spaceflight.nasa.gov/realdata/sightings/index.html|title="Human Space Flight (HSF)—Realtime Data"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> | ||
}} | }} | ||
'''Međunarodna svemirska postaja''' ([[Engleski|eng.]] '''International Space Station''' - '''ISS'''), međunarodno je razvijena istraživačka postaja koja se trenutačno sastavlja u [[Zemlja|Zemljinoj]] [[niska orbita oko Zemlje|nižoj]] [[Orbita|orbiti]]. Radovi na sastavljanju u [[svemir]]u započeli su [[1998.]] s planiranim završetkom do [[2012.]] Postaja će u operativnoj uporabi ostati najmanje do 2020. s mogućnošću produžetka do 2028. Poput mnogih drugih umjetnih satelita, ISS je moguće vidjeti golim oko sa Zemlje. Služi kao istraživački laboratorij s mikrogravitacijskim uvjetima u kojima posada izvodi eskperimente s područja [[Biologija|biologije]], ljudske biologije, [[Fizika|fizike]], [[Astronomija|astronomije]] i [[Meteorologija|meteorologije]].<ref name=en10>{{ | '''Međunarodna svemirska postaja''' ([[Engleski|eng.]] '''International Space Station''' - '''ISS'''), međunarodno je razvijena istraživačka postaja koja se trenutačno sastavlja u [[Zemlja|Zemljinoj]] [[niska orbita oko Zemlje|nižoj]] [[Orbita|orbiti]]. Radovi na sastavljanju u [[svemir]]u započeli su [[1998.]] s planiranim završetkom do [[2012.]] Postaja će u operativnoj uporabi ostati najmanje do 2020. s mogućnošću produžetka do 2028. Poput mnogih drugih umjetnih satelita, ISS je moguće vidjeti golim oko sa Zemlje. Služi kao istraživački laboratorij s mikrogravitacijskim uvjetima u kojima posada izvodi eskperimente s područja [[Biologija|biologije]], ljudske biologije, [[Fizika|fizike]], [[Astronomija|astronomije]] i [[Meteorologija|meteorologije]].<ref name=en10>{{Citiraj web|url= | ||
http://www.shuttlepresskit.com/ISS_OVR/index.htm|title="International Space Station Overview"|language=}} ShuttlePressKit.com. (18.1.2010.)</ref><ref name=en11>{{ | http://www.shuttlepresskit.com/ISS_OVR/index.htm|title="International Space Station Overview"|language=}} ShuttlePressKit.com. (18.1.2010.)</ref><ref name=en11>{{Citiraj web|url= | ||
http://web.archive.org/web/20080123150641/http://pdlprod3.hosc.msfc.nasa.gov/A-fieldsresearch/index.html|title="Fields of Research"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref><ref name=en12>{{ | http://web.archive.org/web/20080123150641/http://pdlprod3.hosc.msfc.nasa.gov/A-fieldsresearch/index.html|title="Fields of Research"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref><ref name=en12>{{Citiraj web|url=http://web.archive.org/web/20071208091537/http://pdlprod3.hosc.msfc.nasa.gov/B-gettingonboard/index.html|title="Getting on Board"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> Postaja pruža jedinstveno okruženje za testiranje sustava svemirskih brodova koji će se koristiti za ljudske misije na [[Mjesec]] i [[Mars]].<ref name=en13>{{Citiraj web|url=http://spaceflightsystems.grc.nasa.gov/Advanced/ISSResearch|title="ISS Research Program"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> Postajom upravljaju ''Ekspedicijske'' posade te je trajno naseljena od [[2. studenog]] [[2000.]] što predstavlja neprekidnu ljudski prisutnost u svemiru više od 10 godina.<ref name=en14>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/main/5_year_anniversary.html|title="We've Only Just Begun"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> Od studenog 2012. na postaji boravi posada [[Ekspedicija 34]]. | ||
Postaja je "sinteza" više svemirskih projekata koji uključuju američki ''[[Svemirska postaja Freedom|Freedom]]'', sovjetski/ruski ''[[Mir-2]]'', europski ''[[Columbus (modul)|Columbus]]'' i japanski ''[[Kibō]]''.<ref name=en16>{{Citiranje knjige | Postaja je "sinteza" više svemirskih projekata koji uključuju američki ''[[Svemirska postaja Freedom|Freedom]]'', sovjetski/ruski ''[[Mir-2]]'', europski ''[[Columbus (modul)|Columbus]]'' i japanski ''[[Kibō]]''.<ref name=en16>{{Citiranje knjige | ||
| Redak 80: | Redak 80: | ||
| url= | | url= | ||
| ref= | | ref= | ||
}}</ref> Budžetna ograničenja dovela su do spajanja ovih projekata u jedan multi-nacionalni program.<ref name=en16/> Projekt Međunarodne svemirske postaje započet je [[1994.]] s [[Shuttle-Mir program]]om,<ref name=en18>{{ | }}</ref> Budžetna ograničenja dovela su do spajanja ovih projekata u jedan multi-nacionalni program.<ref name=en16/> Projekt Međunarodne svemirske postaje započet je [[1994.]] s [[Shuttle-Mir program]]om,<ref name=en18>{{Citiraj web|url=http://spaceflight.nasa.gov/history/shuttle-mir/history/h-b-start.htm|title="Shuttle–Mir History/Background/How "Phase 1" Started"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> te je prvi modul (''Zarja'') nove postaje lansirala Rusija 1998. godine.<ref name=en16/> Od tada, moduli pod pritiskom, vanjske konstrukcije i druge komponente lansirane su američkim Space Shuttleovima te ruskim raketama [[Proton (raketa)|Proton]] i [[Sojuz]]. Od lipnja 2011., postaja se sastoji od 15 modula pod pritiskom i opsežne strukture vanjskih nosača (ITS). Posljednji planirani modul, ruski laboratorij, planira se lansirati 2012. Električnu energiju omogućuje 16 solarnih ploča na vanjskim nosačima uz dodatak četiri manje ploče na ruskim modulima. Postaja se održava u orbiti na visini od 278 km do 460 km, pritom se gibajući prosječnom brzinom od 27.724 km/h.<ref name=en20>{{Citiraj web|url=http://spaceflight.nasa.gov/realdata/tracking/index.html|title= "Current ISS Tracking data"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> | ||
Rukovođena kao zajednički projekt između pet sudjelujućih svemirskih agencija, sekcijama postaje upravljaju kontrole misije: [[NASA]]-e (SAD), [[RKA]] (Rusija), [[JAXA]]-e (Japan), [[CSA]] (Kanada) i [[ESA]]-e (Europa).<ref name=en21>{{ | Rukovođena kao zajednički projekt između pet sudjelujućih svemirskih agencija, sekcijama postaje upravljaju kontrole misije: [[NASA]]-e (SAD), [[RKA]] (Rusija), [[JAXA]]-e (Japan), [[CSA]] (Kanada) i [[ESA]]-e (Europa).<ref name=en21>{{Citiraj web|url=http://www.esa.int/esaHS/partstates.html|title= "Human Spaceflight and Exploration—European Participating States"|language=}} ESA. (18.1.2010.)</ref><ref name=en22>{{Citiranje knjige | ||
| first=Gary | | first=Gary | ||
| last=Kitmacher | | last=Kitmacher | ||
| Redak 92: | Redak 92: | ||
| url= | | url= | ||
| ref= | | ref= | ||
}}</ref> Vlasništvo i uporaba svemirske postaje regulirano je međunarodnim ugovorima i sporazumima<ref name=en23>{{ | }}</ref> Vlasništvo i uporaba svemirske postaje regulirano je međunarodnim ugovorima i sporazumima<ref name=en23>{{Citiraj web|url=http://www.spaceflight.esa.int/users/index.cfm?act=default.page&level=11&page=1980|title= "ISS Intergovernmental Agreement"|language=}} ESA. (18.1.2010.)</ref> koji [[Rusija|Rusiji]] omogućuju da zadrži puno vlasništvo nad svojim modulima<ref name=en24>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/nasa_rsa.html | ||
|title= "Memorandum of Understanding Between the National Aeronautics and Space Administration of the United States of America and the Russian Space Agency Concerning Cooperation on the Civil International Space Station"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> dok se ostatak postaje dijeli na preostale zemlje.<ref name=en23/> Postaju opskrbljuju letjelice [[Sojuz (letjelica)|Sojuz]], [[Progress]], [[Automated Transfer Vehicle]] i [[H-II Transfer Vehicle]] te su je posjetili astronauti iz 15 različitih zemalja. Cijenu postaje ESA je procijenila na 100 milijardi [[Euro|eura]] tijekom razdoblja od 30 godina iako druge procjene variraju od 35 do 160 milijardi dolara.<ref name=en26>{{ | |title= "Memorandum of Understanding Between the National Aeronautics and Space Administration of the United States of America and the Russian Space Agency Concerning Cooperation on the Civil International Space Station"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> dok se ostatak postaje dijeli na preostale zemlje.<ref name=en23/> Postaju opskrbljuju letjelice [[Sojuz (letjelica)|Sojuz]], [[Progress]], [[Automated Transfer Vehicle]] i [[H-II Transfer Vehicle]] te su je posjetili astronauti iz 15 različitih zemalja. Cijenu postaje ESA je procijenila na 100 milijardi [[Euro|eura]] tijekom razdoblja od 30 godina iako druge procjene variraju od 35 do 160 milijardi dolara.<ref name=en26>{{Citiraj web|url=http://www.msnbc.msn.com/id/14505278/|title= "What's the cost of the space station?|language=}} ''MSNBC''. (18.1.2010.)</ref> Financiranje, istraživačke mogućnosti i tehnički dizajn ISS programa često su kritizirani zbog visokih troškova.<ref name=en27>{{Citiraj web|url=http://www.popularmechanics.com/science/air_space/1282806.html|title= "Scientists Believe ISS Is Waste Of Money"|language=}} ''Popular Mechanics''. (18.1.2010.)</ref> | ||
== Svrha == | == Svrha == | ||
[[Image:Comparison_satellite_navigation_orbits.svg|thumb|250px|Usporedba orbita [[geostacionarni satelit|geostacionarnih satelita]], '''[[GPS]]-a''', '''[[GLONASS]]-a''', '''[[Galileo (satelitski navigacijski sustav)|Galilea]]''', '''[[BeiDou]]a''', Međunarodne svemirske postaje, [[Svemirski teleskop Hubble|svemirskog teleskopa Hubblea]] i konstelacije satelita [[Iridium]]a, s [[Van Allenovi pojasi zračenja|Van Allenovim pojasima zračenja]] i Zemlje u omjeru.<ref group=lower-alpha>Ophodna vremena i brzine izračunate su uporabom jednadžba 4π²''R''³ = ''T''²''GM'' i ''V''²''R'' = ''GM'', gdje je ''R'' = polumjer orbite u metrima , ''T'' = ophodno vrijeme u sekundama, ''V'' = ophodna brzina u m/s, ''G'' = gravitacijska konstanta ≈ 6,673{{e|-11}} Nm²/kg², ''M'' = Zemljina masa ≈ 5,98{{e|24}} kg.</ref> [[Mjesec|Mjesečeva]] putanja je oko 9 puta veća od geostacionarne.<ref group=lower-alpha>Otprilike 8,6 puta (u promjeru i duljini) kad je Mjesec najbliže (363 104 km ÷ 42 164 km) do 9,6 puta kad je Mjesec najdalje (405 696 km ÷ 42 164 km).</ref>]] | [[Image:Comparison_satellite_navigation_orbits.svg|thumb|250px|Usporedba orbita [[geostacionarni satelit|geostacionarnih satelita]], '''[[GPS]]-a''', '''[[GLONASS]]-a''', '''[[Galileo (satelitski navigacijski sustav)|Galilea]]''', '''[[BeiDou]]a''', Međunarodne svemirske postaje, [[Svemirski teleskop Hubble|svemirskog teleskopa Hubblea]] i konstelacije satelita [[Iridium]]a, s [[Van Allenovi pojasi zračenja|Van Allenovim pojasima zračenja]] i Zemlje u omjeru.<ref group=lower-alpha>Ophodna vremena i brzine izračunate su uporabom jednadžba 4π²''R''³ = ''T''²''GM'' i ''V''²''R'' = ''GM'', gdje je ''R'' = polumjer orbite u metrima , ''T'' = ophodno vrijeme u sekundama, ''V'' = ophodna brzina u m/s, ''G'' = gravitacijska konstanta ≈ 6,673{{e|-11}} Nm²/kg², ''M'' = Zemljina masa ≈ 5,98{{e|24}} kg.</ref> [[Mjesec|Mjesečeva]] putanja je oko 9 puta veća od geostacionarne.<ref group=lower-alpha>Otprilike 8,6 puta (u promjeru i duljini) kad je Mjesec najbliže (363 104 km ÷ 42 164 km) do 9,6 puta kad je Mjesec najdalje (405 696 km ÷ 42 164 km).</ref>]] | ||
Prvenstveno istraživački laboratorij, ISS nudi prednosti nad drugim [[Svemirske letjelice|svemirskim letjelica]] poput NASA-inog Space Shuttlea zato što je napravljena kao dugoročna platforma u [[svemir]]u gdje se provode dugotrajne studije.<ref name=en9>{{ | Prvenstveno istraživački laboratorij, ISS nudi prednosti nad drugim [[Svemirske letjelice|svemirskim letjelica]] poput NASA-inog Space Shuttlea zato što je napravljena kao dugoročna platforma u [[svemir]]u gdje se provode dugotrajne studije.<ref name=en9>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/main/10th_anniversary.html|title="Nations Around the World Mark 10th Anniversary of International Space Station"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref><ref name="intspacestation_worldbook">{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/worldbook/intspacestation_worldbook.html|title="International Space Station"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> Prisustvo stalne posade omogućuje direktno promatranje, nadopunjavanje, popravljanje i zamjenjivanje eksperimenata i komponenti same postaje. Znanstvenici na Zemlji imaju brz pristup podacima u svemiru što im omogućuje brzo modificiranje ili pokretanje novih eksperimenata - nešto što nije moguće u specijaliziranim letjelicama bez posade.<ref name=en29/> | ||
Posade, koje na postaji borave po više mjeseci, obavljaju znanstvene [[eksperiment]]e svaki dan.<ref name=en10/><ref name=en30>{{ | Posade, koje na postaji borave po više mjeseci, obavljaju znanstvene [[eksperiment]]e svaki dan.<ref name=en10/><ref name=en30>{{Citiraj web|url=http://www.scienceinschool.org/2008/issue10/iss|title= "The International Space Station: life in space"|language=}} Science in School. (19.1.2010.)</ref> Do završetka rada [[Ekspedicija 15|Ekspedicije 15]], na postaji je izvedeno 138 značajnih istraživanja,<ref name=en31>{{Citiraj web|url=http://www.nasaspaceflight.com/2009/08/iss-assembly-producing-science-research-accomplishments/|title= "ISS: Still in assembly, producing science research accomplishments"|language=}} NASASpaceflight.com. (19.1.2010.)</ref> te se znanstvena otkrića, na poljima od osnova [[znanost]]i do potpuno novih istraživanja, objavljuju svaki [[Mjesec (period)|mjesec]].<ref name=en13/> | ||
ISS omogućuje (sa svojom lokacijom u relativnoj sigurnosti Zemljine orbite) testiranje svemirskih sustava koji će biti potrebni za dugoročne misije na Mjesec i Mars. Pruža iskustvo u održavanju i popravljanju sustava u svemiru što će biti ključno u upravljanju svemirskim brodovima na dužim putovanjima. | ISS omogućuje (sa svojom lokacijom u relativnoj sigurnosti Zemljine orbite) testiranje svemirskih sustava koji će biti potrebni za dugoročne misije na Mjesec i Mars. Pruža iskustvo u održavanju i popravljanju sustava u svemiru što će biti ključno u upravljanju svemirskim brodovima na dužim putovanjima. | ||
| Redak 107: | Redak 107: | ||
=== Znanstveno istraživanje === | === Znanstveno istraživanje === | ||
[[Slika:Space Fire.jpg|minijatura|desno|200px|Usporedba između vatre na Zemlji (lijevo) i vatre u mikrogravitacijskim uvjetima kakvi vladaju na ISS-u (desno).]] | [[Slika:Space Fire.jpg|minijatura|desno|200px|Usporedba između vatre na Zemlji (lijevo) i vatre u mikrogravitacijskim uvjetima kakvi vladaju na ISS-u (desno).]] | ||
ISS predstavlja platformu na kojoj se mogu provoditi različiti eksperimenti koji zahtjevaju neobične uvjete kakvi vladaju na postaji. Glavna područja istraživanja su [[svemirska medicina]], životne znanosti, fizikalna znanost, astronomija i meteorologija.<ref name=en10/><ref name=en11/><ref name=en12/> Autorizacijskim aktom iz [[2005.]], NASA je odredila američki segment postaje kao nacionalni laboratorij s ciljem povećanja uporabe ISS-a od strane drugih federalnih agencija i [[Privatni sektor|privatnog sektora]].<ref name=en33>{{ | ISS predstavlja platformu na kojoj se mogu provoditi različiti eksperimenti koji zahtjevaju neobične uvjete kakvi vladaju na postaji. Glavna područja istraživanja su [[svemirska medicina]], životne znanosti, fizikalna znanost, astronomija i meteorologija.<ref name=en10/><ref name=en11/><ref name=en12/> Autorizacijskim aktom iz [[2005.]], NASA je odredila američki segment postaje kao nacionalni laboratorij s ciljem povećanja uporabe ISS-a od strane drugih federalnih agencija i [[Privatni sektor|privatnog sektora]].<ref name=en33>{{Citiraj web|url=http://frwebgate.access.gpo.gov/cgi-bin/getdoc.cgi?dbname=109_cong_public_laws&docid=f:publ155.109.pdf|title= "NASA Authorization Act 2005"|language=}} United States Government Printing Office. (19.1.2010.)</ref> | ||
Istraživanja na ISS-u otkrivaju nam nove činjenice oko posljedica dugotrajnog boravka u svemiru. Tako se trenutačno proučavaju [[mišićna atrofija]], [[osteoporoza]] i pomicanje fluida, na osnovu čijih bi rezultata mogli zaključiti da li su [[kolonizacjia svemira]] i dugotrajni svemirski letovi mogući. Prema podacima dobivenim do [[2006.]], gubitak [[Kost|koštane]] mase i mišćna atrofija sugeriraju nam da postoji veliki rizik od fraktura i problema s kretanjem nakon što bi [[astronaut]]i sletjeli na neki planet uslijed dugotrajnog međuplanetarnog puta (kao što je npr. šestomjesečni put do [[Mars]]a).<ref name=en34>{{Citiranje knjige | Istraživanja na ISS-u otkrivaju nam nove činjenice oko posljedica dugotrajnog boravka u svemiru. Tako se trenutačno proučavaju [[mišićna atrofija]], [[osteoporoza]] i pomicanje fluida, na osnovu čijih bi rezultata mogli zaključiti da li su [[kolonizacjia svemira]] i dugotrajni svemirski letovi mogući. Prema podacima dobivenim do [[2006.]], gubitak [[Kost|koštane]] mase i mišćna atrofija sugeriraju nam da postoji veliki rizik od fraktura i problema s kretanjem nakon što bi [[astronaut]]i sletjeli na neki planet uslijed dugotrajnog međuplanetarnog puta (kao što je npr. šestomjesečni put do [[Mars]]a).<ref name=en34>{{Citiranje knjige | ||
| Redak 119: | Redak 119: | ||
| url= | | url= | ||
| ref= | | ref= | ||
}}</ref><ref name=en35>{{ | }}</ref><ref name=en35>{{Citiraj web|url=http://www.newscientist.com/article/dn17476-ion-engine-could-one-day-power-39day-trips-to-mars.html?full=true|title= "Ion engine could one day power 39-day trips to Mars"|language=}} New Scientist. (19.1.2010.)</ref> Važnija medicinska istraživanja se odvijaju preko "Nacionalnog instituta za svemirska i biomedicinska istraživanja" (eng. National Space and Biomedical Research Institute). Posebno je istaknuta studija u kojoj astronauti navođeni od stručnjaka na Zemlji, izvode preglede [[ultrazvuk]]om. Tu se posebno uzima u obzir [[Dijagnostika|dijagnoza]] i liječenje bolesti u svemiru jer se u posadi postaje često ne nalaze [[Liječnik|liječnici]]. Predviđa se da će ovaj način pregleda "iz daljine" pronaći primjenu i na Zemlji, posebno u ruralnim područjima gdje stručna pomoć nije dostupna.<ref name=en36>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/science/experiments/ADUM.html|title= "Advanced Diagnostic Ultrasound in Microgravity (ADUM)|language=}} NASA. (19.1.2010.)</ref> Znanstvenici proučavaju i utjecaj mikrogravitacijskog okruženja na [[Evolucija|evoluciju]], rast, razvoj i unutarnje procese kod [[Biljke|biljaka]] i [[Životinje|životinja]]. | ||
Istraživanje svojstava [[Fluidi|fluida]] u mikrogravitaciji znanstvenicima će se omogućiti bolje predviđanje ponašanje fluida. Budući da se fluidi u mikrogravitaciji mogu gotovo u potpunosti kombinirati, fizičari istražuju tvari koje se ne miješaju lako na Zemlji. Također, proučavanje reakcija koje usporavaju niska gravitacija i [[Temperatura|temperature]] omogućiti će znanstvenicima bolje razumijevanje [[supravodljivost]]i.<ref name=en11/> | Istraživanje svojstava [[Fluidi|fluida]] u mikrogravitaciji znanstvenicima će se omogućiti bolje predviđanje ponašanje fluida. Budući da se fluidi u mikrogravitaciji mogu gotovo u potpunosti kombinirati, fizičari istražuju tvari koje se ne miješaju lako na Zemlji. Također, proučavanje reakcija koje usporavaju niska gravitacija i [[Temperatura|temperature]] omogućiti će znanstvenicima bolje razumijevanje [[supravodljivost]]i.<ref name=en11/> | ||
| Redak 131: | Redak 131: | ||
''Freedom'' je raspadom Sovjetskog Saveza i okončanjem [[Svemirska utrka|Svemirske utrke]] gotovo otkazan. Post-sovjetski ekonomski kaos u Rusiji doveo je do ukidanja ''Mira''-2 nakon što je već izrađen bazni blok DOS-8.<ref name=en16/> Sa sličnim financijskim problemima suočile su se i druge nacije što je nagnalo [[Federalna vlada Sjedinjenih Država|američku vladu]] da krene u pregovore s europskim državama, Rusijom, Japanom i Kanadom oko združenog programa.<ref name=en16/> | ''Freedom'' je raspadom Sovjetskog Saveza i okončanjem [[Svemirska utrka|Svemirske utrke]] gotovo otkazan. Post-sovjetski ekonomski kaos u Rusiji doveo je do ukidanja ''Mira''-2 nakon što je već izrađen bazni blok DOS-8.<ref name=en16/> Sa sličnim financijskim problemima suočile su se i druge nacije što je nagnalo [[Federalna vlada Sjedinjenih Država|američku vladu]] da krene u pregovore s europskim državama, Rusijom, Japanom i Kanadom oko združenog programa.<ref name=en16/> | ||
U lipnju [[1992.]] američki predsjednik [[George H. W. Bush]] i ruski predsjednik [[Boris Jeljcin]] dogovorili su suradnju na području istraživanja svemira. Nastali projekt uključivao je boravak jednog američkog astronauta na ''Miru'' i dva ruska kozmonauta na Space Shuttleu.<ref name=en16/> U rujnu [[1993.]] američki podpredsjednik [[Al Gore]] i ruskim premijer [[Viktor Černomirdin]] objavili su planove nove svemirske postaje koja će u konačnici postati Međunarodna svemirska postaja.<ref name=en44-2>{{ | U lipnju [[1992.]] američki predsjednik [[George H. W. Bush]] i ruski predsjednik [[Boris Jeljcin]] dogovorili su suradnju na području istraživanja svemira. Nastali projekt uključivao je boravak jednog američkog astronauta na ''Miru'' i dva ruska kozmonauta na Space Shuttleu.<ref name=en16/> U rujnu [[1993.]] američki podpredsjednik [[Al Gore]] i ruskim premijer [[Viktor Černomirdin]] objavili su planove nove svemirske postaje koja će u konačnici postati Međunarodna svemirska postaja.<ref name=en44-2>{{Citiraj web|url=http://archive.gao.gov/t2pbat3/151975.pdf|title="Space Station: Impact of the Expanded Russian Role on Funding and Research"|language=Engleski}} archive.gao.gov (16. svibnja 2011.)</ref> | ||
U skladu s planom, program ISS bi kombinirao ranije predložene svemirske postaje svih sudjelujućih agencija: NASA-in ''Freedom'', ruski ''Mir-2'', ESA-in ''Columbus'' i japanski ''Kibō''. Kada je 1998. lansirana ''Zarja'', prvi modul nove postaje, očekivalo se da će izgradnja biti gotova do ''2003.'' no različiti problemi i komplikacije odgodili su to za [[2011.]]/[[2012.|12.]] | U skladu s planom, program ISS bi kombinirao ranije predložene svemirske postaje svih sudjelujućih agencija: NASA-in ''Freedom'', ruski ''Mir-2'', ESA-in ''Columbus'' i japanski ''Kibō''. Kada je 1998. lansirana ''Zarja'', prvi modul nove postaje, očekivalo se da će izgradnja biti gotova do ''2003.'' no različiti problemi i komplikacije odgodili su to za [[2011.]]/[[2012.|12.]] | ||
| Redak 139: | Redak 139: | ||
Sastavljanje Međunarodne svemirske postaje započelo je u studenom 1998.<ref name=en2/> Astronauti komponente postaje spajaju kroz [[Svemirska šetnja|svemirske šetnje]]. Do 27. studenog 2009., obavili su ih 136, provevši 849 sati izvan letjelice u zadatcima sastavljanja i održavanja postaje. | Sastavljanje Međunarodne svemirske postaje započelo je u studenom 1998.<ref name=en2/> Astronauti komponente postaje spajaju kroz [[Svemirska šetnja|svemirske šetnje]]. Do 27. studenog 2009., obavili su ih 136, provevši 849 sati izvan letjelice u zadatcima sastavljanja i održavanja postaje. | ||
[[Slika:STS-116 spacewalk 1.jpg|minijatura|lijevo|200px|Sastavljanje postaje]] | [[Slika:STS-116 spacewalk 1.jpg|minijatura|lijevo|200px|Sastavljanje postaje]] | ||
Prvi segment ISS-a, modul ''[[Zarja]]'', u svemir je lansiran [[20. studenog]] [[1998.]] pomoću ruske rakete ''Proton''. Dostavljen pomoću Space Shuttlea ([[STS-88]]), modul ''[[Unity (modul)|Unity]]'' pridružio mu se dva tjedna kasnije. U srpnju [[2000.]] postojećoj konfiguraciji dodana je ruska ''[[Zvezda (modul)|Zvezda]]'' što je postaji omogućilo trajnu posadu od tri člana. Prva posada, [[Ekspedicija 1]], na postaju je došla u studenom 2000. pomoću [[Sojuz TM-31|Sojuza TM-31]]. Sljedeće dvije godine postaja je i dalje nadograđivana. Raketa Sojuz-U je donijela spojni odjeljak ''[[Pirs]]'', Space Shuttleovi [[Space Shuttle Discovery|''Discovery'']], [[Space Shuttle Atlantis|''Atlantis'']] i [[Space Shuttle Endeavour|''Endeavour'']] donijeli su laboratorij ''[[Destiny]]'', zračnu komoru ''[[Quest]]'', robotsku ruku ''[[Canadarm2]]'' i više drugih dijelova.<ref name=en42>{{ | Prvi segment ISS-a, modul ''[[Zarja]]'', u svemir je lansiran [[20. studenog]] [[1998.]] pomoću ruske rakete ''Proton''. Dostavljen pomoću Space Shuttlea ([[STS-88]]), modul ''[[Unity (modul)|Unity]]'' pridružio mu se dva tjedna kasnije. U srpnju [[2000.]] postojećoj konfiguraciji dodana je ruska ''[[Zvezda (modul)|Zvezda]]'' što je postaji omogućilo trajnu posadu od tri člana. Prva posada, [[Ekspedicija 1]], na postaju je došla u studenom 2000. pomoću [[Sojuz TM-31|Sojuza TM-31]]. Sljedeće dvije godine postaja je i dalje nadograđivana. Raketa Sojuz-U je donijela spojni odjeljak ''[[Pirs]]'', Space Shuttleovi [[Space Shuttle Discovery|''Discovery'']], [[Space Shuttle Atlantis|''Atlantis'']] i [[Space Shuttle Endeavour|''Endeavour'']] donijeli su laboratorij ''[[Destiny]]'', zračnu komoru ''[[Quest]]'', robotsku ruku ''[[Canadarm2]]'' i više drugih dijelova.<ref name=en42>{{Citiraj web|url=http://esamultimedia.esa.int/multimedia/esa_iss_assembly_sequence/index_pop.html|title= "HSF: ISS assembly sequence and on-orbit configuration"|language=}} ESA. (19.1.2010.)</ref> | ||
Proširenje postaje usporeno je nesrećom Space Shuttlea [[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']] ([[STS-107]]) 2003. Sastavljanje je nastavljeno [[2005.]] lansiranjem misije [[STS-114]].<ref name=en43>{{ | Proširenje postaje usporeno je nesrećom Space Shuttlea [[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']] ([[STS-107]]) 2003. Sastavljanje je nastavljeno [[2005.]] lansiranjem misije [[STS-114]].<ref name=en43>{{Citiraj web|url=http://www.nasaspaceflight.com/2005/07/discovery-launches-the-shuttle-is-back/|title= "Discovery launches—The Shuttle is back"|language=}} Chris Bergin. NASASpaceflight.com. (30.1.2010.)</ref> | ||
Tijekom misija [[STS-116]], [[STS-117]] i [[STS-118]] dostavljeno je nekoliko vanjskih nosača i dodatni set solarnih panela. Povećana proizvodnje električne energije omogućila je dodavanje novih modula pod pritiskom poput ''[[Harmony (modul)|Harmonya]]'' i europskog ''[[Columbus (modul)|Columbusa]]''. Slijedile su prve dvije komponente ''Kiba'' te kompletiranje ''[[Integrated Truss Structure]]a'' s četvrtim i posljednjim parom solarnih panela. Zadnji dio ''Kiba'' dostavljen je u srpnju [[2009.]] na [[STS-127]] poslije čega je došao ruski ''Poisk''. Treći čvor, ''[[Tranquility]]'', dopremljen je u veljači 2010. na [[STS-130]] zajedno s ''[[Cupola|Cupolom]]''. U svibnju iste godine s ''Atlantisom'' (STS-132) je došao i ''[[Rassvet]]''. Posljednji modul pod pritiskom američkog segmenta postaje, ''[[Leonardo (modul)|Leonardo]]'', na postaju je dostavljen Space Shuttleom ''Discovery'' što je ujedno bio i njegov posljednji let. | Tijekom misija [[STS-116]], [[STS-117]] i [[STS-118]] dostavljeno je nekoliko vanjskih nosača i dodatni set solarnih panela. Povećana proizvodnje električne energije omogućila je dodavanje novih modula pod pritiskom poput ''[[Harmony (modul)|Harmonya]]'' i europskog ''[[Columbus (modul)|Columbusa]]''. Slijedile su prve dvije komponente ''Kiba'' te kompletiranje ''[[Integrated Truss Structure]]a'' s četvrtim i posljednjim parom solarnih panela. Zadnji dio ''Kiba'' dostavljen je u srpnju [[2009.]] na [[STS-127]] poslije čega je došao ruski ''Poisk''. Treći čvor, ''[[Tranquility]]'', dopremljen je u veljači 2010. na [[STS-130]] zajedno s ''[[Cupola|Cupolom]]''. U svibnju iste godine s ''Atlantisom'' (STS-132) je došao i ''[[Rassvet]]''. Posljednji modul pod pritiskom američkog segmenta postaje, ''[[Leonardo (modul)|Leonardo]]'', na postaju je dostavljen Space Shuttleom ''Discovery'' što je ujedno bio i njegov posljednji let. | ||
| Redak 166: | Redak 166: | ||
| Rusija <small>(graditelj)</small><br />SAD <small>(financijer)</small> | | Rusija <small>(graditelj)</small><br />SAD <small>(financijer)</small> | ||
| rowspan="2" | [[Datoteka:Zarya from STS-88.jpg|80px]] | | rowspan="2" | [[Datoteka:Zarya from STS-88.jpg|80px]] | ||
| rowspan="2" |<ref name=en44>{{ | | rowspan="2" |<ref name=en44>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/fgb.html|title= "Zarya Module"|language=}} nasa.gov (16. veljače 2011.)</ref> | ||
|- style="border-bottom: 2px solid gray" | |- style="border-bottom: 2px solid gray" | ||
| colspan="4" |Prva komponenta ISS u svemiru, ''Zarja'' je u ranijoj fazi osiguravala električnu energiju, prostor za skladištenje, propulziju i navođenje. Danas se koristi kao skladište, i unutra pod pritiskom i izvana u obliku pričvršćenih spremnika goriva. | | colspan="4" |Prva komponenta ISS u svemiru, ''Zarja'' je u ranijoj fazi osiguravala električnu energiju, prostor za skladištenje, propulziju i navođenje. Danas se koristi kao skladište, i unutra pod pritiskom i izvana u obliku pričvršćenih spremnika goriva. | ||
| Redak 176: | Redak 176: | ||
| SAD | | SAD | ||
| rowspan="2" | [[Datoteka:ISS Unity module.jpg|80px]] | | rowspan="2" | [[Datoteka:ISS Unity module.jpg|80px]] | ||
| rowspan="2" |<ref name=en45>{{ | | rowspan="2" |<ref name=en45>{{Citiraj web|url=http://spaceflight.nasa.gov/spacenews/factsheets/pdfs/unity.pdf|title= "Unity Connecting Module: Cornerstone for a Home in Orbit"|language=Engleski}} spaceflight.nasa.gov (16. veljače 2011.)</ref> | ||
|- style="border-bottom: 2px solid gray" | |- style="border-bottom: 2px solid gray" | ||
| colspan="4" | Prvi čvorišni modul, spaja američku sekciju postaje s ruskom (via PMA-1) te služi kao spojište za nosač Z1, zračnu komoru ''Quest'', laboratorij ''Destiny'' i čvorište ''Tranquility''. | | colspan="4" | Prvi čvorišni modul, spaja američku sekciju postaje s ruskom (via PMA-1) te služi kao spojište za nosač Z1, zračnu komoru ''Quest'', laboratorij ''Destiny'' i čvorište ''Tranquility''. | ||
| Redak 186: | Redak 186: | ||
| Rusija | | Rusija | ||
| rowspan="2" | [[Datoteka:ISS Zvezda module-small.jpg|80px]] | | rowspan="2" | [[Datoteka:ISS Zvezda module-small.jpg|80px]] | ||
| rowspan="2" |<ref name=en46>{{ | | rowspan="2" |<ref name=en46>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/sm.html|title= "Zvezda Service Module"|language=Engleski}} nasa.gov (16. veljače 2011.)</ref> | ||
|- style="border-bottom: 2px solid gray" | |- style="border-bottom: 2px solid gray" | ||
| colspan="4" | Servisni modul postaje; koristi se kao prostor za boravak redovite posade, sustave kontroliranja okoliša i orbitalnu kontrolu. Služio i kao spojna lokacija za letjelice Sojuz, Progress i ATV. Dodatkom ''Zvezde'' omogućen je trajni boravak posade na postaji. | | colspan="4" | Servisni modul postaje; koristi se kao prostor za boravak redovite posade, sustave kontroliranja okoliša i orbitalnu kontrolu. Služio i kao spojna lokacija za letjelice Sojuz, Progress i ATV. Dodatkom ''Zvezde'' omogućen je trajni boravak posade na postaji. | ||
| Redak 196: | Redak 196: | ||
| SAD | | SAD | ||
| rowspan="2" | [[Datoteka:ISS Destiny Lab.jpg|80px]] | | rowspan="2" | [[Datoteka:ISS Destiny Lab.jpg|80px]] | ||
| rowspan="2" |<ref name=en47>{{ | | rowspan="2" |<ref name=en47>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/destiny.html|title= "NASA—US Destiny Laboratory"|language=Engleski}} nasa.gov (16. veljače 2011.)</ref> | ||
|- style="border-bottom: 2px solid gray" | |- style="border-bottom: 2px solid gray" | ||
| colspan="4" | Glavno američko istraživačko postrojenje namijenjeno općim eksperimentima. Sadrži 24 ''International Standard Payload Racka'' od kojih se neki koriste za sustave kontrole okoliša i opremu za svakodnevne potrebe posade. Služi i kao polazna točke većeg dijela ''Integrated Truss Structurea''. | | colspan="4" | Glavno američko istraživačko postrojenje namijenjeno općim eksperimentima. Sadrži 24 ''International Standard Payload Racka'' od kojih se neki koriste za sustave kontrole okoliša i opremu za svakodnevne potrebe posade. Služi i kao polazna točke većeg dijela ''Integrated Truss Structurea''. | ||
| Redak 206: | Redak 206: | ||
| SAD | | SAD | ||
| rowspan="2" | [[Datoteka:ISS Quest airlock.jpg|80px]] | | rowspan="2" | [[Datoteka:ISS Quest airlock.jpg|80px]] | ||
| rowspan="2" |<ref name=en48>{{ | | rowspan="2" |<ref name=en48>{{Citiraj web|url=http://spaceflight.nasa.gov/station/eva/outside.html|title= "Space Station Extravehicular Activity"|language=Engleski}} spaceflight.nasa.gov (17. veljače 2011.)</ref> | ||
|- style="border-bottom: 2px solid gray" | |- style="border-bottom: 2px solid gray" | ||
| colspan="4" | Kao glavna zračna komora na ISS, iz nje u svemirske šetnje polaze astronauti u američkim [[Extravehicular Mobility Unit|EMU]] i ruskim [[Orlan]] odijelima. Sastoji se od dva segmenta: spremišta svemirskih odjela i prateće opreme te prostora iz kojeg astronauti izlaze u svemir. | | colspan="4" | Kao glavna zračna komora na ISS, iz nje u svemirske šetnje polaze astronauti u američkim [[Extravehicular Mobility Unit|EMU]] i ruskim [[Orlan]] odijelima. Sastoji se od dva segmenta: spremišta svemirskih odjela i prateće opreme te prostora iz kojeg astronauti izlaze u svemir. | ||
| Redak 216: | Redak 216: | ||
| Rusija | | Rusija | ||
| rowspan="2" | [[Datoteka:Pirs docking module taken by STS-108.jpg|80px]] | | rowspan="2" | [[Datoteka:Pirs docking module taken by STS-108.jpg|80px]] | ||
| rowspan="2" |<ref name=en49>{{ | | rowspan="2" |<ref name=en49>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/pirs.html|title= "Pirs Docking Compartment"|language=Engleski}} nasa.gov (17. veljače 2011.)</ref> | ||
|- style="border-bottom: 2px solid gray" | |- style="border-bottom: 2px solid gray" | ||
| colspan="4" | ''Pirs'' postaji pruža dodatno spojno mjesto za letjelice Sojuz i Progress te omogućuje svemirske šetnje za astronaute u odijelima Orlan. Služi i kao spremište istih. | | colspan="4" | ''Pirs'' postaji pruža dodatno spojno mjesto za letjelice Sojuz i Progress te omogućuje svemirske šetnje za astronaute u odijelima Orlan. Služi i kao spremište istih. | ||
| Redak 226: | Redak 226: | ||
| Europa <small>(graditelj)</small><br />SAD <small>(operater)</small> | | Europa <small>(graditelj)</small><br />SAD <small>(operater)</small> | ||
| rowspan="2" | [[Datoteka:Harmony Relocation.jpg|80px|]] | | rowspan="2" | [[Datoteka:Harmony Relocation.jpg|80px|]] | ||
| rowspan="2" |<ref name=en50>{{ | | rowspan="2" |<ref name=en50>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/node2.html|title= "Harmony Node 2"|language=Engleski}} nasa.gov (17. veljače 2011.)</ref> | ||
|- style="border-bottom: 2px solid gray" | |- style="border-bottom: 2px solid gray" | ||
| colspan="4" | Drugi čvorišni modul postaje. Koristi se dobivanje električne energije, kao baza podataka i kao spojna točka nekoliko drugih modula preko svojih šest Zajedničkih vezivnih mehanizama (Common Berthing Mechanisms, CBM). Europski laboratorij ''Columbus'' i japanski ''Kibō'' laboratoriji su spojeni za ''Harmony'' dok se američki Space Shuttleovi spajaju na prednji dio preko PMA-2. Osim navedenog, služi i kao spojište za talijanski višenamjenski logistički modul kojega nose šatlovi tijekom logističkih misija. | | colspan="4" | Drugi čvorišni modul postaje. Koristi se dobivanje električne energije, kao baza podataka i kao spojna točka nekoliko drugih modula preko svojih šest Zajedničkih vezivnih mehanizama (Common Berthing Mechanisms, CBM). Europski laboratorij ''Columbus'' i japanski ''Kibō'' laboratoriji su spojeni za ''Harmony'' dok se američki Space Shuttleovi spajaju na prednji dio preko PMA-2. Osim navedenog, služi i kao spojište za talijanski višenamjenski logistički modul kojega nose šatlovi tijekom logističkih misija. | ||
| Redak 236: | Redak 236: | ||
| Europa | | Europa | ||
| rowspan="2" | [[Datoteka:S122e007873.jpg|80px]] | | rowspan="2" | [[Datoteka:S122e007873.jpg|80px]] | ||
| rowspan="2" |<ref name=en51>{{ | | rowspan="2" |<ref name=en51>{{Citiraj web|url=http://www.nasaspaceflight.com/2008/01/prcb-plan-sts-122-for-net-feb-7-three-launches-in-10-11-weeks/|title= "PRCB plan STS-122 for NET Feb 7—three launches in 10–11 weeks"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (17. veljače 2011.)</ref><ref name=en52>{{Citiraj web|url=http://www.esa.int/esaHS/ESAAYI0VMOC_iss_0.html|title= "Columbus laboratory"|language=Engleski}} esa.int (17. veljače 2011.)</ref> | ||
|- style="border-bottom: 2px solid gray" | |- style="border-bottom: 2px solid gray" | ||
| colspan="4" | Glavno istraživačko postrojenje za europske potrebe. Sastoji se od generičkog laboratorija kao i aparata posebno za biologiju, biomedicinska istraživanja i fiziku fluida. S vanjske strane modula postavljeni su: [[European Technology Exposure Facility]] (EuTEF), [[Solar Monitoring Observatory]], [[Materials International Space Station Experiment]] i [[Atomic Clock Ensemble in Space]]. Zbog potrebe proučavanja [[Kvantna fizika|kvantne fizike]] i [[Kozmologija|kozmologije]] planirano je daljnje proširenje modula. | | colspan="4" | Glavno istraživačko postrojenje za europske potrebe. Sastoji se od generičkog laboratorija kao i aparata posebno za biologiju, biomedicinska istraživanja i fiziku fluida. S vanjske strane modula postavljeni su: [[European Technology Exposure Facility]] (EuTEF), [[Solar Monitoring Observatory]], [[Materials International Space Station Experiment]] i [[Atomic Clock Ensemble in Space]]. Zbog potrebe proučavanja [[Kvantna fizika|kvantne fizike]] i [[Kozmologija|kozmologije]] planirano je daljnje proširenje modula. | ||
| Redak 246: | Redak 246: | ||
| Japan | | Japan | ||
| rowspan="2" | [[Datoteka:Kibo ELM-PS on ISS.jpg|80px]] | | rowspan="2" | [[Datoteka:Kibo ELM-PS on ISS.jpg|80px]] | ||
| rowspan="2" |<ref name=en53>{{ | | rowspan="2" |<ref name=en53>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/jem.html|title= "Kibo Japanese Experiment Module"|language=Engleski}} nasa.gov (17. veljače 2011.)</ref> | ||
|- style="border-bottom: 2px solid gray" | |- style="border-bottom: 2px solid gray" | ||
| colspan="4" | Dio japanskog eksperimentalnog laboratorija ''Kibō'' koji se koristi za skladištenje korisnih materijala. | | colspan="4" | Dio japanskog eksperimentalnog laboratorija ''Kibō'' koji se koristi za skladištenje korisnih materijala. | ||
| Redak 256: | Redak 256: | ||
| Japan | | Japan | ||
| rowspan="2" | [[Datoteka:STS-124 Kibo.jpg|80px]] | | rowspan="2" | [[Datoteka:STS-124 Kibo.jpg|80px]] | ||
| rowspan="2" |<ref name=en53/><ref name="kibo.jaxa.jp">{{ | | rowspan="2" |<ref name=en53/><ref name="kibo.jaxa.jp">{{Citiraj web|url=http://kibo.jaxa.jp/en/about/|title= "About Kibo"|language=Engleski}} kibo.jaxa.jp (17. veljače 2011.)</ref> | ||
|- style="border-bottom: 2px solid gray" | |- style="border-bottom: 2px solid gray" | ||
| colspan="4" | Dio japanskog eksperimentalnog modula ''Kibō'' čije je i središte. Na njega su spojeni JEM-ELM kao i vanjski ''Exposed Facility''. Najveći je pojedinačni modul na ISS s ukupno 23 okvira za opremu od kojih je 10 za eksperimente. Koristi se za istraživanja iz svemirske medicine, biologije, biotehnologije, komunikacije kao i za promatranja Zemlje te proizvodnju materijala. Koristi se i vanjskom robotskom rukom JEM-RMS koja je spojena na modul. | | colspan="4" | Dio japanskog eksperimentalnog modula ''Kibō'' čije je i središte. Na njega su spojeni JEM-ELM kao i vanjski ''Exposed Facility''. Najveći je pojedinačni modul na ISS s ukupno 23 okvira za opremu od kojih je 10 za eksperimente. Koristi se za istraživanja iz svemirske medicine, biologije, biotehnologije, komunikacije kao i za promatranja Zemlje te proizvodnju materijala. Koristi se i vanjskom robotskom rukom JEM-RMS koja je spojena na modul. | ||
| Redak 266: | Redak 266: | ||
| Rusija | | Rusija | ||
| rowspan="2" | [[Datoteka:Poisk.Jpeg|80px]] | | rowspan="2" | [[Datoteka:Poisk.Jpeg|80px]] | ||
| rowspan="2" | <ref name="russianspaceweb.com">{{ | | rowspan="2" | <ref name="russianspaceweb.com">{{Citiraj web|url=http://www.russianspaceweb.com/iss_dc.html|title="Docking Compartment-1 and 2"|language=Engleski}} russianspaceweb.com (19. veljače 2011.)</ref><ref name=en55>{{Citiraj web|url=http://www.nasaspaceflight.com/2009/11/live-russian-module-launch-towards-iss-on-soyuz/|title="Russian module launches via Soyuz for Thursday ISS docking"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (19. veljače 2011.)</ref> | ||
|- | |- | ||
| colspan="4" | Jedan od ruskih dijelova ISS; ''Poisk'' se koristi za spajanje s letjelicama Sojuz i Progress, kao zračna komora za svemirske šetnje i sučelje za znanstvene eksperimente. | | colspan="4" | Jedan od ruskih dijelova ISS; ''Poisk'' se koristi za spajanje s letjelicama Sojuz i Progress, kao zračna komora za svemirske šetnje i sučelje za znanstvene eksperimente. | ||
| Redak 276: | Redak 276: | ||
| Europa <small>(graditelj)</small><br />SAD <small>(operater)</small> | | Europa <small>(graditelj)</small><br />SAD <small>(operater)</small> | ||
| rowspan="2" | [[Datoteka:Tranquility-node3.JPG|80px|]] | | rowspan="2" | [[Datoteka:Tranquility-node3.JPG|80px|]] | ||
| rowspan="2" |<ref name=en56>{{ | | rowspan="2" |<ref name=en56>{{Citiraj web|url=http://www.space.com/6577-nasa-names-space-module-moon-base-stephen-colbert.html|title="NASA Names Space Module After Moon Base, Not Stephen Colbert"|language=Engleski}} space.com (19. veljače 2011.)</ref><ref name=en57>{{Citiraj web|url=http://www.esa.int/esaHS/ESAFQL0VMOC_iss_0.html|title="Node 3: Connecting Module"|language=Engleski}} esa.int (19. veljače 2011.)</ref> | ||
|- style="border-bottom: 2px solid gray" | |- style="border-bottom: 2px solid gray" | ||
| colspan="4" | Treći i posljednji čvorišni modul. Sadrži sustav održavanja života koji reciklira otpadnu vodu i stvara kisik. Pruža četiri spojna mjesta za druge module i letjelice dok je na petom postavljena ''Cupola''. | | colspan="4" | Treći i posljednji čvorišni modul. Sadrži sustav održavanja života koji reciklira otpadnu vodu i stvara kisik. Pruža četiri spojna mjesta za druge module i letjelice dok je na petom postavljena ''Cupola''. | ||
| Redak 286: | Redak 286: | ||
| Europa <small>(graditelj)</small><br />SAD<small>(operater)</small> | | Europa <small>(graditelj)</small><br />SAD<small>(operater)</small> | ||
| rowspan="2" | [[Datoteka:STS-130 Nicholas Patrick looks through Cupola.jpg|80px]] | | rowspan="2" | [[Datoteka:STS-130 Nicholas Patrick looks through Cupola.jpg|80px]] | ||
| rowspan="2" |<ref name="ESA65K0VMOC_iss_0">{{ | | rowspan="2" |<ref name="ESA65K0VMOC_iss_0">{{Citiraj web|url=http://www.esa.int/esaHS/ESA65K0VMOC_iss_0.html|title="Cupola"|language=Engleski}} esa.int (17. veljače 2011.)</ref> | ||
|- style="border-bottom: 2px solid gray" | |- style="border-bottom: 2px solid gray" | ||
| colspan="4" | ''Cupola'' je promatrački modul koji posadi ISS-a omogućuje izravan pogled na robotske operacije, spojene letjelice i Zemlju. Opremljena je s radnom stanicom za upravljanje SSRMS-om i vanjskim poklopcima kako bi se spriječila oštećenja od mikrometeora. | | colspan="4" | ''Cupola'' je promatrački modul koji posadi ISS-a omogućuje izravan pogled na robotske operacije, spojene letjelice i Zemlju. Opremljena je s radnom stanicom za upravljanje SSRMS-om i vanjskim poklopcima kako bi se spriječila oštećenja od mikrometeora. | ||
| Redak 296: | Redak 296: | ||
| Rusija | | Rusija | ||
| rowspan="2" | [[Datoteka:Rassvet Canadarm Crop.jpg|80px]] | | rowspan="2" | [[Datoteka:Rassvet Canadarm Crop.jpg|80px]] | ||
| rowspan="2" |<ref name=en41>{{ | | rowspan="2" |<ref name=en41>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/iss_manifest.html|title="Consolidated Launch Manifest"|language=Engleski}} nasa.gov (17. veljače 2011.)</ref> | ||
|- style="border-bottom: 2px solid gray" | |- style="border-bottom: 2px solid gray" | ||
| colspan="4" | Koristi se za pristajanje drugih svemirskih letjelica i kao spremište unutar postaje. | | colspan="4" | Koristi se za pristajanje drugih svemirskih letjelica i kao spremište unutar postaje. | ||
| Redak 306: | Redak 306: | ||
| Italija<small> (graditelj)</small><br />SAD<small> (operater)</small> | | Italija<small> (graditelj)</small><br />SAD<small> (operater)</small> | ||
| rowspan="2" | [[Datoteka:Leonardo PMM module.jpg|80px]] | | rowspan="2" | [[Datoteka:Leonardo PMM module.jpg|80px]] | ||
| rowspan="2" |<ref name=en59>{{ | | rowspan="2" |<ref name=en59>{{Citiraj web|url=http://www.nasaspaceflight.com/2009/08/sts-133-five-crew-one-eva-mission-leave-mpm-on-iss/|title="STS-133 refined to a five crew, one EVA mission – will leave MPLM on ISS"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (20. veljače 2011.)</ref><ref name=en60>{{Citiraj web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8226309.stm|title="Europe looks to buy Soyuz craft "|language=Engleski}} news.bbc.co.uk (20. veljače 2011.)</ref><ref name=en61>{{Citiraj web|url=http://forum.nasaspaceflight.com/index.php?topic=17437.msg483604#msg483604|title="Shuttle Q&A Part 5"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (20. veljače 2011.)</ref> | ||
|- style="border-bottom: 2px solid gray" | |- style="border-bottom: 2px solid gray" | ||
| colspan="4" | Trajni višenamjenski modul ''Leonardo'' koristi se za spremanje rezervnih dijelova i zaliha kako bi prošlo više vremena između misija opskrbe. Napravljen je konverzijom talijanskog [[Višenamjenski logistički modul|Višenamjenskog logističkog modula]] ''Leonardo''. Spajanje ''Leonarda'' označilo je kompletiranje američkog segmenta postaje. | | colspan="4" | Trajni višenamjenski modul ''Leonardo'' koristi se za spremanje rezervnih dijelova i zaliha kako bi prošlo više vremena između misija opskrbe. Napravljen je konverzijom talijanskog [[Višenamjenski logistički modul|Višenamjenskog logističkog modula]] ''Leonardo''. Spajanje ''Leonarda'' označilo je kompletiranje američkog segmenta postaje. | ||
| Redak 328: | Redak 328: | ||
| Rusija | | Rusija | ||
| rowspan="2" | [[Datoteka:MLM - ISS module.jpg|80px]] | | rowspan="2" | [[Datoteka:MLM - ISS module.jpg|80px]] | ||
| rowspan="2" |<ref name=en44b>{{ | | rowspan="2" |<ref name=en44b>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/iss_manifest.html|title="Consolidated Launch Manifest"|language=Engleski}} nasa.gov (28. ožujka 2011.)</ref><ref name=en67>{{Citiraj web|url=http://web.archive.org/web/20070927002737/http://www.khrunichev.ru/khrunichev_eng/live/full_mks.asp?id=13190|title="FGB-based Multipurpose Lab Module (MLM)"|language=Engleski}} khrunichev.ru ''via'' web.archive.org (28. ožujka 2011.)</ref> | ||
|- | |- | ||
| colspan="4" | MLM će biti glavni ruski istraživački modul s opremom za izvođenje mikrogravitacijskih eksperimenata, spajanje s drugim letjelicama i logističke potrebe. Biti će opremljen pomoćnim sustavom za održavanje orijentacije postaje. Prema trenutačnom rasporedu (ožujak 2011.), dolazak ''Nauke'' označiti će posljednji ruski segment kao i posljednju veliku sekciju koja će biti pridodana postaji. | | colspan="4" | MLM će biti glavni ruski istraživački modul s opremom za izvođenje mikrogravitacijskih eksperimenata, spajanje s drugim letjelicama i logističke potrebe. Biti će opremljen pomoćnim sustavom za održavanje orijentacije postaje. Prema trenutačnom rasporedu (ožujak 2011.), dolazak ''Nauke'' označiti će posljednji ruski segment kao i posljednju veliku sekciju koja će biti pridodana postaji. | ||
| Redak 338: | Redak 338: | ||
*američki [[Centrifuge Accommodations Module]] za eksperimente oko umjetne gravitacije. | *američki [[Centrifuge Accommodations Module]] za eksperimente oko umjetne gravitacije. | ||
*američki [[Habitation Module]] koji se trebao koristiti kao boravišni prostor za posadu.<ref name=en69>{{ | *američki [[Habitation Module]] koji se trebao koristiti kao boravišni prostor za posadu.<ref name=en69>{{Citiraj web|url=http://www.space.com/2050-nasa-recycles-iss-module-life-support-research.html|title="NASA Recycles Former ISS Module for Life Support Research"|language=Engleski}} space.com (28. ožujka 2011.)</ref> | ||
*američki [[Crew Return Vehicle]] koji je trebao biti brod za spašavanje posade. Umjesto njega, koriste se ruski Sojuzi.<ref name=en70>{{ | *američki [[Crew Return Vehicle]] koji je trebao biti brod za spašavanje posade. Umjesto njega, koriste se ruski Sojuzi.<ref name=en70>{{Citiraj web|url=http://esapub.esrin.esa.it/bulletin/bullet101/graf.pdf|title="The X-38 and Crew Return Vehicle | ||
Programmes"|language=Engleski}} esapub.esrin.esa.it (28. ožujka 2011.)</ref> | Programmes"|language=Engleski}} esapub.esrin.esa.it (28. ožujka 2011.)</ref> | ||
*američki [[Interim Control Module]] i [[ISS Propulsion Module]] trebali su poslužiti kao zamjene za modul ''Zvezdu'' u slučaju njenog neuspjelog lansiranja. | *američki [[Interim Control Module]] i [[ISS Propulsion Module]] trebali su poslužiti kao zamjene za modul ''Zvezdu'' u slučaju njenog neuspjelog lansiranja. | ||
*ruski [[Universal Docking Module]] na koji su se trebali spojiti ruski istraživački moduli.<ref name=en72>{{ | *ruski [[Universal Docking Module]] na koji su se trebali spojiti ruski istraživački moduli.<ref name=en72>{{Citiraj web|url=http://www.russianspaceweb.com/iss_russia.html|title="Russian segment of the ISS"|language=Engleski}} russianspaceweb.com (28. ožujka 2011.)</ref> | ||
*[[Science Power Platform]] bi električnom energijom opskrbljivao ruski orbitalni segment neovisno o solarnim pločama.<ref name=en72/> | *[[Science Power Platform]] bi električnom energijom opskrbljivao ruski orbitalni segment neovisno o solarnim pločama.<ref name=en72/> | ||
*dva ruska istraživačka modula planirana za različite znanstvene eksperimente.<ref name=en73>{{ | *dva ruska istraživačka modula planirana za različite znanstvene eksperimente.<ref name=en73>{{Citiraj web|url=http://www.boeing.com/defense-space/space/spacestation/components/russian_laboratory.html|title="Russian Research Modules"|language=Engleski}} boeing.com (28. ožujka 2011.)</ref> | ||
=== Otvoreni elementi === | === Otvoreni elementi === | ||
[[Datoteka:STS-114 Steve Robinson on Canadarm2.jpg|200px|mini|desno|Astronaut Stephen K. Robinson "usidren" za kraj Canadaarm2 tijekom misije STS-114]] | [[Datoteka:STS-114 Steve Robinson on Canadarm2.jpg|200px|mini|desno|Astronaut Stephen K. Robinson "usidren" za kraj Canadaarm2 tijekom misije STS-114]] | ||
Uz module pod pritiskom, ISS je sastavljena od velikog broja vanjskih (izloženih) komponenti. Najveći pojedinačni dio je [[Integrated Truss Structure]] (ITS) za koji su spojene glavne solarne ploče i termalni radijatori.<ref name=en20b>{{ | Uz module pod pritiskom, ISS je sastavljena od velikog broja vanjskih (izloženih) komponenti. Najveći pojedinačni dio je [[Integrated Truss Structure]] (ITS) za koji su spojene glavne solarne ploče i termalni radijatori.<ref name=en20b>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/behindscenes/truss_segment.html|title="Spread Your Wings, It's Time to Fly"|language=Engleski}} nasa.gov (29. ožujka 2011.)</ref> Sastoji se od deset odvojenih segmenata koji zajedno čine strukturu dugačku 108,5 m.<ref name=en2/> | ||
Alfa magnetski spektrometar (Alpha Magnetic Spectrometere - AMS), eksperiment iz čestične fizike, je lansiran s misijom STS-134 i uskoro bi trebao biti posjen za ITS. Koristiti će se za mjerenje kozmičkih zraka i potragu za tamnom tvari i antimaterijom.<ref name=en74>{{ | Alfa magnetski spektrometar (Alpha Magnetic Spectrometere - AMS), eksperiment iz čestične fizike, je lansiran s misijom STS-134 i uskoro bi trebao biti posjen za ITS. Koristiti će se za mjerenje kozmičkih zraka i potragu za tamnom tvari i antimaterijom.<ref name=en74>{{Citiraj web|url=http://ams.cern.ch/|title="The Alpha Magnetic Spectrometer Experiment"|language=Engleski}} ams.cern.ch (29. ožujka 2011.)</ref> | ||
ITS služi i kao baza za glavni daljinski upravljani manipulatorski sustav zvan Mobile Servicing System (MSS). On se sastoji od Mobile Base Systema (MBS, [[Canadarm2]]) i [[Special Purpose Dexterous Manipulator]]a. MBS se kreće na "tračncima" koje su ugrađene na određene segmente ITS omogućujući mu da robotskom rukom dobavi svaki dio američkog segmenta postaje.<ref name=en75>{{ | ITS služi i kao baza za glavni daljinski upravljani manipulatorski sustav zvan Mobile Servicing System (MSS). On se sastoji od Mobile Base Systema (MBS, [[Canadarm2]]) i [[Special Purpose Dexterous Manipulator]]a. MBS se kreće na "tračncima" koje su ugrađene na određene segmente ITS omogućujući mu da robotskom rukom dobavi svaki dio američkog segmenta postaje.<ref name=en75>{{Citiraj web|url=http://www.asc-csa.gc.ca/eng/iss/default.asp|title="International Space Station"|language=Engleski}} asc.csa.gc.ca (29. ožujka 2011.)</ref> Dohvat MSS planira se povećati ugradnjom [[Orbiter Boom Sensor System]]a koji bi trebao biti dopremljen tijekom misije STS-133.<ref name=en76>{{Citiraj web|url=http://www.nasaspaceflight.com/2009/01/nasa-approve-leave-obss-permanently-on-iss/|title="NASA approve funding to leave OBSS permanently on the ISS"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (29. ožujka 2011.)</ref> | ||
U konačnoj konfiguraciji postaje postojati će još dva slična sustava. [[European Robotic Arm]] opsluživati će ruski orbitalni segment te će biti lansirana zajedno s modulom ''Nauka''.<ref name=en77>{{ | U konačnoj konfiguraciji postaje postojati će još dva slična sustava. [[European Robotic Arm]] opsluživati će ruski orbitalni segment te će biti lansirana zajedno s modulom ''Nauka''.<ref name=en77>{{Citiraj web|url=http://www.esa.int/esaHS/ESAQEI0VMOC_iss_0.html|title="ERA: European Robotic Arm"|language=Engleski}} esa.int (29. ožujka 2011.)</ref> Japanski [[Experiment Modul Remote Manipulator System]], koji opslužuje JEM Exposed Facility,<ref name=en78>{{Citiraj web|url=http://kibo.jaxa.jp/en/about/kibo/rms/|title="Japanese Experiment Module Remote Manipulator System"|language=Engleski}} kibo.jaxa.jp (29. ožujka 2011.)</ref> lansiran je tijekom misije [[STS-124]] i spojen na JEM Pressurised Module. Uz dodatak nevednenih, postoje i dvije ruske ''Strela'' dizalice koje se koriste za svemirske šetnje i premještanje dijelova oko ruskog orbitalnog segmenta.<ref name=en79>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/centers/johnson/news/station/2002/iss02-03.txt|title="International Space Station Status Report"|language=Engleski}} nasa.gov (29. ožujka 2011.)</ref> | ||
U svom završnom obliku, postaja ima nekoliko manjih vanjskih komponenti poput tri [[External Stowage Platforms]] (ESP-ovi) koje se koriste za skladištenje rezervnih dijelova. Četiri [[ExPrESS Logistics Carrier]]a (ELC-ovi) omogućiti će izvođenje eksperimenata u vakuumu svemira. ELC-ovi 1 i 2 na postaju su dopremljeni misijom [[STS-129]] u studenom 2009., 3 u veljači 2011. s [[STS-133]] dok se za ELC 4 planira misija STS-134. Postoje i dva vanjska elementa koja su spojena direktno na laboratorijske module. To su: JEM Exposed Facilitay koji služi japanskom JEM-u,<ref name=en81>{{ | U svom završnom obliku, postaja ima nekoliko manjih vanjskih komponenti poput tri [[External Stowage Platforms]] (ESP-ovi) koje se koriste za skladištenje rezervnih dijelova. Četiri [[ExPrESS Logistics Carrier]]a (ELC-ovi) omogućiti će izvođenje eksperimenata u vakuumu svemira. ELC-ovi 1 i 2 na postaju su dopremljeni misijom [[STS-129]] u studenom 2009., 3 u veljači 2011. s [[STS-133]] dok se za ELC 4 planira misija STS-134. Postoje i dva vanjska elementa koja su spojena direktno na laboratorijske module. To su: JEM Exposed Facilitay koji služi japanskom JEM-u,<ref name=en81>{{Citiraj web|url=http://kibo.jaxa.jp/en/about/kibo/jef/|title="Exposed Facility"|language=Engleski}} kibo.jaxa.jp (29. ožujka 2011.)</ref> i postrojenje na europskom laboratoriju ''Columbus'' koje omogućuje električnu energiju i podatkovnu vezu s eksperimentima poput [[European Technology Exposure Facility]]<ref name=en82>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/research/experiments/EuTEF.html|title="European Technology Exposure Facility (EuTEF)"|language=Engleski}} nasa.gov (29. ožujka 2011.)</ref><ref name=en83>{{Citiraj web|url=http://www.esa.int/esaMI/Columbus/SEM7ZTEMKBF_0.html|title="European Technology Exposure Facility (EuTEF)"|language=Engleski}} esa.int (29. ožujka 2011.)</ref> i [[Atomic Clock Enemble in Space]]. Instrument za daljinsko istraživanje SAGE III-ISS biti će dopremljen na postaju tijekom 2014. godine u [[Dragon (svemirska letjelica)|kapsuli Dragon]].<ref name=en85>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/topics/earth/features/sage3.html|title="Time to Fly: SAGE III - ISS Prepped for Space Station"|language=Engleski}} nasa.gov (29. ožujka 2011.)</ref> | ||
=== Električna energija === | === Električna energija === | ||
| Redak 363: | Redak 363: | ||
Međunarodna svemirska postaja električnu energiju dobiva putem [[Solarna fotonaponska energija|fotonaponskih ćelija]]. Ruski segment postaje, poput Space Shuttlea i većine drugih letjelica, koristi 28 voltnu [[Istosmjerna struja|istosmjernu struju]] koju stvaraju četiri solarne ploče postavljene direktno na module ''Zarja'' i ''Zvezda''. Ostatak postaje koristi 130-180 V struju koju stvaraju američke PV ploče raspoređene kao četiri parna "krila". Pritom, svako krilo proizvodi gotovo 32,8 kW.<ref name=en20b/> | Međunarodna svemirska postaja električnu energiju dobiva putem [[Solarna fotonaponska energija|fotonaponskih ćelija]]. Ruski segment postaje, poput Space Shuttlea i većine drugih letjelica, koristi 28 voltnu [[Istosmjerna struja|istosmjernu struju]] koju stvaraju četiri solarne ploče postavljene direktno na module ''Zarja'' i ''Zvezda''. Ostatak postaje koristi 130-180 V struju koju stvaraju američke PV ploče raspoređene kao četiri parna "krila". Pritom, svako krilo proizvodi gotovo 32,8 kW.<ref name=en20b/> | ||
Struja se stabilizira i distribuira pri 160 V te se konvertira na 124 V. Viša voltaža prilikom distribucije omogućuje uporabu manjih i lakših [[Električni vodič|vodiča]]. Dva segmenta postaje dijele struju putem pretvarača jer je otkazivanje ruskog Science Power Platforma učinilo ruski segment ovisnim o američkim solarnim pločama.<ref name=en86>{{ | Struja se stabilizira i distribuira pri 160 V te se konvertira na 124 V. Viša voltaža prilikom distribucije omogućuje uporabu manjih i lakših [[Električni vodič|vodiča]]. Dva segmenta postaje dijele struju putem pretvarača jer je otkazivanje ruskog Science Power Platforma učinilo ruski segment ovisnim o američkim solarnim pločama.<ref name=en86>{{Citiraj web|url=http://www.boeing.com/defense-space/space/spacestation/systems/solar_arrays.html|title="Solar Power"|language=Engleski}} boeing.com (29. ožujka 2011.)</ref> | ||
Postaja koristi punjive [[nikal]]-[[vodik]]e baterije kao stabilan izvor energije tijekom 35 minuta svake 90-minutne orbite kada Zemlja zakloni [[Sunce]]. Ponovno se pune na "dnevnoj" strani Zemlje. Imaju životni vijek od 6,5 godina (više od 37.000 ciklusa punjenja i pražnjenja) te će se redovito zamjenjivati tijekom očekivanog životnog ciklusa postaje od 20 godina.<ref name=en87>{{ | Postaja koristi punjive [[nikal]]-[[vodik]]e baterije kao stabilan izvor energije tijekom 35 minuta svake 90-minutne orbite kada Zemlja zakloni [[Sunce]]. Ponovno se pune na "dnevnoj" strani Zemlje. Imaju životni vijek od 6,5 godina (više od 37.000 ciklusa punjenja i pražnjenja) te će se redovito zamjenjivati tijekom očekivanog životnog ciklusa postaje od 20 godina.<ref name=en87>{{Citiraj web|url=http://www.grc.nasa.gov/WWW/RT/RT1999/5000/5420miller.html|title="Nickel-Hydrogen Battery Cell Life Test Program Update for the International Space Station"|language=Engleski}} grc.nasa.gov (29. ožujka 2011.)</ref> | ||
Američke solarne ploče prate položaj Sunca kako bi maksimizirale proizvodnju električne energije. Svaka ploča ima površinu od oko 375 m<sup>2</sup> i dužinu od 58 m. U kompletnoj konfiguraciji, ploče prate Sunce rotirajući alfa kardanski zglob jednom po orbiti, dok beta zglob prati manje promjene u kutu između Sunca i postaje. [[Night Glider]] način rada noću poravnava ploče paralelno s vektorom brzine kako bi umanjio značajni [[Aerodinamika|aerodinamički]] otpor koji nastaje uslijed relativno niske visine orbitiranja.<ref name=en88>G. Landis & C-Y. Lu (1991.) - ''"Solar Array Orientation Options for a Space Station in Low Earth Orbit"'', Journal of Propulsion and Power 7, str. 123 - 125</ref> | Američke solarne ploče prate položaj Sunca kako bi maksimizirale proizvodnju električne energije. Svaka ploča ima površinu od oko 375 m<sup>2</sup> i dužinu od 58 m. U kompletnoj konfiguraciji, ploče prate Sunce rotirajući alfa kardanski zglob jednom po orbiti, dok beta zglob prati manje promjene u kutu između Sunca i postaje. [[Night Glider]] način rada noću poravnava ploče paralelno s vektorom brzine kako bi umanjio značajni [[Aerodinamika|aerodinamički]] otpor koji nastaje uslijed relativno niske visine orbitiranja.<ref name=en88>G. Landis & C-Y. Lu (1991.) - ''"Solar Array Orientation Options for a Space Station in Low Earth Orbit"'', Journal of Propulsion and Power 7, str. 123 - 125</ref> | ||
| Redak 372: | Redak 372: | ||
[[Datoteka:Internationale Raumstation Bahnhöhe (dumb version).png|mini|desno|200px|Graf koji prikazuje promjene visine ISS u razdoblju od studenog 1998. do siječnja 2009.]] | [[Datoteka:Internationale Raumstation Bahnhöhe (dumb version).png|mini|desno|200px|Graf koji prikazuje promjene visine ISS u razdoblju od studenog 1998. do siječnja 2009.]] | ||
Međunarodna svemirska postaja održava se u gotovo kružnoj orbiti na minimalnoj visini od 278 km i maksimalnoj od 460 km. Putuje prosječnom brzinom od 27.724 km/h što joj omogućuje 15,7 orbita oko Zemlje dnevno.<ref name=en89>{{ | Međunarodna svemirska postaja održava se u gotovo kružnoj orbiti na minimalnoj visini od 278 km i maksimalnoj od 460 km. Putuje prosječnom brzinom od 27.724 km/h što joj omogućuje 15,7 orbita oko Zemlje dnevno.<ref name=en89>{{Citiraj web|url=http://spaceflight.nasa.gov/realdata/tracking/index.html|title="Orbital Tracking"|language=Engleski}} spaceflight.nasa.gov (29. ožujka 2011.)</ref> Normalna maksimalna visina postaje je 425 km zbog mogućnosti letjelica Sojuz da joj se približe. Budući da ISS uslijed atmosferskog otpora konstantno gubi na visini, potrebno ju je nekoliko puta godišnje pogurati na višu visinu.<ref name=en30b>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/topics/nasalife/features/worldbook.html|title="NASA and World Book"|language=Engleski}} nasa.gov (29. ožujka 2011.)</ref><ref name=en90>{{Citiraj web|url=http://web.archive.org/web/20080213164432/http://pdlprod3.hosc.msfc.nasa.gov/D-aboutiss/D6.html|title="ISS Environment"|language=Engleski}} pdlprod3.hosc.msfc.nasa.gov ''via'' (29. ožujka 2011.)</ref> Potrebni potisak može se ostvariti pomoću dva ugrađena potisnika na modulu Zvezda, spojenog Space Shuttlea, Progressa ili ESA-inog [[ATV]]-a. Obično su potrebne dvije orbite (tri sata) da se postaja smjesti na novu visinu.<ref name=en90/> | ||
U prosincu 2008. NASA je s tvrtkom Ad Astra Rocket Company potpisala sporazum koji može rezultirati testiranjem plazma pogona [[VASIMR]] na postaji<ref name=en91>{{ | U prosincu 2008. NASA je s tvrtkom Ad Astra Rocket Company potpisala sporazum koji može rezultirati testiranjem plazma pogona [[VASIMR]] na postaji<ref name=en91>{{Citiraj web|url=http://www.adastrarocket.com/AdAstra-NASA_PR12Dec08.pdf|title="Press Release"|language=Engleski}} adastrarocket.com (29. ožujka 2011.)</ref> što bi u konačnici omogućilo ekonomičnije održavanje postaje u stabilnoj orbiti.<ref name=en92>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/vision/space/travelinginspace/future_propulsion.html|title="Propulsion Systems of the Future"|language=Engleski}} nasa.gov (29. ožujka 2011.)</ref><ref name=en93>{{Citiraj web|url=http://www.newscientist.com/article/dn17918-rocket-company-tests-worlds-most-powerful-ion-engine.html|title="Rocket company tests world's most powerful ion engine "|language=Engleski}} newscientist.com (29. ožujka 2011.)</ref> Položaj i brzina određuju se neovisno koristeći američki [[GPS]] te kombinaciju vektorskih ažuriranja s tla i ruskog [[GLONASS]]-a. | ||
=== Komunikacija === | === Komunikacija === | ||
Radio komunikacija se koristi za telemetriju i znanstvene podatkovne veze između postaje i zemaljske kontrole. Radio veze se također koriste i tijekom susreta/spajanja s drugim letjelicama te za audio i video komunikaciju između članove posade, kontrolora leta i članova obitelji. Zbog toga, ISS je opremljena s unutarnjim i vanjskim komunikacijskim sustavima različitih namjena.<ref name=en97>{{ | Radio komunikacija se koristi za telemetriju i znanstvene podatkovne veze između postaje i zemaljske kontrole. Radio veze se također koriste i tijekom susreta/spajanja s drugim letjelicama te za audio i video komunikaciju između članove posade, kontrolora leta i članova obitelji. Zbog toga, ISS je opremljena s unutarnjim i vanjskim komunikacijskim sustavima različitih namjena.<ref name=en97>{{Citiraj web|url=http://web.archive.org/web/20080611115319/http://www.boeing.com/defense-space/space/spacestation/systems/communications_tracking.html|title="Communications and Tracking"|language=Engleski}} boeing.com ''via'' web.archive.org (29. ožujka 2011.)</ref> | ||
Ruski orbitalni segment komunicira direktno sa zemaljskom kontrolom zahvaljujući anteni Lira koja je postavljena na ''Zvezdu''.<ref name=en22/><ref name=en103>{{ | Ruski orbitalni segment komunicira direktno sa zemaljskom kontrolom zahvaljujući anteni Lira koja je postavljena na ''Zvezdu''.<ref name=en22/><ref name=en103>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/home/hqnews/2005/mar/HQ_ss05015_ISS_status_report.html|title="International Space Station Status Report: SS05-015 "|language=Engleski}} nasa.gov (22. travnja 2011.)</ref> Lira ima mogućnosti korištenja satelit Luch za prijenos podataka.<ref name=en22/> Ovaj sustav, korišten za komunikaciju s ''Mirom'', je zapušten tijekom 1990-ih te više nije u uporabi,<ref name=en22/><ref name="en104">Harvey, Brian - ''"The rebirth of the Russian space program: 50 years after Sputnik, new frontiers"'', (2007.), str. 263., {{ISBN|0-387-71354-9}}</ref> iako se za 2011. planiraju lansirati dva nova, Luch-5A i Luch-5B, koji bi trebali ponovno osposobiti sustav.<ref name=en105>{{Citiraj web|url=http://www.russianspaceweb.com/2011.html|title="Space exploration in 2011"|language=Engleski}} russianspaceweb.com (22. travnja 2011.)</ref> Drugi ruski komunikacijski sustav je Voškod-M koji omogućuje internu telefonsku komunikaciju između ''Zvezde'', ''Zarje'', ''Pirsa'', ''Poiska'' i USOS-a te VHF radio vezu sa zemaljskom kontrolom preko antene na ''Zvezdi''.<ref name=en106>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/directorates/somd/reports/iss_reports/2010/05022010.html|title="ISS On-Orbit Status 05/02/10"|language=Engleski}} nasa.gov (22. travnja 2011.)</ref> | ||
Američki orbitalni segment (USOS) koristi dvije odvojene radio veze koje su montirante na vanjsku strukturu Z1: S band (za audio) i Ku band (za audio, video i podatke). Njihovi se signali preusmjeravaju preko američkog [[Tracking and Data Relay Satellite System]]a (TDRSS) na taj način omogućujući gotovo istovremenu komunikaciju s NASA-inim kontrolnim centrom u [[Houston]]u.<ref name=en17/><ref name=en22/><ref name=en97/> Podatkovni kanali za ''Canadarm2'', ''Columbus'' i ''Kibō'' usmjeravaju se preko S band i Ku band sustava iako će europski EDRS i njegov japanski ekvivalent ubuduće moći upotpunjavati američki TDRSS u ovoj ulozi.<ref name=en17/><ref name=en107>{{ | Američki orbitalni segment (USOS) koristi dvije odvojene radio veze koje su montirante na vanjsku strukturu Z1: S band (za audio) i Ku band (za audio, video i podatke). Njihovi se signali preusmjeravaju preko američkog [[Tracking and Data Relay Satellite System]]a (TDRSS) na taj način omogućujući gotovo istovremenu komunikaciju s NASA-inim kontrolnim centrom u [[Houston]]u.<ref name=en17/><ref name=en22/><ref name=en97/> Podatkovni kanali za ''Canadarm2'', ''Columbus'' i ''Kibō'' usmjeravaju se preko S band i Ku band sustava iako će europski EDRS i njegov japanski ekvivalent ubuduće moći upotpunjavati američki TDRSS u ovoj ulozi.<ref name=en17/><ref name=en107>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/nasa_japan.html|title="Memorandum of Understanding Between the National Aeronautics and Space Administration of the United States of America and the Government of Japan Concerning Cooperation on the Civil International Space Station"|language=Engleski}} nasa.gov (22. travnja 2011.)</ref> Komunikacija između modula odvija se preko interne digitalne bežične mreže.<ref name=en108>{{Citiraj web|url=http://www.spaceref.com/iss/computer/iss.ops.lan.icd.pdf|title="Operations Local Area Network (OPS LAN) Interface Control Document"|language=Engleski}} spaceref.com (22. travnja 2011.)</ref> | ||
Tijekom svemirskih šetnji astronauti se služe UHF radiom. UHF koriste i svemirske letjelice koje dolaze na postaju poput Sojuza, Progressa, HTV-a, ATV-a i Space Shuttlea kako bi primali naredbe od kontrole misije i posade ISS.<ref name=en22/> Automatizirane letjelice su opremljene s vlastitim komunikacijskim sustavima; ATV koristi laser i opremu na Zvezdi (Proximity Communications Equipment) kako bi se točno spojio s postajom.<ref name=en109>{{ | Tijekom svemirskih šetnji astronauti se služe UHF radiom. UHF koriste i svemirske letjelice koje dolaze na postaju poput Sojuza, Progressa, HTV-a, ATV-a i Space Shuttlea kako bi primali naredbe od kontrole misije i posade ISS.<ref name=en22/> Automatizirane letjelice su opremljene s vlastitim komunikacijskim sustavima; ATV koristi laser i opremu na Zvezdi (Proximity Communications Equipment) kako bi se točno spojio s postajom.<ref name=en109>{{Citiraj web|url=http://www.spaceref.com/news/viewpr.html?pid=16247|title="ISS/ATV communication system flight on Soyuz"|language=Engleski}} spaceref.com (22. travnja 2011.)</ref><ref name=en110>{{Citiraj web|url=http://www.nasaspaceflight.com/2009/11/sts-129-support-dragon-communication-demo-iss/|title="STS-129 ready to support Dragon communication demo with ISS"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (22. travnja 2011.)</ref> | ||
=== Mikrogravitacija === | === Mikrogravitacija === | ||
Na visini na kojoj orbitira postaja, gravitacija iznosi 88% one pri morskoj razini. I dok [[slobodni pad]] ISS stvara senzaciju bestežinskog stanja, stanje unutra se zapravo opisuje kao mikrogravitacijsko. Ovakvo stanje prividnog bestežinskog stanja nije savršeno jer na njega djeluje pet odvojenih faktora:<ref name=en111>{{ | Na visini na kojoj orbitira postaja, gravitacija iznosi 88% one pri morskoj razini. I dok [[slobodni pad]] ISS stvara senzaciju bestežinskog stanja, stanje unutra se zapravo opisuje kao mikrogravitacijsko. Ovakvo stanje prividnog bestežinskog stanja nije savršeno jer na njega djeluje pet odvojenih faktora:<ref name=en111>{{Citiraj web|url=http://www.spaceflight.esa.int/users/downloads/userguides/physenv.pdf|title="European Users Guide to Low Gravity Platforms"|language=Engleski}} spaceflight.esa.int (22. travnja 2011.)</ref> | ||
*otpor zraka od rijetke atmosfere, | *otpor zraka od rijetke atmosfere, | ||
| Redak 395: | Redak 395: | ||
=== Održavanje života === | === Održavanje života === | ||
Postajin [[Sustav kontrole okoliša i održavanja života]] (eng. Environmental Control and Life Support System, ECLSS) omogućuje ili kontrolira [[atmosferski tlak]], detekciju i gašenje vatre, razinu [[kisik]]a, gospodarenje otpadom i opskrbu [[Voda|vodom]]. Kisik stvaraju sustavi u modulima ''Zvezda'' i ''Destiny''<ref name=en112>{{ | Postajin [[Sustav kontrole okoliša i održavanja života]] (eng. Environmental Control and Life Support System, ECLSS) omogućuje ili kontrolira [[atmosferski tlak]], detekciju i gašenje vatre, razinu [[kisik]]a, gospodarenje otpadom i opskrbu [[Voda|vodom]]. Kisik stvaraju sustavi u modulima ''Zvezda'' i ''Destiny''<ref name=en112>{{Citiraj web|url=http://www.space.com/2052-air-apparent-oxygen-systems-iss.html|title="Air Apparent: New Oxygen Systems for the ISS"|language=Engleski}} space.com (22. travnja 2011.)</ref> dok su pomoćni izvori kisik u bocama i kemijski generator kisika.<ref name=en113>{{Citiraj web|url=http://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2000/ast13nov_1/|title="Breathing Easy on the Space Station"|language=Engleski}} science.nasa.gov (22. travnja 2011.)</ref> [[Ugljikov(IV) oksid|Ugljični se dioksid]] iz zraka uklanja pomoću sustava Vozdukh u ''Zvezdi''. Ostali nusproizvodi ljudskog metabolizma poput [[metan]]a iz [[Ljudska probava|crijeva]] i [[amonijak]]a iz [[znoj]]a ukaljanjaju se s filterima od [[Aktivni ugljen|aktivnog ugljena]].<ref name=en113/> | ||
Sastav atmosfere ISS odgovara onome na Zemlji.<ref name=en115>{{ | Sastav atmosfere ISS odgovara onome na Zemlji.<ref name=en115>{{Citiraj web|url=http://science.howstuffworks.com/space-station2.htm|title="How Space Stations Work "|language=Engleski}} science.howstuffworks.com (23. travnja 2011.)</ref> Normalni tlak zraka iznosi 101,3 kPa,<ref name=en116>{{Citiraj web|url=http://classic-web.archive.org/web/20061114010931/http://www.nasaexplores.com/show2_5_8a.php?id=04-032&gl=58|title="5–8: The Air Up There"|language=Engleski}} nasaexplores.com ''via'' classic-web.archive.org (23. travnja 2011.)</ref> jednak onomu pri morskoj razini. Atmosfera slična zemljinoj je bolja za samu posadu ali i sigurnija jer je čisti kisik iznimno opasan u slučaju požara. | ||
=== Promatranje === | === Promatranje === | ||
[[Datoteka:ISS 2008-01-10.jpg|mini|desno|200px|ISS u siječnju 2008.]] | [[Datoteka:ISS 2008-01-10.jpg|mini|desno|200px|ISS u siječnju 2008.]] | ||
Zbog svojih dimenzija i velikih reflektivnih površina, ISS je u pravo vrijeme i na pravom mjestu moguće vidjeti golim okom. U većini slučajeva, postaja je jedna od najsjanijih objekata ne nebu iako ju je moguće vidjeti samo u periodima od dvije do pet minuta.<ref name=en8>{{ | Zbog svojih dimenzija i velikih reflektivnih površina, ISS je u pravo vrijeme i na pravom mjestu moguće vidjeti golim okom. U većini slučajeva, postaja je jedna od najsjanijih objekata ne nebu iako ju je moguće vidjeti samo u periodima od dvije do pet minuta.<ref name=en8>{{Citiraj web|url=http://spaceflight.nasa.gov/realdata/sightings/index.html|title="International Space Station Sighting Opportunities"|language=}} NASA. (18.1.2010.)</ref> Da bi bila vidljiva na noćnom nebu, trebaju se ispuniti sljedeći uvjeti: postaja mora biti iznad [[horizont]]a promatrača i to na udaljenosti manjoj od 2000 km; na točki promatranja mora biti dovoljno mračno da bi se vidjele [[Zvijezda|zvijezde]] i postaja mora biti obasjana Suncem umjesto da se nalazi u zemljinoj sjeni. Predvečer, kada se postaja udaljava od sumraka prema istoku, iznenadno će se pojaviti i nestati. U obrnutoj situaciji, može se pojaviti na nebu dok se bliži zori.<ref name=en8/><ref name=en118>{{Citiraj web|url=http://www.esa.int/esaHS/ESA0I6KE43D_iss_0.html|title="See the ISS from your home town"|language=Engleski}} esa.int (23. travnja 2011.)</ref> S maksimalnim teoretskim sjajem magnitude -5,9 (tipčni maksimum iznosi -3,8), dovoljno je svijetla da se vidi tijekom dana bez optičkih pomagala.<ref name=en119>{{Citiraj web|url=http://www.heavens-above.com/satinfo.aspx?satid=25544&lat=0&lng=0&loc=Unspecified&alt=0&tz=CET|title="ISS- Information"|language=Engleski}} heavens-above.com (23. travnja 2011.)</ref><ref name=en120>Harold F. Weaver - ''"The Visibility of Stars Without Optical Aid"'', Publications of the Astronomical Society of the Pacific 59 (350), (1947.)</ref><ref name=en121>{{Citiraj web|url=http://spaceweather.com/archive.php?view=1&day=05&month=06&year=2009|title="ISS visible during the daytime"|language=Engleski}} spaceweather.com (23. travnja 2011.)</ref> | ||
== Politika, uporaba i financiranje == | == Politika, uporaba i financiranje == | ||
| Redak 410: | Redak 410: | ||
Kao multinacionalni projekt, pravni i financijski aspekti postaje su složeni. Sporna su pitanja vlastništva modula, uporabe od strane sudjelujućih nacija i odgovornost oko opskrbe postaje. Obveze i prava ustanovljena su Međuvladinim dogovorom o svemirskoj postaji (Space Station Intergovernmental Agreement, IGA). Ovaj međunarodni sporazum potpisan je [[28. siječnja]] 1998. od strane glavnih nacija uključenih u projekt svemirske postaje: [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Rusija|Rusije]], [[Japan]]a, [[Kanada|Kanade]] i jedanaest članica europske svemirske agencije ([[Belgija|Belgije]], [[Danska|Danske]], [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Italija|Italije]], [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Norveška|Norveške]], [[Španjolska|Španjolske]], [[Švedska|Švedske]], [[Švicarska|Švicarske]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]).<ref name=en23/> | Kao multinacionalni projekt, pravni i financijski aspekti postaje su složeni. Sporna su pitanja vlastništva modula, uporabe od strane sudjelujućih nacija i odgovornost oko opskrbe postaje. Obveze i prava ustanovljena su Međuvladinim dogovorom o svemirskoj postaji (Space Station Intergovernmental Agreement, IGA). Ovaj međunarodni sporazum potpisan je [[28. siječnja]] 1998. od strane glavnih nacija uključenih u projekt svemirske postaje: [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Rusija|Rusije]], [[Japan]]a, [[Kanada|Kanade]] i jedanaest članica europske svemirske agencije ([[Belgija|Belgije]], [[Danska|Danske]], [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Italija|Italije]], [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Norveška|Norveške]], [[Španjolska|Španjolske]], [[Švedska|Švedske]], [[Švicarska|Švicarske]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]).<ref name=en23/> | ||
Drugi sloj dogovora sklopljen je u obliku Memoranduma o razumijevanju između NASA-e, ESA-e, CSA-e, RKA i JAXA-e. Ovi se sporazumi još dalje dijele u pravne poslove kao što su ugovorne obveze između nacija i razmjenu partnerskih prava i obveza.<ref name=en23/> Uporaba ruskog orbitalnog segmenta također je dogovorena na ovoj razini.<ref name=en24/> Kao dodatak glavnim međuvladinim dogovorima, u program je kao bilateralni partner Sjedinjenih Država bio uključen i [[Brazil]] koji je prema ugovoru trebao izrađivati [[Računalna sklopovska podrška|sklopovlje]] za NASA-u.<ref name=en122>{{ | Drugi sloj dogovora sklopljen je u obliku Memoranduma o razumijevanju između NASA-e, ESA-e, CSA-e, RKA i JAXA-e. Ovi se sporazumi još dalje dijele u pravne poslove kao što su ugovorne obveze između nacija i razmjenu partnerskih prava i obveza.<ref name=en23/> Uporaba ruskog orbitalnog segmenta također je dogovorena na ovoj razini.<ref name=en24/> Kao dodatak glavnim međuvladinim dogovorima, u program je kao bilateralni partner Sjedinjenih Država bio uključen i [[Brazil]] koji je prema ugovoru trebao izrađivati [[Računalna sklopovska podrška|sklopovlje]] za NASA-u.<ref name=en122>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/centers/johnson/news/releases/1996_1998/h97-233.html|title="NASA Signs International Space Station Agreement With Brazil"|language=Engleski}} nasa.gov (23. travnja 2011.)</ref> Zauzvrat, NASA bi Brazilu omogućila pristup svemirskoj postaji i slanje jednog astronauta tijekom trajanja programa. Međutim, zbog problema s cijenom, kooperant [[Embraer]] nije bio u mogućnosti isporučiti obećani ExPrESS ležaj te se Brazil povukao iz programa.<ref name=en123>{{Citiraj web|url=http://www.gizmodo.com.br/conteudo/made-brazil-o-brasil-na-estacao-espacial-internacional/|title="O Brasil na Estação Espacial Internacional"|language=portugalski}} gizmodo.com.br (23. travnja 2011.)</ref> Sličan ugovor s NASA-om glede usporedivih usluga ima i Italija iako već sudjeluje u programu direktno putem svoga članstva u ESA-i.<ref name=en124>{{Citiraj web|url=http://www.asi.it/en/flash_en/living/the_international_space_station_iss|title="The International Space Station (ISS)"|language=Engleski}} asi.it (23. travnja 2011.)</ref> [[Kina]] se navodno zainteresirala za projekt, pogotovo ako bi mogla surađivati s ruskom svemirskom agencijom. Međutim, od prosinca 2010. Kina i dalje ne sudjeluje.<ref name=en125>{{Citiraj web|url=http://www0.chinadaily.com.cn/opinion/2010-06/02/content_9923401.htm|title="It's decision time on international space program"|language=Engleski}} chinadaily.com (23. travnja 2011.)</ref><ref name=en126>{{Citiraj web|url=http://www.universetoday.com/82368/can-china-enter-the-international-space-family/|title="Can China enter the international space family?"|language=Engleski}} universetoday.com (16. siječnja 2011.)</ref> Čelni ljudi [[Južna Koreja|južnokorejske]] i [[Indija|indijske]] svemirske agencije 2009. su objavili da se njihove nacije planiraju uključiti u program putem pregovora koji bi trebali započeti 2010. Također su podržali ideju produženja životnog vijeka postaje.<ref name=en127>{{Citiraj web|url=http://www.flightglobal.com/articles/2009/10/14/333406/south-korea-india-to-begin-iss-partnership-talks-in.html|title="South Korea, India to begin ISS partnership talks in 2010 "|language=Engleski}} flightglobal.com (23. travnja 2011.)</ref> ESA je objavila da će europskim zemljama koje ne sudjeluju u programu biti omogućen pristup postaji u sklopu trogodišnjeg oglednog razdoblja.<ref name=en128>{{Citiraj web|url=http://www.space-travel.com/reports/EU_mulls_opening_ISS_to_more_countries_999.html|title="EU mulls opening ISS to more countries"|language=Engleski}} space-travel.com (23. travnja 2011.)</ref> | ||
=== Pravo na uporabu === | === Pravo na uporabu === | ||
| Redak 419: | Redak 419: | ||
*Columbus: 51% ESA, 46,7% NASA i 2,3% CSA.<ref name=en23/> | *Columbus: 51% ESA, 46,7% NASA i 2,3% CSA.<ref name=en23/> | ||
*Kibō: 51% JAXA, 46,7% NASA i 2,3% CSA.<ref name=en107/> | *Kibō: 51% JAXA, 46,7% NASA i 2,3% CSA.<ref name=en107/> | ||
*Destiny: 97,7% NASA i 2,3% CSA.<ref name="nasa_csa">{{ | *Destiny: 97,7% NASA i 2,3% CSA.<ref name="nasa_csa">{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/structure/elements/nasa_csa.html|title="Memorandum of Understanding Between the National Aeronautics and Space Administration of the United States of America and the Canadian Space Agency Concerning Cooperation on the Civil International Space Station"|language=Engleski}} nasa.gov (25. travnja 2011.)</ref> | ||
*Boravišno vrijeme, električna energija i pravo na kupnju logističkih usluga (npr. slanje i skidanje podataka i komunikacija): 76,6% NASA, 12,8% JAXA, 8,3% ESA i 2,3% CSA.<ref name=en23/><ref name=en107/><ref name="nasa_csa"/> | *Boravišno vrijeme, električna energija i pravo na kupnju logističkih usluga (npr. slanje i skidanje podataka i komunikacija): 76,6% NASA, 12,8% JAXA, 8,3% ESA i 2,3% CSA.<ref name=en23/><ref name=en107/><ref name="nasa_csa"/> | ||
=== Troškovi === | === Troškovi === | ||
Troškovi Međunarodne svemirske postaje variraju od 35 do 160 milijardi američki dolara.<ref name=en26/> ESA je procjenila da će na postaju u njenih ~30 godina postojanja biti potrošeno 100 milijardi eura.<ref name=en29>{{ | Troškovi Međunarodne svemirske postaje variraju od 35 do 160 milijardi američki dolara.<ref name=en26/> ESA je procjenila da će na postaju u njenih ~30 godina postojanja biti potrošeno 100 milijardi eura.<ref name=en29>{{Citiraj web|url=http://www.esa.int/esaHS/ESAQHA0VMOC_iss_0.html|title="How much does it cost?"|language=Engleski}} esa.int (25. travnja 2011.)</ref> Točan iznos je nepoznat jer je teško odrediti koji troškovi pripadaju ISS programu ili na koji bi se način mjerio ruski doprinos.<ref name=en26/> | ||
=== Kritike === | === Kritike === | ||
Kritičari Međunarodne svemirske postaje smatraju da su novac i vrijeme utrošeni u nju mogli biti bolje iskorišten, uglavnom za projekte poput robotskog istraživanja Sunčevog sustava, istraživanja problema na Zemlji, [[Kollonizacija Marsa|kolonizacije Marsa]] ili jednostavno zbog uštede novca poreznih obveznika.<ref name=en27/><ref name=en28b>{{ | Kritičari Međunarodne svemirske postaje smatraju da su novac i vrijeme utrošeni u nju mogli biti bolje iskorišten, uglavnom za projekte poput robotskog istraživanja Sunčevog sustava, istraživanja problema na Zemlji, [[Kollonizacija Marsa|kolonizacije Marsa]] ili jednostavno zbog uštede novca poreznih obveznika.<ref name=en27/><ref name=en28b>{{Citiraj web|url=http://www.nap.edu/catalog.php?record_id=10196|title="Readiness Issues Related to Research in the Biological and Physical Sciences on the International Space Station"|language=Engleski}} James P. Bagian ''et al.'' (2001.)</ref> Neki kritičari poput [[Robert L. Park|Roberta L. Parka]] tvrde da je ISS u konačnici planirana za jako malo eksperimenata; glavni adut svemirskog laboratorija je njegova mikrogravitacijska okolina koja se za manje novca mogla simulirati na Zemlji uz pomoć ponirućih [[zrakoplov]]a.<ref name=en27/><ref name=en132>{{Citiraj web|url=http://bobpark.physics.umd.edu/WN04/wn092404.html|title="What's New by Bob Park"|language=Engleski}} bobpark.physics.umd.edu (28. travnja 2011.)</ref><ref name="bobpark.physics.umd.edu">{{Citiraj web|url=http://bobpark.physics.umd.edu/WN06/wn091506.html|title="Space: International Space Station Unfurls New Solar Panels"|language=Engleski}} bobpark.physics.umd.edu (28. travnja 2011.)</ref> | ||
Istraživačke mogućnosti ISS posebice su kritizirane nakon odustajanja od ambicioznog ''[[Centrifuge Accommodations Module]]a'' koji, zajedno s drugim otkazanim uređajima, znači da su istraživanja na postaji uglavnom ograničena na eksperimente za koje nisu potrebni nikakvi posebni instrumenti. Tako su se na primjer u prvoj polovici 2007. na ISS uglavnom proučavale ljudske biološke reakcije na radi i boravak u svemiru pokrivajući teme poput [[Bubrežni kamenac|bubrežnih kamenaca]], [[Biološki sat|biološkog sata]] i utjecaja kozmičkih zraka na [[živčani sustav]].<ref name=en134>{{ | Istraživačke mogućnosti ISS posebice su kritizirane nakon odustajanja od ambicioznog ''[[Centrifuge Accommodations Module]]a'' koji, zajedno s drugim otkazanim uređajima, znači da su istraživanja na postaji uglavnom ograničena na eksperimente za koje nisu potrebni nikakvi posebni instrumenti. Tako su se na primjer u prvoj polovici 2007. na ISS uglavnom proučavale ljudske biološke reakcije na radi i boravak u svemiru pokrivajući teme poput [[Bubrežni kamenac|bubrežnih kamenaca]], [[Biološki sat|biološkog sata]] i utjecaja kozmičkih zraka na [[živčani sustav]].<ref name=en134>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/research/experiments/Renal-Stone.html|title="Renal Stone Risk During Spaceflight: Assessment and Countermeasure Validation"|language=Engleski}} nasa.gov (28. travnja 2011.)</ref><ref name=en135>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/research/experiments/Sleep-Long.html|title="Sleep-Wake Actigraphy and Light Exposure During Spaceflight-Long"|language=Engleski}} nasa.gov (28. travnja 2011.)</ref><ref name=en136>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/research/experiments/ALTEA.html|title="Anomalous Long Term Effects in Astronauts' Central Nervous System"|language=Engleski}} nasa.gov (28. travnja 2011.)</ref> Druge kritike usmjerene su na visoku inklinaciju orbite što vodi do većih troškova lansiranja američkih letjelica.<ref name=en137>{{Citiraj web|url=http://www.astrosociety.org/education/publications/tnl/34/space2.html|title="Up, Up, and Away"|language=Engleski}} astrosociety.org (28. travnja 2011.)</ref> | ||
=== Kraj misije i planovi za deorbitiranje === | === Kraj misije i planovi za deorbitiranje === | ||
NASA postaju planira deorbitirati u prvoj četvrtini 2016.<ref name="washingtonpost">{{ | NASA postaju planira deorbitirati u prvoj četvrtini 2016.<ref name="washingtonpost">{{Citiraj web|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/07/12/AR2009071201977.html|title="Space Station Is Near Completion, Maybe the End"|language=Engleski}} washingtonpost.com (28. travnja 2011.)</ref> Ipak, plan koji je 2004. postavila administracija tadašnjeg predsjednika [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] da se program okonča 2015., odbila je aktualna [[Barack Obama|Obamina]]. S novim budžetom najavljenim [[1. veljače]] 2010. administracija planira produžiti životni vijek ISS kroz 2020.<ref name=en9b>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/pdf/420994main_2011_Budget_Administrator_Remarks.pdf|title="Statement by Charlie Bolden, NASA Budget Press Conference"|language=Engleski}} nasa.gov (28. travnja 2011.)</ref> [[Komisija Augustine]] koja je obavila reviziju američkog programa svemirskih letova s ljudskom posadom predložila je produženje životnog vijeka postaje do najmanje 2020.<ref name="396093main_HSF_Cmte_FinalReport">{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/pdf/396093main_HSF_Cmte_FinalReport.pdf|title="Human Spaceflight Program"|language=Engleski}} nasa.gov (1. svibnja 2011.)</ref> Leroy Chiao, bivši zapovjednik ISS i astronaut Space Shuttlea koji je sjedio u savjetničkoj komisiji u intervjuu za [[CNN]] je izjavio: | ||
{{Citat|Imate sve ove različite države koje rade na ovom zajedničkom projektu u svemiru. I ako ga zaustavimo [...] razbiti ćemo tu suradnju. Države diljem svijeta izgubiti će povjerenje u Sjedinjene Države kao predvodnice u istraživanju svemira.}} | {{Citat|Imate sve ove različite države koje rade na ovom zajedničkom projektu u svemiru. I ako ga zaustavimo [...] razbiti ćemo tu suradnju. Države diljem svijeta izgubiti će povjerenje u Sjedinjene Države kao predvodnice u istraživanju svemira.}} | ||
Razgovori između članova programa ISS čak sugeriraju da bi postaja mogla ostati operativna sve do 2025. ili 2028.<ref name="11station">{{ | Razgovori između članova programa ISS čak sugeriraju da bi postaja mogla ostati operativna sve do 2025. ili 2028.<ref name="11station">{{Citiraj web|url=http://spaceflightnow.com/news/n1003/11station/|title="Space station partners set 2028 as certification goal"|language=Engleski}} spaceflightnow.com (1. svibnja 2011.)</ref><ref name=en142>{{Citiraj web|url=http://www.nasaspaceflight.com/2010/07/iss-partners-assess-extension-2025-potentially-2028/|title="ISS partners asked to assess Station extension to 2025 – potentially 2028"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (1. svibnja 2011.)</ref> | ||
Multilateralni koordinacijski odbor (MCB) ISS partnera je na videokonferenciji 21. rujna 2010. saznao da su ruska i japanska vlada odobrile operacije do 2020. Europska svemirska agencija u međuvremenu je također odobrila produženje.<ref name=en143>{{ | Multilateralni koordinacijski odbor (MCB) ISS partnera je na videokonferenciji 21. rujna 2010. saznao da su ruska i japanska vlada odobrile operacije do 2020. Europska svemirska agencija u međuvremenu je također odobrila produženje.<ref name=en143>{{Citiraj web|url=http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-12772805|title="Europe agrees 2020 space station"|language=Engleski}} bbc.co.uk (1. svibnja 2011.)</ref> Kanadska svemirska agencija radi sa svojom vladom kako bi potvrdili produženje nakon 2016. dok NASA nastavlja surađivati s [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresom]] s istim planovima.<ref name=en144>{{Citiraj web|url=http://www.spaceref.com/news/viewpr.html?pid=31689|title="International Partners Discuss Space Station Extension and Use "|language=Engleski}} spaceref.com (1. svibnja 2011.)</ref> | ||
Deoribitiranje postaje je odgovornost američke NASA-e. Iako modul ''Zvezda'' ima pogonski sustav, isti nije dovoljno snažan kako bi osigurao kontrolirano deorbitiranje. Opcije koje se razmatraju za taj zadatak su modificirani europski ATV ili specijalno izrađeno vozilo za deorbitiranje.<ref name=en145>{{ | Deoribitiranje postaje je odgovornost američke NASA-e. Iako modul ''Zvezda'' ima pogonski sustav, isti nije dovoljno snažan kako bi osigurao kontrolirano deorbitiranje. Opcije koje se razmatraju za taj zadatak su modificirani europski ATV ili specijalno izrađeno vozilo za deorbitiranje.<ref name=en145>{{Citiraj web|url=http://www.flightglobal.com/articles/2007/07/03/215291/nasa-may-buy-esas-atv-to-de-orbit-iss-at-end-of-life.html|title="NASA may buy ESA's ATV to de-orbit ISS at end of life "|language=Engleski}} flightglobal.com (1. svibnja 2011.)</ref><ref name=en146>{{Citiraj web|url=http://search.nap.edu/openbook.php?record_id=9794&page=28|title="Engineering Challenges to the Long-Term Operation of the International Space Station"|language=Engleski}} search.nap.edu (1. svibnja 2011.)</ref> | ||
Sudeći prema izvješću iz 2009., RKK Energia razmatra metode kako na kraju misije s postaje ukloniti neke module Ruskog orbitalnog segmenta i iskoristiti ih kao osnovu za novu postaju poznatu kao Orbital Piloted Assembly and Experiment Complex. Moduli koji se razmatraju za uklanjanje su Multipurpose Laboratory Module (MLM; ''Nauka'') koji se planirali lansirati pred kraj 2011. te drugi ruski moduli koji će se do 2015. spojiti na MLM iako još nisu ugovoreni. MLM i prateći moduli su kandidati za odvajanje jer im životni vijek traje duže od 2016. ili 2020. | Sudeći prema izvješću iz 2009., RKK Energia razmatra metode kako na kraju misije s postaje ukloniti neke module Ruskog orbitalnog segmenta i iskoristiti ih kao osnovu za novu postaju poznatu kao Orbital Piloted Assembly and Experiment Complex. Moduli koji se razmatraju za uklanjanje su Multipurpose Laboratory Module (MLM; ''Nauka'') koji se planirali lansirati pred kraj 2011. te drugi ruski moduli koji će se do 2015. spojiti na MLM iako još nisu ugovoreni. MLM i prateći moduli su kandidati za odvajanje jer im životni vijek traje duže od 2016. ili 2020. | ||
| Redak 444: | Redak 444: | ||
[[Datoteka:Tracy Caldwell Dyson in Cupola ISS.jpg|mini|250px|desno|[[Tracy Caldwell Dyson]] (Ekspedicija 24) promatra Zemlju iz ''Cupole'']] | [[Datoteka:Tracy Caldwell Dyson in Cupola ISS.jpg|mini|250px|desno|[[Tracy Caldwell Dyson]] (Ekspedicija 24) promatra Zemlju iz ''Cupole'']] | ||
=== Raspored === | === Raspored === | ||
[[Vremenska zona]] u uporabi na postaji jest [[Koordinirano svjetsko vrijeme]] ([[Engleski|eng.]] ''Coordinated Universal Time'' - UTC). Kako postaja svaki dan vidi 16 izlazaka i zalazaka sunca, tijekom "noćnih sati" prozori se pokrivaju kako bi se stvorio prividan osjećaj noći. Tijekom posjeta Space Shuttlea, posada ISS-a najčešće koristi vrijeme trajanja Space Shuttle misije (''Mission Elapsed Time'' - MET). Kako se MET i UTC vrijeme često ne preklapaju, posada postaje svoje spavanje treba prilagoditi prije dolaska Space Shuttlea.<ref>{{ | [[Vremenska zona]] u uporabi na postaji jest [[Koordinirano svjetsko vrijeme]] ([[Engleski|eng.]] ''Coordinated Universal Time'' - UTC). Kako postaja svaki dan vidi 16 izlazaka i zalazaka sunca, tijekom "noćnih sati" prozori se pokrivaju kako bi se stvorio prividan osjećaj noći. Tijekom posjeta Space Shuttlea, posada ISS-a najčešće koristi vrijeme trajanja Space Shuttle misije (''Mission Elapsed Time'' - MET). Kako se MET i UTC vrijeme često ne preklapaju, posada postaje svoje spavanje treba prilagoditi prije dolaska Space Shuttlea.<ref>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/missions/highlights/webcasts/shuttle/sts113/mission-crew-qa.html|title= "STS-113 Mission and Expedition Crew Question and Answer Board"|language=}} NASA. (30.1.2010.)</ref> | ||
Tipičan radni dan započinje buđenjem u 06:00, nakon čega slijedi [[Jutro|jutarnji]] pregled postaje. Prije nego u 08:10 počnu s radom, posada doručkuje i sudjeluje u konferenciji s kontrolom misije. Slijedi prva dnevna vježba, nakon koje posada radi do 13:05 kada imaju jednosatni odmor za ručak. Poslijepodne se sastoji od dodatnih vježbi i obavljanja poslova do 19:30 kada posada večera i obavlja razne aktivnosti prije spavanja koje počinje u 21:30. Sveukupno, posada dnevno radi 10 sati tijekom radnih dana i 5 sati subotom dok ostatak vremena mogu iskoristiti za vlastito opuštanje, zabavu ili nadoknadu propuštenoga.<ref>{{ | Tipičan radni dan započinje buđenjem u 06:00, nakon čega slijedi [[Jutro|jutarnji]] pregled postaje. Prije nego u 08:10 počnu s radom, posada doručkuje i sudjeluje u konferenciji s kontrolom misije. Slijedi prva dnevna vježba, nakon koje posada radi do 13:05 kada imaju jednosatni odmor za ručak. Poslijepodne se sastoji od dodatnih vježbi i obavljanja poslova do 19:30 kada posada večera i obavlja razne aktivnosti prije spavanja koje počinje u 21:30. Sveukupno, posada dnevno radi 10 sati tijekom radnih dana i 5 sati subotom dok ostatak vremena mogu iskoristiti za vlastito opuštanje, zabavu ili nadoknadu propuštenoga.<ref>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/pdf/287386main_110508_tl.pdf|title= "ISS Crew Timeline"|language=}} NASA. (30.1.2010.)</ref> | ||
=== Spavanje u svemiru === | === Spavanje u svemiru === | ||
Za svakog trajnog člana posade, osiguran je smještaj na postaji. Dva prostora za spavanje nalaze se u ruskom segmentu, dok su dodatna četiri smještena u ''Tranquillityju''. U američkim kabinama član posade na raspolaganju ima noćno svjetlo, policu, radni stol i priključak za [[prijenosno računalo]].<ref name=en138>{{ | Za svakog trajnog člana posade, osiguran je smještaj na postaji. Dva prostora za spavanje nalaze se u ruskom segmentu, dok su dodatna četiri smještena u ''Tranquillityju''. U američkim kabinama član posade na raspolaganju ima noćno svjetlo, policu, radni stol i priključak za [[prijenosno računalo]].<ref name=en138>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/behindscenes/126_payload.html|title= "Station Prepares for Expanding Crew"|language=}} NASA. (31.1.2010.)</ref> Za posade u posjetu predviđena je "obična" vreća za spavanje koju moraju pričvrstiti za zid kako u snu ne bi lebdjeli uokolo i oštetili osjetljivu opremu.<ref name="090827-sts127-space-sleeping">{{Citiraj web|url=http://www.space.com/missionlaunches/090827-sts127-space-sleeping.html|title= "Sleeping in Space is Easy, But There's No Shower"|language=}} Space.com. (31.1.2010.)</ref> Za normalno funkcioniranje kabina važan je i dobar sustav ventilacije jer se oko glava astronuta može formirati oblak [[Ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] kao nusprodukt disanja.<ref name=en140>{{Citiraj web|url=http://www.esa.int/esaHS/ESAH1V0VMOC_astronauts_0.html|title= "Daily life"|language=}} ESA. (4.2.2010.)</ref> | ||
=== Higijena === | === Higijena === | ||
| Redak 454: | Redak 454: | ||
=== Hrana === | === Hrana === | ||
Većina hrane na postaji dolazi u smrznutom ili konzerviranom obliku. Menije sastavljaju sami astronauti uz pomoć nutricionista prije odlaska na misiju.<ref name="en139">{{ | Većina hrane na postaji dolazi u smrznutom ili konzerviranom obliku. Menije sastavljaju sami astronauti uz pomoć nutricionista prije odlaska na misiju.<ref name="en139">{{Citiraj web|url=http://www.asc-csa.gc.ca/pdf/educator-liv_wor_iss.pdf|title= "Living and Working on the International Space Station"|language=}} CSA. (9.3.2010.)</ref> Svaki član posade ima zasebne pakete s hranom koje može spremiti u "kuhinji" s dva grijača hrane, frižiderom i spremnikom vode.<ref name=en138/> Pića koja dolaze u obliku dehidriranog praška miješaju se s vodom prije konzumacije.<ref name=en138/><ref name=en139/> Kruta jela se konzumiraju uz pomoć noža i vilice koji su magnetom spojeni za pladanj kako ne bi odletjeli. Osim toga, važno je pokupiti i sve ostatke hrane kako ne bi začepili filtere zraka ili oštetili opremu.<ref name=en139/> | ||
=== Vježbanje === | === Vježbanje === | ||
[[Datoteka:TVIS treadmill.jpg|mini|desno|200px|Američka astronautkinja Sunita L. Williams (Ekspedicija 14) na traci za trčanje.]] | [[Datoteka:TVIS treadmill.jpg|mini|desno|200px|Američka astronautkinja Sunita L. Williams (Ekspedicija 14) na traci za trčanje.]] | ||
Najznačajniji nedostatak dugog boravka u bestežinskom stanju je [[mišićna atrofija]] i propadanje kostiju. Druge, također značajne nuspojave su: redistribucija fluida, usporavanje [[Krvožilni sustav|krvožilnog sustava]], smanjena proizvodnja crvenih krvnih zrnaca, poremećaji ravnoteže i oslabljenje imunološkog sustava. Manje opasni simptomi su gubitak tjelesne mase, [[nazalna kongestija]], poremećaji sna, pretjerano nadimanje i podbulost na licu. Potonji se počnu povlačiti ubrzo nakon povratka na Zemlju.<ref name=en34/> | Najznačajniji nedostatak dugog boravka u bestežinskom stanju je [[mišićna atrofija]] i propadanje kostiju. Druge, također značajne nuspojave su: redistribucija fluida, usporavanje [[Krvožilni sustav|krvožilnog sustava]], smanjena proizvodnja crvenih krvnih zrnaca, poremećaji ravnoteže i oslabljenje imunološkog sustava. Manje opasni simptomi su gubitak tjelesne mase, [[nazalna kongestija]], poremećaji sna, pretjerano nadimanje i podbulost na licu. Potonji se počnu povlačiti ubrzo nakon povratka na Zemlju.<ref name=en34/> | ||
Kako bi se spriječili neki od navedenih efekata, postaja je opremljena s dvije trake za trčanje, aRED-om (advanced Resistive Exercise Device) koji omogućuje obavljanje različitih vježbi s podizanjem utega i fiksnim biciklom; svaki astronaut na navedenim spravama provede barem dva sata dnevno.<ref name=en138/><ref name=en140/> Prilikom vježbanja na traci za trčanje astronauti koriste bungee konopac kako bi osigurali pritisak na podlogu i opterećenje za mišiće.<ref name=en157>{{ | Kako bi se spriječili neki od navedenih efekata, postaja je opremljena s dvije trake za trčanje, aRED-om (advanced Resistive Exercise Device) koji omogućuje obavljanje različitih vježbi s podizanjem utega i fiksnim biciklom; svaki astronaut na navedenim spravama provede barem dva sata dnevno.<ref name=en138/><ref name=en140/> Prilikom vježbanja na traci za trčanje astronauti koriste bungee konopac kako bi osigurali pritisak na podlogu i opterećenje za mišiće.<ref name=en157>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/behindscenes/bungee_running.html|title="Bungee Cords Keep Astronauts Grounded While Running"|language=Engleski}} nasa.gov (1. svibnja 2011.)</ref> | ||
== Funkcioniranje == | == Funkcioniranje == | ||
=== Ekspedicije === | === Ekspedicije === | ||
Svaka trajna posada na postaji nosi određeni ekspedicijski broj. Ekspedicije obično traju oko pola godina i započinju nakon službene primopredaje postaje novom zapovjedniku misije. Ekspedicije od [[Ekspedicija 1|1]] do [[Ekspedicija 6|6]] su imale tri člana, no nesreća Space Shuttlea Columbia dovela je do smanjena na dva člana za Ekspedicije od [[Ekspedicija 7|7]] do [[Ekspedicija 12|12]]. Na [[Ekspedicija 13|Ekspediciji 13]] posada je ponovno povećena na troje što traje sve do danas (<small>''2. svibnja 2011.''</small>). Iako su samo tri člana posade stalno na postaji, nekoliko ekspedicija poput broja [[Ekspedicija 16|16]], su se sastojale od čak šest astronauta koji su dolazili i odlazili s postaje različitim letjelicama.<ref name=en159>{{ | Svaka trajna posada na postaji nosi određeni ekspedicijski broj. Ekspedicije obično traju oko pola godina i započinju nakon službene primopredaje postaje novom zapovjedniku misije. Ekspedicije od [[Ekspedicija 1|1]] do [[Ekspedicija 6|6]] su imale tri člana, no nesreća Space Shuttlea Columbia dovela je do smanjena na dva člana za Ekspedicije od [[Ekspedicija 7|7]] do [[Ekspedicija 12|12]]. Na [[Ekspedicija 13|Ekspediciji 13]] posada je ponovno povećena na troje što traje sve do danas (<small>''2. svibnja 2011.''</small>). Iako su samo tri člana posade stalno na postaji, nekoliko ekspedicija poput broja [[Ekspedicija 16|16]], su se sastojale od čak šest astronauta koji su dolazili i odlazili s postaje različitim letjelicama.<ref name=en159>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/expeditions/index.html|title="Crews and Expeditions"|language=Engleski}} nasa.gov (2. svibnja 2011.)</ref> | ||
27. svibnja 2009. započela je [[Ekspedicija 20]], prva sa šesteročlanom posadom. Na postaju su došli u dvije odvojene Sojuz-TMA letjelice: [[Sojuz TMA-14]] 26. ožujka i Sojuz TMA-15 27. svibnja. Ipak, ovo brojno stanje nije zadržano tijekom cijele godine. Kada su se Roman Romanenko, Frank De Winne i Bob Thirsk vratili na Zemlju u studenom 2009., dva tjedna na postaji su boravili samo Jeff Williams i Max Surayev. Brojka se povećala na pet članova na početku prosinca kada su s [[Sojuz TMA-17|Sojuzom TMA-17]] došli Oleg Kotov, Timothy Creamer i Soichi Naguchi. Smanjena je na tri kada su u ožujku 2010. otišli Williams i Surayev i zatim se konačno vratila na šest u travnju 2010. dolaskom [[Sojuz TMA-18|Sojuza TMA-18]] s Aleksandrom Skvortsovom, Mikhailom Korniyenkoom i Tracy Caldwell Dyson.<ref name=en159/> | 27. svibnja 2009. započela je [[Ekspedicija 20]], prva sa šesteročlanom posadom. Na postaju su došli u dvije odvojene Sojuz-TMA letjelice: [[Sojuz TMA-14]] 26. ožujka i Sojuz TMA-15 27. svibnja. Ipak, ovo brojno stanje nije zadržano tijekom cijele godine. Kada su se Roman Romanenko, Frank De Winne i Bob Thirsk vratili na Zemlju u studenom 2009., dva tjedna na postaji su boravili samo Jeff Williams i Max Surayev. Brojka se povećala na pet članova na početku prosinca kada su s [[Sojuz TMA-17|Sojuzom TMA-17]] došli Oleg Kotov, Timothy Creamer i Soichi Naguchi. Smanjena je na tri kada su u ožujku 2010. otišli Williams i Surayev i zatim se konačno vratila na šest u travnju 2010. dolaskom [[Sojuz TMA-18|Sojuza TMA-18]] s Aleksandrom Skvortsovom, Mikhailom Korniyenkoom i Tracy Caldwell Dyson.<ref name=en159/> | ||
Međunarodna svemirska postaja je najposjećenija letjelica u povijesti svemirskih letova. Do 15. prosinca 2010. na njoj je boravilo 297 ljudi.<ref name=en9/><ref name=en161>{{ | Međunarodna svemirska postaja je najposjećenija letjelica u povijesti svemirskih letova. Do 15. prosinca 2010. na njoj je boravilo 297 ljudi.<ref name=en9/><ref name=en161>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/station/main/onthestation/facts_and_figures.html|title="Facts and Figures"|language=Engleski}} nasa.gov (2. svibnja 2011.)</ref> | ||
=== Svemirske letjelice u posjeti === | === Svemirske letjelice u posjeti === | ||
| Redak 473: | Redak 473: | ||
Međunarodnu svemirsku postaju posjećuju svemirske letjelice četiri različite agencije s raznim namjenama. [[ATV|Automated Transfer Vehicle]] Europske svemirske agencije, [[Progress (letjelica)|Progress]] ruske i [[HTV (svemirska letjelica)|HTV]] japanske JAXA-e služe za opskrbu postaje. Uz to, Rusija svoje Sojuze koristi za rotaciju posada i kao eventualne kapsule za spašavanje. Sjedinjene države opslužuju ISS putem programa Space Shuttle koji koriste za opskrbu, misije sastavljanja, logističke potrebe i rotaciju posada. Do 9. ožujka 2011., ISS je posjetilo 25 Sojuza, 41 Progress, 2 ATV-a, 2 HTV-a i 35 space shuttle misija.<ref name=en1/> Svakoj je ekspediciji potrebno prosječno 2.722 kg raznih zaliha.<ref name=en1/> | Međunarodnu svemirsku postaju posjećuju svemirske letjelice četiri različite agencije s raznim namjenama. [[ATV|Automated Transfer Vehicle]] Europske svemirske agencije, [[Progress (letjelica)|Progress]] ruske i [[HTV (svemirska letjelica)|HTV]] japanske JAXA-e služe za opskrbu postaje. Uz to, Rusija svoje Sojuze koristi za rotaciju posada i kao eventualne kapsule za spašavanje. Sjedinjene države opslužuju ISS putem programa Space Shuttle koji koriste za opskrbu, misije sastavljanja, logističke potrebe i rotaciju posada. Do 9. ožujka 2011., ISS je posjetilo 25 Sojuza, 41 Progress, 2 ATV-a, 2 HTV-a i 35 space shuttle misija.<ref name=en1/> Svakoj je ekspediciji potrebno prosječno 2.722 kg raznih zaliha.<ref name=en1/> | ||
Rotacijske Sojuz i opskrbne Progress letjelice postaju posjećuju dva do tri puta godišnje (svaka),<ref name=en162>{{ | Rotacijske Sojuz i opskrbne Progress letjelice postaju posjećuju dva do tri puta godišnje (svaka),<ref name=en162>{{Citiraj web|url=http://replay.web.archive.org/20100425054317/http://www.nasa.gov/mission_pages/station/resupply/index.html|title="International Space Station"|language=Engleski}} nasa.gov via ''replay.web.archive.org'' (2. svibnja 2011.)</ref> dok se za ATV i HTV od 2010. nadalje planiraju po jedan posjet godišnje. | ||
==== Trenutačno spojene ==== | ==== Trenutačno spojene ==== | ||
| Redak 521: | Redak 521: | ||
Od kada je počela izgradnja postaje program se suočio s nekoliko velikih incidenata, neočekivanih problema i kvarova. Navedeni su utjecali na odugovlačenje sastavljanja postaje, smanjili su njene konačne mogućnosti i u određenim slučajevima da nisu bili ispravljeni, mogli su dovesti do napuštanja postaje zbog sigurnosnih razloga. | Od kada je počela izgradnja postaje program se suočio s nekoliko velikih incidenata, neočekivanih problema i kvarova. Navedeni su utjecali na odugovlačenje sastavljanja postaje, smanjili su njene konačne mogućnosti i u određenim slučajevima da nisu bili ispravljeni, mogli su dovesti do napuštanja postaje zbog sigurnosnih razloga. | ||
Prvo veliki udarac dogodio se 1. veljače 2003. nesrećom [[Space Shuttle Columbia|Shuttlea ''Columbia'']] što je rezultiralo dvo i pol godišnjom suspenzijom američkog Shuttle programa i dodatnom jednogodišnjom suspenzijom nakon [[STS-114]] jer problem s otpadanjem pjene nije riješen. Ovo je zaustavilo proces sastavljanja postaje i smanjilo njene operativne mogućnosti te, zbog pomanjkanja logističke potpore, smanjilo posadu na dvoje od [[Ekspedicija 7|Ekspedicije 7]] do [[Ekspedicija 12|12]].<ref>Chris Jones, ''"Too Far from Home"''. Vintage, (2008.), {{ISBN|978-0-09-951324-7}}.</ref> Nakon nesreće ''Columbie'' uslijedilo je nekoliko manjih problema: curenje zraka iz američkog segmenta 2004. godine,<ref name=en171>{{ | Prvo veliki udarac dogodio se 1. veljače 2003. nesrećom [[Space Shuttle Columbia|Shuttlea ''Columbia'']] što je rezultiralo dvo i pol godišnjom suspenzijom američkog Shuttle programa i dodatnom jednogodišnjom suspenzijom nakon [[STS-114]] jer problem s otpadanjem pjene nije riješen. Ovo je zaustavilo proces sastavljanja postaje i smanjilo njene operativne mogućnosti te, zbog pomanjkanja logističke potpore, smanjilo posadu na dvoje od [[Ekspedicija 7|Ekspedicije 7]] do [[Ekspedicija 12|12]].<ref>Chris Jones, ''"Too Far from Home"''. Vintage, (2008.), {{ISBN|978-0-09-951324-7}}.</ref> Nakon nesreće ''Columbie'' uslijedilo je nekoliko manjih problema: curenje zraka iz američkog segmenta 2004. godine,<ref name=en171>{{Citiraj web|url=http://www.msnbc.msn.com/id/3882962/|title="Crew finds ‘culprit’ in space station leak "|language=Engleski}} msnbc.msn.com (3. svibnja 2011.)</ref> dim iz generatora kisika Elektron 2006.,<ref name=en172>{{Citiraj web|url=http://spaceflightnow.com/station/exp13/060918elektron.html|title="Oxygen generator problem triggers station alarm"|language=Engleski}} spaceflightnow.com (3. svibnja 2011.)</ref> i kvar računala u ruskom orbitalnom segmentu 2007. uslijed [[Kondenzacija|kondenzacije]] koja je izazvala kratki spoj.<ref name=en173>{{Citiraj web|url=http://spectrum.ieee.org/aerospace/space-flight/space-station-internal-nasa-reports-explain-origins-of-june-computer-crisis|title="Space Station: Internal NASA Reports Explain Origins of June Computer Crisis"|language=Engleski}} spectrum.ieee.org (3. svibnja 2011.)</ref> | ||
Probleme s unutarnjom opremom uskoro su zamijenili oni s vanjskom; za vrijeme misije [[STS-120]], tijekom relokacije nosača P6 i solarnih ploča, primijećeno je da se jedan od panela oštetio i nije se u potpunosti raširio.<ref name=en174>{{ | Probleme s unutarnjom opremom uskoro su zamijenili oni s vanjskom; za vrijeme misije [[STS-120]], tijekom relokacije nosača P6 i solarnih ploča, primijećeno je da se jedan od panela oštetio i nije se u potpunosti raširio.<ref name=en174>{{Citiraj web|url=http://www.redorbit.com/news/space/1123767/astronauts_notice_tear_in_solar_panel/index.html|title="Astronauts Notice Tear in Solar Panel"|language=Engleski}} redorbit.com (3. svibnja 2011.)</ref> Kako bi se popravila nastala šteta, astronauti [[Scott Parazynski]] i [[Douglas Wheeloch]] izveli su hitnu svemirsku šetnju pritom riskirajući potencijalnu nesreću zbog kratkog vremena za pripremu i mogućnosti električnog udara od panela.<ref name=en175>{{Citiraj web|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/11/03/AR2007110300227.html|title="Space Station's Damaged Panel Is Fixed"|language=Engleski}} washingtonpost.com (3. svibnja 2011.)</ref> Problemi s panelima ponovili su se iste godine s desnim Solar Alpha Rotary Joint (SARJ) zglobom koji rotira panele na desnoj strani postaje. U pogonskom su motoru zamijećene intezivne vibracije i visoki naponski skokovi što rezultiralo odlukom da se minimalizira uporaba desnog SARJ-a dok se ne otkrije uzrok problema. Svemirske šetnje za vrijeme misija [[STS-120]] i [[STS-123|123]] otkrile su veću količinu metalnih strugotina u mehanizmu s brzinama te su potvrdile štetu na velikom metalom prstenu u središtu zgloba.<ref name=en176>{{Citiraj web|url=http://spaceflightnow.com/shuttle/sts123/080325sarj/index.html|title=" | ||
Station chief gives detailed update on joint problem"|language=Engleski}} spaceflightnow.com (3. svibnja 2011.)</ref> Popravci su obavljeni za vrijeme [[STS-126]] podmazivanjem zglobova i zamjenom 11 od ukupno 12 kugličnih ležajeva.<ref name=en177>{{ | Station chief gives detailed update on joint problem"|language=Engleski}} spaceflightnow.com (3. svibnja 2011.)</ref> Popravci su obavljeni za vrijeme [[STS-126]] podmazivanjem zglobova i zamjenom 11 od ukupno 12 kugličnih ležajeva.<ref name=en177>{{Citiraj web|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/shuttle/shuttlemissions/sts126/126_overview.html|title="Crew Expansion Prep, SARJ Repair Focus of STS-126"|language=Engleski}} nasa.gov (3. svibnja 2011.)</ref><ref name=en178>{{Citiraj web|url=http://www.spaceflightnow.com/shuttle/sts126/081118fd5/index.html|title="Astronauts prepare for first spacewalk of shuttle flight"|language=Engleski}} spaceflightnow.com (3. svibnja 2011.)</ref> | ||
U novije vrijeme, primijećeni su problemi s postajinim motorima i sustavima hlađenja. 2009. motorima na ''Zvezdi'' je izdana kriva naredba što je rezultiralo intezivnim vibracijama koje su trajale više od dvije minute.<ref name=en179>{{ | U novije vrijeme, primijećeni su problemi s postajinim motorima i sustavima hlađenja. 2009. motorima na ''Zvezdi'' je izdana kriva naredba što je rezultiralo intezivnim vibracijama koje su trajale više od dvije minute.<ref name=en179>{{Citiraj web|url=http://www.msnbc.msn.com/id/28998876/|title="Shaking on space station rattles NASA"|language=Engleski}} msnbc.msn.com (11. svibnja 2011.)</ref> Iako odmah nije zamjećena šteta, pretpostavlja se da su neke komponenete izložene stresu za koji nisu dizajnirane. Daljne analize ipak su potvrdile da nije bilo nikakvih oštećenja te da će sva oprema ispuniti svoj očekivani životni vijek. 2009. dogodio se kvar i na hladnjaku S1, dijelu sustava hlađenja postaje. Iako je problem primijećen još u rujnu 2008., smatrano je kako nije u pitanju nešto ozbiljno.<ref name=en180>{{Citiraj web|url=http://www.nasaspaceflight.com/2009/02/progress-m-66-launches-heads-for-the-international-space-station/|title="Progress M-66 launches, heads for the International Space Station"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (11. svibnja 2011.)</ref> 15. svibnja iste godine hladnjak je odvojen od ostatka sustava te je postojeći amonijak ispušten kako ne bi došlo do nekontroliranog curenja. | ||
===== Kvar čvora za hlađenje A ===== | ===== Kvar čvora za hlađenje A ===== | ||
[[1. kolovoza]] 2010. kvar na Čvoru A za hlađenje, jednom od dva vanjska, ostavio je postaju sa samo pola kapaciteta za hlađenje i nula viška u nekim sustavima.<ref name="en190">{{ | [[1. kolovoza]] 2010. kvar na Čvoru A za hlađenje, jednom od dva vanjska, ostavio je postaju sa samo pola kapaciteta za hlađenje i nula viška u nekim sustavima.<ref name="en190">{{Citiraj web|url=http://spaceflightnow.com/news/n1007/31station/|title="Spacewalks needed to fix station cooling problem"|language=Engleski}} spaceflightnow.com (11. svibnja 2011.)</ref><ref name=en183>{{Citiraj web|url=http://www.spaceref.com/news/viewsr.html?pid=34622|title="NASA ISS On-Orbit Status 1 August 2010 (early edition)"|language=Engleski}} spaceref.com (11. svibnja 2011.)</ref><ref name=en184>{{Citiraj web|url=http://www.boeing.com/defense-space/space/spacestation/systems/atcs.html|title="ISS Active Control System"|language=Engleski}} boeing.com (11. svibnja 2011.)</ref> Problem s manifestirao u pumpama koje su održavale cirkulacija [[Amonijak|amonijevog]] hladila. Nekoliko podsustava, uključujući dva od četiri postajina žiroskopa, ugašena su kao posljedica navedenoga. | ||
Planirane radnje odgođene su zbog serije svemirskih šetnji kako bi se popravio sustav hlađenja. Prva šetnja 7. kolovoza 2010. nije u potpunosti uspjela zbog curenja amonijaka. Tijekom druge šetnje, četiri dana kasnije, pokvarena pumpa je uspješno uklonjena.<ref name=en185>{{ | Planirane radnje odgođene su zbog serije svemirskih šetnji kako bi se popravio sustav hlađenja. Prva šetnja 7. kolovoza 2010. nije u potpunosti uspjela zbog curenja amonijaka. Tijekom druge šetnje, četiri dana kasnije, pokvarena pumpa je uspješno uklonjena.<ref name=en185>{{Citiraj web|url=http://spaceflightnow.com/station/exp24/100810evapre/index.html|title="Wednesday spacewalk to remove failed coolant pump"|language=Engleski}} spaceflightnow.com (11. svibnja 2011.)</ref><ref name=en186>{{Citiraj web|url=http://www.nasaspaceflight.com/2010/08/live-second-eva-with-pump-module-changeout/|title="Large success for second EVA as failed Pump Module is removed"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (11. svibnja 2011.)</ref> Organizirana je i treća šetnja kako bi se ponovno uspostavilo normalno funkcioniranje sustava. | ||
Većinu sustava hlađenja na postaji izrađuje američki [[Boeing]], uključujući i spornu pumpu.<ref name=en190/><ref name=en189>{{ | Većinu sustava hlađenja na postaji izrađuje američki [[Boeing]], uključujući i spornu pumpu.<ref name=en190/><ref name=en189>{{Citiraj web|url=http://www.space.com/8865-cooling-system-malfunction-highlights-space-station-complexity.html|title="Cooling System Malfunction Highlights Space Station's Complexity"|language=Engleski}} space.com (11. svibnja 2011.)</ref> | ||
=== Orbitalni ostaci === | === Orbitalni ostaci === | ||
[[Datoteka:STS-118 debris entry.jpg|mini|desno|200px|Oštećenja na Space Shuttleu Endeavour tijekom misije STS-118]] | [[Datoteka:STS-118 debris entry.jpg|mini|desno|200px|Oštećenja na Space Shuttleu Endeavour tijekom misije STS-118]] | ||
Na niskoj visini na kojoj orbitira ISS nalazi se raznolik svemirski otpad; od cijelih potrošenih stupnjeva raketa do neoperativnih satelita, fragmenata eksplozija, ostataka boje, hladila od [[RORSAT]]-ova, male igle itd.<ref name=en191>{{ | Na niskoj visini na kojoj orbitira ISS nalazi se raznolik svemirski otpad; od cijelih potrošenih stupnjeva raketa do neoperativnih satelita, fragmenata eksplozija, ostataka boje, hladila od [[RORSAT]]-ova, male igle itd.<ref name=en191>{{Citiraj web|url=http://defensenews.com/blogs/space-symposium/2009/04/03/its-getting-crowded-up-there/#more-155|title="It’s getting crowded up there"|language=Engleski}} defensenews.com (11. svibnja 2011.)</ref> Navedeni, uz dodatak prirodnih [[mikrometeorid]]a, predstavljaju opasnost jer mogu probiti module pod pritiskom i izazvati štetu na drugim dijelovima postaje.<ref name=en193>{{Citiraj web|url=http://www.nasaspaceflight.com/2009/09/soyuz-tma-16-launch-to-iss-safe-haven-evaluations/|title="Soyuz TMA-16 launches for journey to ISS – Safe Haven evaluations"|language=Engleski}} nasaspaceflight.com (11. svibnja 2011.)</ref><ref name=en194>{{Citiraj web|url=http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19890016664_1989016664.pdf|title="Effect of Micrometeoroid and Space Debris Impacts on the Space Station Freedom Solar Array Surfaces"|language=Engleski}} ntrs.nasa.gov (11. svibnja 2011.)</ref> Mikrometeoridi također predstavljaju opasnost astronautima tijekom svemirskih šetnji jer im mogu probušiti odijela i izazvati gubitak tlaka. | ||
Svemirski se ostaci prate pomoću sustava na Zemlji koji posadu pravovremeno obavještavaju o objektima koji mogu izazvati ozbiljniju štetu. To omogućuje izvođenje potrebnih manevara (eng. Debris Avoidance Manoeuvre - DAM) uz pomoć potisnika na ruskom segmentu postaje kako bi se opasni objekti izbjegli. Do ožujka 2009. izvedeno je osam DAM-ova;<ref name=en196>{{ | Svemirski se ostaci prate pomoću sustava na Zemlji koji posadu pravovremeno obavještavaju o objektima koji mogu izazvati ozbiljniju štetu. To omogućuje izvođenje potrebnih manevara (eng. Debris Avoidance Manoeuvre - DAM) uz pomoć potisnika na ruskom segmentu postaje kako bi se opasni objekti izbjegli. Do ožujka 2009. izvedeno je osam DAM-ova;<ref name=en196>{{Citiraj web|url=http://www.newscientist.com/article/dn16777-space-station-may-move-to-dodge-debris.html|title="Space station may move to dodge debris "|language=Engleski}} newscientist.com (11. svibnja 2011.)</ref> prvih sedam između listopada 1999. i svibnja 2003.<ref name=en197>{{Citiraj web|url=http://www.orbitaldebris.jsc.nasa.gov/newsletter/pdfs/ODQNv12i4.pdf|title="ISS Maneuvers to Avoid Russian Fragmentation Debris"|language=Engleski}} orbitaldebris.jsc.nasa.gov (11. svibnja 2011.)</ref> | ||
Orbita se uobičajeno poveća za jedan ili dva kilometra na način da se poveća orbitalna brzina za 1 m/s. Ako se prijetnja od orbitalnih ostataka otkrije prekasno za sigurno izvođenje DAM-ova, posada zatvara sve pregrade na postaji i povlači se u letjelicu Sojuz kako bi bili spremni na evakuaciju ukoliko je ona potrebna. Djelomična evakuacija izvedena je dvaput, [[6. travnja]] 2003. i [[13. ožujka]] 2009.<ref name=en193/> | Orbita se uobičajeno poveća za jedan ili dva kilometra na način da se poveća orbitalna brzina za 1 m/s. Ako se prijetnja od orbitalnih ostataka otkrije prekasno za sigurno izvođenje DAM-ova, posada zatvara sve pregrade na postaji i povlači se u letjelicu Sojuz kako bi bili spremni na evakuaciju ukoliko je ona potrebna. Djelomična evakuacija izvedena je dvaput, [[6. travnja]] 2003. i [[13. ožujka]] 2009.<ref name=en193/> | ||
=== Radijacija === | === Radijacija === | ||
Astronauti su bez zaštite Zemljine atmosfere izloženi većim količinama radijacije od kozmičkih zraka. Posada postaje izložena je otprilike 1 [[Sievert (jedinica)|milisievertu]] radijacije svaki dan što je približno jednako količini koju bi netko dobio u godini na Zemlji iz prirodnih izvora.<ref name=en200>{{ | Astronauti su bez zaštite Zemljine atmosfere izloženi većim količinama radijacije od kozmičkih zraka. Posada postaje izložena je otprilike 1 [[Sievert (jedinica)|milisievertu]] radijacije svaki dan što je približno jednako količini koju bi netko dobio u godini na Zemlji iz prirodnih izvora.<ref name=en200>{{Citiraj web|url=http://www.newscientist.com/article/dn2956-space-station-radiation-shields-disappointing.html|title="Space station radiation shields 'disappointing' "|language=Engleski}} newscientist.com (12. svibnja 2011.)</ref> To rezultira povećanim rizikom od dobivanja [[Rak (bolest)|raka]]. Velika količina radijacije može izazvati oštećenje kromosoma [[Limfociti|limfocita]] koji su ključni za ljudski [[imunološki sustav]]. Oslabljeli imunitet može dovesti do širenja infekcija među članovima posade. Učinci radijacije povezani su i sa sklonošću astronauta da dobiju [[Siva mrena|sivu mrenu]]. Zaštićivanje i uzimanje preventivnih lijekova može smanjiti rizike na prihvatljivu razinu. | ||
Unatoč pokušajima da se zaštita na ISS poboljša u odnosnu na ranije postaje poput ''Mira'', razina radijacije unutar postaje i dalje nije značajnije smanjena. Zbog toga se smatra kako će nam trebati daljni razvoj tehnologija kako bi omogućili dugotrajne svemirske letove unutar Sunčevog sustava.<ref name=en200/> | Unatoč pokušajima da se zaštita na ISS poboljša u odnosnu na ranije postaje poput ''Mira'', razina radijacije unutar postaje i dalje nije značajnije smanjena. Zbog toga se smatra kako će nam trebati daljni razvoj tehnologija kako bi omogućili dugotrajne svemirske letove unutar Sunčevog sustava.<ref name=en200/> | ||
Inačica od 1. prosinac 2021. u 00:55
| Međunarodna svemirska postaja International Space Station (ISS) | |
 Pogled na Međunarodnu svemirsku postaju sa Space Shuttlea Endeavour. (STS-134) Datoteka:ISS insignia.svgAmblem Međunarodne svemirske postaje | |
| Mjesto lansiranja | Svemirski centar Kennedy Kozmodrom Bajkonur |
|---|---|
| Pad iz orbite | 2 km/mjesec |
| Masa | 344.378 kg |
| Napajanje | Solarne ploče |
| Orbitalni elementi | |
| Inklinacija | 51,6419 |
| Orbitalni period | c.91 minuta |
| Reference | |
| [1][2][3][4][5][6] | |
Međunarodna svemirska postaja (eng. International Space Station - ISS), međunarodno je razvijena istraživačka postaja koja se trenutačno sastavlja u Zemljinoj nižoj orbiti. Radovi na sastavljanju u svemiru započeli su 1998. s planiranim završetkom do 2012. Postaja će u operativnoj uporabi ostati najmanje do 2020. s mogućnošću produžetka do 2028. Poput mnogih drugih umjetnih satelita, ISS je moguće vidjeti golim oko sa Zemlje. Služi kao istraživački laboratorij s mikrogravitacijskim uvjetima u kojima posada izvodi eskperimente s područja biologije, ljudske biologije, fizike, astronomije i meteorologije.[7][8][9] Postaja pruža jedinstveno okruženje za testiranje sustava svemirskih brodova koji će se koristiti za ljudske misije na Mjesec i Mars.[10] Postajom upravljaju Ekspedicijske posade te je trajno naseljena od 2. studenog 2000. što predstavlja neprekidnu ljudski prisutnost u svemiru više od 10 godina.[11] Od studenog 2012. na postaji boravi posada Ekspedicija 34.
Postaja je "sinteza" više svemirskih projekata koji uključuju američki Freedom, sovjetski/ruski Mir-2, europski Columbus i japanski Kibō.[12][13] Budžetna ograničenja dovela su do spajanja ovih projekata u jedan multi-nacionalni program.[12] Projekt Međunarodne svemirske postaje započet je 1994. s Shuttle-Mir programom,[14] te je prvi modul (Zarja) nove postaje lansirala Rusija 1998. godine.[12] Od tada, moduli pod pritiskom, vanjske konstrukcije i druge komponente lansirane su američkim Space Shuttleovima te ruskim raketama Proton i Sojuz. Od lipnja 2011., postaja se sastoji od 15 modula pod pritiskom i opsežne strukture vanjskih nosača (ITS). Posljednji planirani modul, ruski laboratorij, planira se lansirati 2012. Električnu energiju omogućuje 16 solarnih ploča na vanjskim nosačima uz dodatak četiri manje ploče na ruskim modulima. Postaja se održava u orbiti na visini od 278 km do 460 km, pritom se gibajući prosječnom brzinom od 27.724 km/h.[15]
Rukovođena kao zajednički projekt između pet sudjelujućih svemirskih agencija, sekcijama postaje upravljaju kontrole misije: NASA-e (SAD), RKA (Rusija), JAXA-e (Japan), CSA (Kanada) i ESA-e (Europa).[16][17] Vlasništvo i uporaba svemirske postaje regulirano je međunarodnim ugovorima i sporazumima[18] koji Rusiji omogućuju da zadrži puno vlasništvo nad svojim modulima[19] dok se ostatak postaje dijeli na preostale zemlje.[18] Postaju opskrbljuju letjelice Sojuz, Progress, Automated Transfer Vehicle i H-II Transfer Vehicle te su je posjetili astronauti iz 15 različitih zemalja. Cijenu postaje ESA je procijenila na 100 milijardi eura tijekom razdoblja od 30 godina iako druge procjene variraju od 35 do 160 milijardi dolara.[20] Financiranje, istraživačke mogućnosti i tehnički dizajn ISS programa često su kritizirani zbog visokih troškova.[21]
Svrha
Prvenstveno istraživački laboratorij, ISS nudi prednosti nad drugim svemirskim letjelica poput NASA-inog Space Shuttlea zato što je napravljena kao dugoročna platforma u svemiru gdje se provode dugotrajne studije.[22][23] Prisustvo stalne posade omogućuje direktno promatranje, nadopunjavanje, popravljanje i zamjenjivanje eksperimenata i komponenti same postaje. Znanstvenici na Zemlji imaju brz pristup podacima u svemiru što im omogućuje brzo modificiranje ili pokretanje novih eksperimenata - nešto što nije moguće u specijaliziranim letjelicama bez posade.[24]
Posade, koje na postaji borave po više mjeseci, obavljaju znanstvene eksperimente svaki dan.[7][25] Do završetka rada Ekspedicije 15, na postaji je izvedeno 138 značajnih istraživanja,[26] te se znanstvena otkrića, na poljima od osnova znanosti do potpuno novih istraživanja, objavljuju svaki mjesec.[10]
ISS omogućuje (sa svojom lokacijom u relativnoj sigurnosti Zemljine orbite) testiranje svemirskih sustava koji će biti potrebni za dugoročne misije na Mjesec i Mars. Pruža iskustvo u održavanju i popravljanju sustava u svemiru što će biti ključno u upravljanju svemirskim brodovima na dužim putovanjima.
Dio misije uključuje obrazovanje i međunarodnu suradnju. Posada ISS omogućuje studentima na Zemlji da zamisle eksperimente čije odvijanje mogu kasnije pratiti, izvoditi ih neovisno na Zemlji itd. Sam program ISS omogućuje pripadnicima četrnaest zemalja da zajedno rade u svemiru i pripremaju se za buduće multinacionalne misije.
Znanstveno istraživanje
ISS predstavlja platformu na kojoj se mogu provoditi različiti eksperimenti koji zahtjevaju neobične uvjete kakvi vladaju na postaji. Glavna područja istraživanja su svemirska medicina, životne znanosti, fizikalna znanost, astronomija i meteorologija.[7][8][9] Autorizacijskim aktom iz 2005., NASA je odredila američki segment postaje kao nacionalni laboratorij s ciljem povećanja uporabe ISS-a od strane drugih federalnih agencija i privatnog sektora.[27]
Istraživanja na ISS-u otkrivaju nam nove činjenice oko posljedica dugotrajnog boravka u svemiru. Tako se trenutačno proučavaju mišićna atrofija, osteoporoza i pomicanje fluida, na osnovu čijih bi rezultata mogli zaključiti da li su kolonizacjia svemira i dugotrajni svemirski letovi mogući. Prema podacima dobivenim do 2006., gubitak koštane mase i mišćna atrofija sugeriraju nam da postoji veliki rizik od fraktura i problema s kretanjem nakon što bi astronauti sletjeli na neki planet uslijed dugotrajnog međuplanetarnog puta (kao što je npr. šestomjesečni put do Marsa).[28][29] Važnija medicinska istraživanja se odvijaju preko "Nacionalnog instituta za svemirska i biomedicinska istraživanja" (eng. National Space and Biomedical Research Institute). Posebno je istaknuta studija u kojoj astronauti navođeni od stručnjaka na Zemlji, izvode preglede ultrazvukom. Tu se posebno uzima u obzir dijagnoza i liječenje bolesti u svemiru jer se u posadi postaje često ne nalaze liječnici. Predviđa se da će ovaj način pregleda "iz daljine" pronaći primjenu i na Zemlji, posebno u ruralnim područjima gdje stručna pomoć nije dostupna.[30] Znanstvenici proučavaju i utjecaj mikrogravitacijskog okruženja na evoluciju, rast, razvoj i unutarnje procese kod biljaka i životinja.
Istraživanje svojstava fluida u mikrogravitaciji znanstvenicima će se omogućiti bolje predviđanje ponašanje fluida. Budući da se fluidi u mikrogravitaciji mogu gotovo u potpunosti kombinirati, fizičari istražuju tvari koje se ne miješaju lako na Zemlji. Također, proučavanje reakcija koje usporavaju niska gravitacija i temperature omogućiti će znanstvenicima bolje razumijevanje supravodljivosti.[8]
Proučavanje materijala jedan je od bitnih elemenata istraživanja na Međunarondoj svemirskoj postaji s ciljem stvaranja ekonomske dobiti razvijajući bolje metode izrade materijala na Zemlji. Proučava se i utjecaj mikrogravitacije na unutarnje sagorijevanje kroz studiju korisnosti izgaranja i kontrole emisije zagađivača. Ova otkrića mogu unaprijediti naše znanje o proizvodnji energije i dovesti do ekonomskih i ekoliških dobitaka. Planovi predviđaju buduća proučavanja ozona, vodene pare, oksida u zemljinoj atmosferi te kozmičkih zraka, svemirske prašine, antimaterije i tamne tvari.[8]
Postanak
Međunarodna svemirska postaja predstavlja sintezu nekoliko nacionalnih svemiriskih postaja zamišljenih tijekom hladnog rata. NASA je na početku 1980-ih planirala izgradnju modularne postaje Freedom kao odgovor na sovjetske Saljutove i Mir dok su Sovjeti za 1990-te planirali Mir-2.[12] Freedom nije zaživio zbog financijskih i konstrukcijskih ograničenja.
Freedom je raspadom Sovjetskog Saveza i okončanjem Svemirske utrke gotovo otkazan. Post-sovjetski ekonomski kaos u Rusiji doveo je do ukidanja Mira-2 nakon što je već izrađen bazni blok DOS-8.[12] Sa sličnim financijskim problemima suočile su se i druge nacije što je nagnalo američku vladu da krene u pregovore s europskim državama, Rusijom, Japanom i Kanadom oko združenog programa.[12]
U lipnju 1992. američki predsjednik George H. W. Bush i ruski predsjednik Boris Jeljcin dogovorili su suradnju na području istraživanja svemira. Nastali projekt uključivao je boravak jednog američkog astronauta na Miru i dva ruska kozmonauta na Space Shuttleu.[12] U rujnu 1993. američki podpredsjednik Al Gore i ruskim premijer Viktor Černomirdin objavili su planove nove svemirske postaje koja će u konačnici postati Međunarodna svemirska postaja.[31]
U skladu s planom, program ISS bi kombinirao ranije predložene svemirske postaje svih sudjelujućih agencija: NASA-in Freedom, ruski Mir-2, ESA-in Columbus i japanski Kibō. Kada je 1998. lansirana Zarja, prvi modul nove postaje, očekivalo se da će izgradnja biti gotova do 2003. no različiti problemi i komplikacije odgodili su to za 2011./12.
Struktura
Sastavljanje
Sastavljanje Međunarodne svemirske postaje započelo je u studenom 1998.[2] Astronauti komponente postaje spajaju kroz svemirske šetnje. Do 27. studenog 2009., obavili su ih 136, provevši 849 sati izvan letjelice u zadatcima sastavljanja i održavanja postaje.
Prvi segment ISS-a, modul Zarja, u svemir je lansiran 20. studenog 1998. pomoću ruske rakete Proton. Dostavljen pomoću Space Shuttlea (STS-88), modul Unity pridružio mu se dva tjedna kasnije. U srpnju 2000. postojećoj konfiguraciji dodana je ruska Zvezda što je postaji omogućilo trajnu posadu od tri člana. Prva posada, Ekspedicija 1, na postaju je došla u studenom 2000. pomoću Sojuza TM-31. Sljedeće dvije godine postaja je i dalje nadograđivana. Raketa Sojuz-U je donijela spojni odjeljak Pirs, Space Shuttleovi Discovery, Atlantis i Endeavour donijeli su laboratorij Destiny, zračnu komoru Quest, robotsku ruku Canadarm2 i više drugih dijelova.[32]
Proširenje postaje usporeno je nesrećom Space Shuttlea Columbia (STS-107) 2003. Sastavljanje je nastavljeno 2005. lansiranjem misije STS-114.[33]
Tijekom misija STS-116, STS-117 i STS-118 dostavljeno je nekoliko vanjskih nosača i dodatni set solarnih panela. Povećana proizvodnje električne energije omogućila je dodavanje novih modula pod pritiskom poput Harmonya i europskog Columbusa. Slijedile su prve dvije komponente Kiba te kompletiranje Integrated Truss Structurea s četvrtim i posljednjim parom solarnih panela. Zadnji dio Kiba dostavljen je u srpnju 2009. na STS-127 poslije čega je došao ruski Poisk. Treći čvor, Tranquility, dopremljen je u veljači 2010. na STS-130 zajedno s Cupolom. U svibnju iste godine s Atlantisom (STS-132) je došao i Rassvet. Posljednji modul pod pritiskom američkog segmenta postaje, Leonardo, na postaju je dostavljen Space Shuttleom Discovery što je ujedno bio i njegov posljednji let.
Prema stanju iz ožujka 2011., ISS se sastoji od petnaest modula pod pritiskom i Inegrated Truss Structurea. Lansiranje još čekaju ruski modul Nauka i brojne vanjske komponente poput European Robotic Arma.
Moduli pod pritiskom
Po kompletiranju, ISS će se sastojati od šesnaest modula pod pritiskom ukupnog volumena oko 1000 kubičnih metara. To oključuje: laboratorije, spojna odjeljenja, zračne komore, čvorišta i životni prostor. petnaest ovih komponenti već je u svemiru dok još jedan čeka na lansiranje. Svaki modul je, ili će biti, dostavljen Space Shuttleom te raketama Proton ili Sojuz.[32]
| Modul | Misija sastavljanja | Datum lansiranja | Lansirno sredstvo | Država | Slika | Bilješka |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Zarja |
1A/R | 20. studenog 1998. | Proton-K | Rusija (graditelj) SAD (financijer) |
|
[34] |
| Prva komponenta ISS u svemiru, Zarja je u ranijoj fazi osiguravala električnu energiju, prostor za skladištenje, propulziju i navođenje. Danas se koristi kao skladište, i unutra pod pritiskom i izvana u obliku pričvršćenih spremnika goriva. | ||||||
| Unity (Čvor 1) |
2A | 4. prosinca 1998. | Space Shuttle, STS-88 | SAD | Pogreška pri izradbi sličice: | [35] |
| Prvi čvorišni modul, spaja američku sekciju postaje s ruskom (via PMA-1) te služi kao spojište za nosač Z1, zračnu komoru Quest, laboratorij Destiny i čvorište Tranquility. | ||||||
| Zvezda |
1R | 12. srpnja 2000. | Proton-K | Rusija | Datoteka:ISS Zvezda module-small.jpg | [36] |
| Servisni modul postaje; koristi se kao prostor za boravak redovite posade, sustave kontroliranja okoliša i orbitalnu kontrolu. Služio i kao spojna lokacija za letjelice Sojuz, Progress i ATV. Dodatkom Zvezde omogućen je trajni boravak posade na postaji. | ||||||
| Destiny |
5A | 7. veljače 2001. | Space Shuttle, STS-98 | SAD | Pogreška pri izradbi sličice: | [37] |
| Glavno američko istraživačko postrojenje namijenjeno općim eksperimentima. Sadrži 24 International Standard Payload Racka od kojih se neki koriste za sustave kontrole okoliša i opremu za svakodnevne potrebe posade. Služi i kao polazna točke većeg dijela Integrated Truss Structurea. | ||||||
| Quest (Zajednička zračna komora) |
7A | 12. srpnja 2001. | Space Shuttle Atlantis, STS-104 | SAD | Datoteka:ISS Quest airlock.jpg | [38] |
| Kao glavna zračna komora na ISS, iz nje u svemirske šetnje polaze astronauti u američkim EMU i ruskim Orlan odijelima. Sastoji se od dva segmenta: spremišta svemirskih odjela i prateće opreme te prostora iz kojeg astronauti izlaze u svemir. | ||||||
| Pirs |
4R | 14. rujna 2001. | Sojuz-U, Progress M-SO1 | Rusija | Datoteka:Pirs docking module taken by STS-108.jpg | [39] |
| Pirs postaji pruža dodatno spojno mjesto za letjelice Sojuz i Progress te omogućuje svemirske šetnje za astronaute u odijelima Orlan. Služi i kao spremište istih. | ||||||
| Harmony (Čvor 2) |
10A | 23. listopada 2007. | Space Shuttle, STS-120 | Europa (graditelj) SAD (operater) |
Pogreška pri izradbi sličice: | [40] |
| Drugi čvorišni modul postaje. Koristi se dobivanje električne energije, kao baza podataka i kao spojna točka nekoliko drugih modula preko svojih šest Zajedničkih vezivnih mehanizama (Common Berthing Mechanisms, CBM). Europski laboratorij Columbus i japanski Kibō laboratoriji su spojeni za Harmony dok se američki Space Shuttleovi spajaju na prednji dio preko PMA-2. Osim navedenog, služi i kao spojište za talijanski višenamjenski logistički modul kojega nose šatlovi tijekom logističkih misija. | ||||||
| Columbus (European laboratory) |
1E | 7. veljače 2008. | Space Shuttle Atlantis, STS-122 | Europa | Datoteka:S122e007873.jpg | [41][42] |
| Glavno istraživačko postrojenje za europske potrebe. Sastoji se od generičkog laboratorija kao i aparata posebno za biologiju, biomedicinska istraživanja i fiziku fluida. S vanjske strane modula postavljeni su: European Technology Exposure Facility (EuTEF), Solar Monitoring Observatory, Materials International Space Station Experiment i Atomic Clock Ensemble in Space. Zbog potrebe proučavanja kvantne fizike i kozmologije planirano je daljnje proširenje modula. | ||||||
| Kibō Experiment Logistics Module (ELM) |
1J/A | 11. ožujka 2008. | Space Shuttle Endeavour, STS-123 | Japan | Datoteka:Kibo ELM-PS on ISS.jpg | [43] |
| Dio japanskog eksperimentalnog laboratorija Kibō koji se koristi za skladištenje korisnih materijala. | ||||||
| Kibō Pressurised Module (JEM–PM) |
1J | 31. svibnja 2008. | Space Shuttle Discovery, STS-124 | Japan | Datoteka:STS-124 Kibo.jpg | [43][44] |
| Dio japanskog eksperimentalnog modula Kibō čije je i središte. Na njega su spojeni JEM-ELM kao i vanjski Exposed Facility. Najveći je pojedinačni modul na ISS s ukupno 23 okvira za opremu od kojih je 10 za eksperimente. Koristi se za istraživanja iz svemirske medicine, biologije, biotehnologije, komunikacije kao i za promatranja Zemlje te proizvodnju materijala. Koristi se i vanjskom robotskom rukom JEM-RMS koja je spojena na modul. | ||||||
| Poisk |
5R | 10. studenog 2009. | Sojuz-U, Progress M-MIM2 | Rusija | Datoteka:Poisk.Jpeg | [45][46] |
| Jedan od ruskih dijelova ISS; Poisk se koristi za spajanje s letjelicama Sojuz i Progress, kao zračna komora za svemirske šetnje i sučelje za znanstvene eksperimente. | ||||||
| Tranquility (Čvor 3) |
20A | 8. veljače 2010. | Space Shuttle Endeavour, STS-130 | Europa (graditelj) SAD (operater) |
Datoteka:Tranquility-node3.JPG | [47][48] |
| Treći i posljednji čvorišni modul. Sadrži sustav održavanja života koji reciklira otpadnu vodu i stvara kisik. Pruža četiri spojna mjesta za druge module i letjelice dok je na petom postavljena Cupola. | ||||||
| Cupola | 20A | 8. veljače 2010. | Space Shuttle Endeavour, STS-130 | Europa (graditelj) SAD(operater) |
Datoteka:STS-130 Nicholas Patrick looks through Cupola.jpg | [49] |
| Cupola je promatrački modul koji posadi ISS-a omogućuje izravan pogled na robotske operacije, spojene letjelice i Zemlju. Opremljena je s radnom stanicom za upravljanje SSRMS-om i vanjskim poklopcima kako bi se spriječila oštećenja od mikrometeora. | ||||||
| Rassvet (lit. dawn) (mini-research module 1) |
ULF4 | 14. svibnja 2010. | Space Shuttle Atlantis, STS-132 | Rusija | Datoteka:Rassvet Canadarm Crop.jpg | [50] |
| Koristi se za pristajanje drugih svemirskih letjelica i kao spremište unutar postaje. | ||||||
| Leonardo (Permanent Multipurpose Module) |
ULF5 | 24. veljače 2011. | Space Shuttle Discovery, STS-133 | Italija (graditelj) SAD (operater) |
Datoteka:Leonardo PMM module.jpg | [51][52][53] |
| Trajni višenamjenski modul Leonardo koristi se za spremanje rezervnih dijelova i zaliha kako bi prošlo više vremena između misija opskrbe. Napravljen je konverzijom talijanskog Višenamjenskog logističkog modula Leonardo. Spajanje Leonarda označilo je kompletiranje američkog segmenta postaje. | ||||||
Predviđeni za lansiranje
| Modul | Misija sastavljanja | Datum lansiranja | Lansirno sredstvo | Država | Slika | Bilješke |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Nauka (Multipurpose Laboratory Module) |
3R | 2014. | Proton-M | Rusija | Datoteka:MLM - ISS module.jpg | [54][55] |
| MLM će biti glavni ruski istraživački modul s opremom za izvođenje mikrogravitacijskih eksperimenata, spajanje s drugim letjelicama i logističke potrebe. Biti će opremljen pomoćnim sustavom za održavanje orijentacije postaje. Prema trenutačnom rasporedu (ožujak 2011.), dolazak Nauke označiti će posljednji ruski segment kao i posljednju veliku sekciju koja će biti pridodana postaji. | ||||||
Otkazani
Nekoliko je modula planirano ali su tijekom vremena otkazani zbog više razloga: budžetnih ograničenja, jer su u međuvremenu postali nepotrebni ili uslijed redizajna postaje nakon nesreće Space Shuttlea Columbie. To su:
- američki Centrifuge Accommodations Module za eksperimente oko umjetne gravitacije.
- američki Habitation Module koji se trebao koristiti kao boravišni prostor za posadu.[56]
- američki Crew Return Vehicle koji je trebao biti brod za spašavanje posade. Umjesto njega, koriste se ruski Sojuzi.[57]
- američki Interim Control Module i ISS Propulsion Module trebali su poslužiti kao zamjene za modul Zvezdu u slučaju njenog neuspjelog lansiranja.
- ruski Universal Docking Module na koji su se trebali spojiti ruski istraživački moduli.[58]
- Science Power Platform bi električnom energijom opskrbljivao ruski orbitalni segment neovisno o solarnim pločama.[58]
- dva ruska istraživačka modula planirana za različite znanstvene eksperimente.[59]
Otvoreni elementi
Uz module pod pritiskom, ISS je sastavljena od velikog broja vanjskih (izloženih) komponenti. Najveći pojedinačni dio je Integrated Truss Structure (ITS) za koji su spojene glavne solarne ploče i termalni radijatori.[60] Sastoji se od deset odvojenih segmenata koji zajedno čine strukturu dugačku 108,5 m.[2]
Alfa magnetski spektrometar (Alpha Magnetic Spectrometere - AMS), eksperiment iz čestične fizike, je lansiran s misijom STS-134 i uskoro bi trebao biti posjen za ITS. Koristiti će se za mjerenje kozmičkih zraka i potragu za tamnom tvari i antimaterijom.[61]
ITS služi i kao baza za glavni daljinski upravljani manipulatorski sustav zvan Mobile Servicing System (MSS). On se sastoji od Mobile Base Systema (MBS, Canadarm2) i Special Purpose Dexterous Manipulatora. MBS se kreće na "tračncima" koje su ugrađene na određene segmente ITS omogućujući mu da robotskom rukom dobavi svaki dio američkog segmenta postaje.[62] Dohvat MSS planira se povećati ugradnjom Orbiter Boom Sensor Systema koji bi trebao biti dopremljen tijekom misije STS-133.[63]
U konačnoj konfiguraciji postaje postojati će još dva slična sustava. European Robotic Arm opsluživati će ruski orbitalni segment te će biti lansirana zajedno s modulom Nauka.[64] Japanski Experiment Modul Remote Manipulator System, koji opslužuje JEM Exposed Facility,[65] lansiran je tijekom misije STS-124 i spojen na JEM Pressurised Module. Uz dodatak nevednenih, postoje i dvije ruske Strela dizalice koje se koriste za svemirske šetnje i premještanje dijelova oko ruskog orbitalnog segmenta.[66]
U svom završnom obliku, postaja ima nekoliko manjih vanjskih komponenti poput tri External Stowage Platforms (ESP-ovi) koje se koriste za skladištenje rezervnih dijelova. Četiri ExPrESS Logistics Carriera (ELC-ovi) omogućiti će izvođenje eksperimenata u vakuumu svemira. ELC-ovi 1 i 2 na postaju su dopremljeni misijom STS-129 u studenom 2009., 3 u veljači 2011. s STS-133 dok se za ELC 4 planira misija STS-134. Postoje i dva vanjska elementa koja su spojena direktno na laboratorijske module. To su: JEM Exposed Facilitay koji služi japanskom JEM-u,[67] i postrojenje na europskom laboratoriju Columbus koje omogućuje električnu energiju i podatkovnu vezu s eksperimentima poput European Technology Exposure Facility[68][69] i Atomic Clock Enemble in Space. Instrument za daljinsko istraživanje SAGE III-ISS biti će dopremljen na postaju tijekom 2014. godine u kapsuli Dragon.[70]
Električna energija
Međunarodna svemirska postaja električnu energiju dobiva putem fotonaponskih ćelija. Ruski segment postaje, poput Space Shuttlea i većine drugih letjelica, koristi 28 voltnu istosmjernu struju koju stvaraju četiri solarne ploče postavljene direktno na module Zarja i Zvezda. Ostatak postaje koristi 130-180 V struju koju stvaraju američke PV ploče raspoređene kao četiri parna "krila". Pritom, svako krilo proizvodi gotovo 32,8 kW.[60]
Struja se stabilizira i distribuira pri 160 V te se konvertira na 124 V. Viša voltaža prilikom distribucije omogućuje uporabu manjih i lakših vodiča. Dva segmenta postaje dijele struju putem pretvarača jer je otkazivanje ruskog Science Power Platforma učinilo ruski segment ovisnim o američkim solarnim pločama.[71]
Postaja koristi punjive nikal-vodike baterije kao stabilan izvor energije tijekom 35 minuta svake 90-minutne orbite kada Zemlja zakloni Sunce. Ponovno se pune na "dnevnoj" strani Zemlje. Imaju životni vijek od 6,5 godina (više od 37.000 ciklusa punjenja i pražnjenja) te će se redovito zamjenjivati tijekom očekivanog životnog ciklusa postaje od 20 godina.[72]
Američke solarne ploče prate položaj Sunca kako bi maksimizirale proizvodnju električne energije. Svaka ploča ima površinu od oko 375 m2 i dužinu od 58 m. U kompletnoj konfiguraciji, ploče prate Sunce rotirajući alfa kardanski zglob jednom po orbiti, dok beta zglob prati manje promjene u kutu između Sunca i postaje. Night Glider način rada noću poravnava ploče paralelno s vektorom brzine kako bi umanjio značajni aerodinamički otpor koji nastaje uslijed relativno niske visine orbitiranja.[73]
Kontrola orbite
.png){kind=link}
Međunarodna svemirska postaja održava se u gotovo kružnoj orbiti na minimalnoj visini od 278 km i maksimalnoj od 460 km. Putuje prosječnom brzinom od 27.724 km/h što joj omogućuje 15,7 orbita oko Zemlje dnevno.[74] Normalna maksimalna visina postaje je 425 km zbog mogućnosti letjelica Sojuz da joj se približe. Budući da ISS uslijed atmosferskog otpora konstantno gubi na visini, potrebno ju je nekoliko puta godišnje pogurati na višu visinu.[75][76] Potrebni potisak može se ostvariti pomoću dva ugrađena potisnika na modulu Zvezda, spojenog Space Shuttlea, Progressa ili ESA-inog ATV-a. Obično su potrebne dvije orbite (tri sata) da se postaja smjesti na novu visinu.[76]
U prosincu 2008. NASA je s tvrtkom Ad Astra Rocket Company potpisala sporazum koji može rezultirati testiranjem plazma pogona VASIMR na postaji[77] što bi u konačnici omogućilo ekonomičnije održavanje postaje u stabilnoj orbiti.[78][79] Položaj i brzina određuju se neovisno koristeći američki GPS te kombinaciju vektorskih ažuriranja s tla i ruskog GLONASS-a.
Komunikacija
Radio komunikacija se koristi za telemetriju i znanstvene podatkovne veze između postaje i zemaljske kontrole. Radio veze se također koriste i tijekom susreta/spajanja s drugim letjelicama te za audio i video komunikaciju između članove posade, kontrolora leta i članova obitelji. Zbog toga, ISS je opremljena s unutarnjim i vanjskim komunikacijskim sustavima različitih namjena.[80]
Ruski orbitalni segment komunicira direktno sa zemaljskom kontrolom zahvaljujući anteni Lira koja je postavljena na Zvezdu.[17][81] Lira ima mogućnosti korištenja satelit Luch za prijenos podataka.[17] Ovaj sustav, korišten za komunikaciju s Mirom, je zapušten tijekom 1990-ih te više nije u uporabi,[17][82] iako se za 2011. planiraju lansirati dva nova, Luch-5A i Luch-5B, koji bi trebali ponovno osposobiti sustav.[83] Drugi ruski komunikacijski sustav je Voškod-M koji omogućuje internu telefonsku komunikaciju između Zvezde, Zarje, Pirsa, Poiska i USOS-a te VHF radio vezu sa zemaljskom kontrolom preko antene na Zvezdi.[84]
Američki orbitalni segment (USOS) koristi dvije odvojene radio veze koje su montirante na vanjsku strukturu Z1: S band (za audio) i Ku band (za audio, video i podatke). Njihovi se signali preusmjeravaju preko američkog Tracking and Data Relay Satellite Systema (TDRSS) na taj način omogućujući gotovo istovremenu komunikaciju s NASA-inim kontrolnim centrom u Houstonu.[13][17][80] Podatkovni kanali za Canadarm2, Columbus i Kibō usmjeravaju se preko S band i Ku band sustava iako će europski EDRS i njegov japanski ekvivalent ubuduće moći upotpunjavati američki TDRSS u ovoj ulozi.[13][85] Komunikacija između modula odvija se preko interne digitalne bežične mreže.[86]
Tijekom svemirskih šetnji astronauti se služe UHF radiom. UHF koriste i svemirske letjelice koje dolaze na postaju poput Sojuza, Progressa, HTV-a, ATV-a i Space Shuttlea kako bi primali naredbe od kontrole misije i posade ISS.[17] Automatizirane letjelice su opremljene s vlastitim komunikacijskim sustavima; ATV koristi laser i opremu na Zvezdi (Proximity Communications Equipment) kako bi se točno spojio s postajom.[87][88]
Mikrogravitacija
Na visini na kojoj orbitira postaja, gravitacija iznosi 88% one pri morskoj razini. I dok slobodni pad ISS stvara senzaciju bestežinskog stanja, stanje unutra se zapravo opisuje kao mikrogravitacijsko. Ovakvo stanje prividnog bestežinskog stanja nije savršeno jer na njega djeluje pet odvojenih faktora:[89]
- otpor zraka od rijetke atmosfere,
- akceleracija koju izazivaju mehanički sustavi i posada,
- ispravci orbite koje izvode žiroskopi i potisnici,
- prostorna odvojenost od stvarnog težišta ISS. Bilo koji dio postaje koji nije u težištu, težiti će vlastitoj orbiti.
- razlika u orbitalnoj ravnini između različitih lokacija na ISS.
Održavanje života
Postajin Sustav kontrole okoliša i održavanja života (eng. Environmental Control and Life Support System, ECLSS) omogućuje ili kontrolira atmosferski tlak, detekciju i gašenje vatre, razinu kisika, gospodarenje otpadom i opskrbu vodom. Kisik stvaraju sustavi u modulima Zvezda i Destiny[90] dok su pomoćni izvori kisik u bocama i kemijski generator kisika.[91] Ugljični se dioksid iz zraka uklanja pomoću sustava Vozdukh u Zvezdi. Ostali nusproizvodi ljudskog metabolizma poput metana iz crijeva i amonijaka iz znoja ukaljanjaju se s filterima od aktivnog ugljena.[91]
Sastav atmosfere ISS odgovara onome na Zemlji.[92] Normalni tlak zraka iznosi 101,3 kPa,[93] jednak onomu pri morskoj razini. Atmosfera slična zemljinoj je bolja za samu posadu ali i sigurnija jer je čisti kisik iznimno opasan u slučaju požara.
Promatranje
Zbog svojih dimenzija i velikih reflektivnih površina, ISS je u pravo vrijeme i na pravom mjestu moguće vidjeti golim okom. U većini slučajeva, postaja je jedna od najsjanijih objekata ne nebu iako ju je moguće vidjeti samo u periodima od dvije do pet minuta.[94] Da bi bila vidljiva na noćnom nebu, trebaju se ispuniti sljedeći uvjeti: postaja mora biti iznad horizonta promatrača i to na udaljenosti manjoj od 2000 km; na točki promatranja mora biti dovoljno mračno da bi se vidjele zvijezde i postaja mora biti obasjana Suncem umjesto da se nalazi u zemljinoj sjeni. Predvečer, kada se postaja udaljava od sumraka prema istoku, iznenadno će se pojaviti i nestati. U obrnutoj situaciji, može se pojaviti na nebu dok se bliži zori.[94][95] S maksimalnim teoretskim sjajem magnitude -5,9 (tipčni maksimum iznosi -3,8), dovoljno je svijetla da se vidi tijekom dana bez optičkih pomagala.[96][97][98]
Politika, uporaba i financiranje
Pravna stajališta
Svijetlo crveno: ranije uključene nacije
ISS je združeni projekt nekoliko partnera: američke Nacionalne aeronautičke i svemirske administracije (NASA), ruske Federalne svemirske agencije (RKA), japanske JAXA-e, Kanadske svemirske agencije (CSA) i Europske svemirske agencije (ESA).[16]
Kao multinacionalni projekt, pravni i financijski aspekti postaje su složeni. Sporna su pitanja vlastništva modula, uporabe od strane sudjelujućih nacija i odgovornost oko opskrbe postaje. Obveze i prava ustanovljena su Međuvladinim dogovorom o svemirskoj postaji (Space Station Intergovernmental Agreement, IGA). Ovaj međunarodni sporazum potpisan je 28. siječnja 1998. od strane glavnih nacija uključenih u projekt svemirske postaje: Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Japana, Kanade i jedanaest članica europske svemirske agencije (Belgije, Danske, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Norveške, Španjolske, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva).[18]
Drugi sloj dogovora sklopljen je u obliku Memoranduma o razumijevanju između NASA-e, ESA-e, CSA-e, RKA i JAXA-e. Ovi se sporazumi još dalje dijele u pravne poslove kao što su ugovorne obveze između nacija i razmjenu partnerskih prava i obveza.[18] Uporaba ruskog orbitalnog segmenta također je dogovorena na ovoj razini.[19] Kao dodatak glavnim međuvladinim dogovorima, u program je kao bilateralni partner Sjedinjenih Država bio uključen i Brazil koji je prema ugovoru trebao izrađivati sklopovlje za NASA-u.[99] Zauzvrat, NASA bi Brazilu omogućila pristup svemirskoj postaji i slanje jednog astronauta tijekom trajanja programa. Međutim, zbog problema s cijenom, kooperant Embraer nije bio u mogućnosti isporučiti obećani ExPrESS ležaj te se Brazil povukao iz programa.[100] Sličan ugovor s NASA-om glede usporedivih usluga ima i Italija iako već sudjeluje u programu direktno putem svoga članstva u ESA-i.[101] Kina se navodno zainteresirala za projekt, pogotovo ako bi mogla surađivati s ruskom svemirskom agencijom. Međutim, od prosinca 2010. Kina i dalje ne sudjeluje.[102][103] Čelni ljudi južnokorejske i indijske svemirske agencije 2009. su objavili da se njihove nacije planiraju uključiti u program putem pregovora koji bi trebali započeti 2010. Također su podržali ideju produženja životnog vijeka postaje.[104] ESA je objavila da će europskim zemljama koje ne sudjeluju u programu biti omogućen pristup postaji u sklopu trogodišnjeg oglednog razdoblja.[105]
Pravo na uporabu
Rusko upravljanje vlastitim dijelom postaje omogućuje im pravo na gotovo polovicu boravišnog vremena za svoje posade. Raspodjela preostalog vremena (tri do četiri člana od šest trajnih) i sklopovlja u drugim sekcijama postaje dijeli se na sljedeći način:
- Columbus: 51% ESA, 46,7% NASA i 2,3% CSA.[18]
- Kibō: 51% JAXA, 46,7% NASA i 2,3% CSA.[85]
- Destiny: 97,7% NASA i 2,3% CSA.[106]
- Boravišno vrijeme, električna energija i pravo na kupnju logističkih usluga (npr. slanje i skidanje podataka i komunikacija): 76,6% NASA, 12,8% JAXA, 8,3% ESA i 2,3% CSA.[18][85][106]
Troškovi
Troškovi Međunarodne svemirske postaje variraju od 35 do 160 milijardi američki dolara.[20] ESA je procjenila da će na postaju u njenih ~30 godina postojanja biti potrošeno 100 milijardi eura.[24] Točan iznos je nepoznat jer je teško odrediti koji troškovi pripadaju ISS programu ili na koji bi se način mjerio ruski doprinos.[20]
Kritike
Kritičari Međunarodne svemirske postaje smatraju da su novac i vrijeme utrošeni u nju mogli biti bolje iskorišten, uglavnom za projekte poput robotskog istraživanja Sunčevog sustava, istraživanja problema na Zemlji, kolonizacije Marsa ili jednostavno zbog uštede novca poreznih obveznika.[21][107] Neki kritičari poput Roberta L. Parka tvrde da je ISS u konačnici planirana za jako malo eksperimenata; glavni adut svemirskog laboratorija je njegova mikrogravitacijska okolina koja se za manje novca mogla simulirati na Zemlji uz pomoć ponirućih zrakoplova.[21][108][109]
Istraživačke mogućnosti ISS posebice su kritizirane nakon odustajanja od ambicioznog Centrifuge Accommodations Modulea koji, zajedno s drugim otkazanim uređajima, znači da su istraživanja na postaji uglavnom ograničena na eksperimente za koje nisu potrebni nikakvi posebni instrumenti. Tako su se na primjer u prvoj polovici 2007. na ISS uglavnom proučavale ljudske biološke reakcije na radi i boravak u svemiru pokrivajući teme poput bubrežnih kamenaca, biološkog sata i utjecaja kozmičkih zraka na živčani sustav.[110][111][112] Druge kritike usmjerene su na visoku inklinaciju orbite što vodi do većih troškova lansiranja američkih letjelica.[113]
Kraj misije i planovi za deorbitiranje
NASA postaju planira deorbitirati u prvoj četvrtini 2016.[114] Ipak, plan koji je 2004. postavila administracija tadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha da se program okonča 2015., odbila je aktualna Obamina. S novim budžetom najavljenim 1. veljače 2010. administracija planira produžiti životni vijek ISS kroz 2020.[115] Komisija Augustine koja je obavila reviziju američkog programa svemirskih letova s ljudskom posadom predložila je produženje životnog vijeka postaje do najmanje 2020.[116] Leroy Chiao, bivši zapovjednik ISS i astronaut Space Shuttlea koji je sjedio u savjetničkoj komisiji u intervjuu za CNN je izjavio:
„Imate sve ove različite države koje rade na ovom zajedničkom projektu u svemiru. I ako ga zaustavimo [...] razbiti ćemo tu suradnju. Države diljem svijeta izgubiti će povjerenje u Sjedinjene Države kao predvodnice u istraživanju svemira.”
Razgovori između članova programa ISS čak sugeriraju da bi postaja mogla ostati operativna sve do 2025. ili 2028.[117][118]
Multilateralni koordinacijski odbor (MCB) ISS partnera je na videokonferenciji 21. rujna 2010. saznao da su ruska i japanska vlada odobrile operacije do 2020. Europska svemirska agencija u međuvremenu je također odobrila produženje.[119] Kanadska svemirska agencija radi sa svojom vladom kako bi potvrdili produženje nakon 2016. dok NASA nastavlja surađivati s Kongresom s istim planovima.[120]
Deoribitiranje postaje je odgovornost američke NASA-e. Iako modul Zvezda ima pogonski sustav, isti nije dovoljno snažan kako bi osigurao kontrolirano deorbitiranje. Opcije koje se razmatraju za taj zadatak su modificirani europski ATV ili specijalno izrađeno vozilo za deorbitiranje.[121][122]
Sudeći prema izvješću iz 2009., RKK Energia razmatra metode kako na kraju misije s postaje ukloniti neke module Ruskog orbitalnog segmenta i iskoristiti ih kao osnovu za novu postaju poznatu kao Orbital Piloted Assembly and Experiment Complex. Moduli koji se razmatraju za uklanjanje su Multipurpose Laboratory Module (MLM; Nauka) koji se planirali lansirati pred kraj 2011. te drugi ruski moduli koji će se do 2015. spojiti na MLM iako još nisu ugovoreni. MLM i prateći moduli su kandidati za odvajanje jer im životni vijek traje duže od 2016. ili 2020.
Život na postaji
Raspored
Vremenska zona u uporabi na postaji jest Koordinirano svjetsko vrijeme (eng. Coordinated Universal Time - UTC). Kako postaja svaki dan vidi 16 izlazaka i zalazaka sunca, tijekom "noćnih sati" prozori se pokrivaju kako bi se stvorio prividan osjećaj noći. Tijekom posjeta Space Shuttlea, posada ISS-a najčešće koristi vrijeme trajanja Space Shuttle misije (Mission Elapsed Time - MET). Kako se MET i UTC vrijeme često ne preklapaju, posada postaje svoje spavanje treba prilagoditi prije dolaska Space Shuttlea.[123]
Tipičan radni dan započinje buđenjem u 06:00, nakon čega slijedi jutarnji pregled postaje. Prije nego u 08:10 počnu s radom, posada doručkuje i sudjeluje u konferenciji s kontrolom misije. Slijedi prva dnevna vježba, nakon koje posada radi do 13:05 kada imaju jednosatni odmor za ručak. Poslijepodne se sastoji od dodatnih vježbi i obavljanja poslova do 19:30 kada posada večera i obavlja razne aktivnosti prije spavanja koje počinje u 21:30. Sveukupno, posada dnevno radi 10 sati tijekom radnih dana i 5 sati subotom dok ostatak vremena mogu iskoristiti za vlastito opuštanje, zabavu ili nadoknadu propuštenoga.[124]
Spavanje u svemiru
Za svakog trajnog člana posade, osiguran je smještaj na postaji. Dva prostora za spavanje nalaze se u ruskom segmentu, dok su dodatna četiri smještena u Tranquillityju. U američkim kabinama član posade na raspolaganju ima noćno svjetlo, policu, radni stol i priključak za prijenosno računalo.[125] Za posade u posjetu predviđena je "obična" vreća za spavanje koju moraju pričvrstiti za zid kako u snu ne bi lebdjeli uokolo i oštetili osjetljivu opremu.[126] Za normalno funkcioniranje kabina važan je i dobar sustav ventilacije jer se oko glava astronuta može formirati oblak ugljikovog dioksida kao nusprodukt disanja.[127]
Higijena
Otkad je iz nacrta uklonjen Habitation modul, postaja nije opremljena tušem. Umjesto toga, posada se koristi vodenim mlazom i mokrim krpama kako bi održavala higijenu. Na raspolaganju im je i šampon, te jestiva pasta za zube kako bi štedjeli vodu.[117] Dva svermiska toaleta ruskog dizajna nalaze se u modulima Zvezda i Tranqulity. Koriste ventilatorski sustav usisavanja sličan onome na američkom Space Shuttleu. Čvrsti se otpad prikuplja u individualne vreće; one se zatim stavljaju u aluminijske kontejnere koji se prebacuju u letjelicu Progress koja će kasnije izvesti kontrolirano samouništenje u atmosferi. Urin se prikuplja i reciklira u pitku vodu.
Hrana
Većina hrane na postaji dolazi u smrznutom ili konzerviranom obliku. Menije sastavljaju sami astronauti uz pomoć nutricionista prije odlaska na misiju.[128] Svaki član posade ima zasebne pakete s hranom koje može spremiti u "kuhinji" s dva grijača hrane, frižiderom i spremnikom vode.[125] Pića koja dolaze u obliku dehidriranog praška miješaju se s vodom prije konzumacije.[125][128] Kruta jela se konzumiraju uz pomoć noža i vilice koji su magnetom spojeni za pladanj kako ne bi odletjeli. Osim toga, važno je pokupiti i sve ostatke hrane kako ne bi začepili filtere zraka ili oštetili opremu.[128]
Vježbanje
Najznačajniji nedostatak dugog boravka u bestežinskom stanju je mišićna atrofija i propadanje kostiju. Druge, također značajne nuspojave su: redistribucija fluida, usporavanje krvožilnog sustava, smanjena proizvodnja crvenih krvnih zrnaca, poremećaji ravnoteže i oslabljenje imunološkog sustava. Manje opasni simptomi su gubitak tjelesne mase, nazalna kongestija, poremećaji sna, pretjerano nadimanje i podbulost na licu. Potonji se počnu povlačiti ubrzo nakon povratka na Zemlju.[28]
Kako bi se spriječili neki od navedenih efekata, postaja je opremljena s dvije trake za trčanje, aRED-om (advanced Resistive Exercise Device) koji omogućuje obavljanje različitih vježbi s podizanjem utega i fiksnim biciklom; svaki astronaut na navedenim spravama provede barem dva sata dnevno.[125][127] Prilikom vježbanja na traci za trčanje astronauti koriste bungee konopac kako bi osigurali pritisak na podlogu i opterećenje za mišiće.[129]
Funkcioniranje
Ekspedicije
Svaka trajna posada na postaji nosi određeni ekspedicijski broj. Ekspedicije obično traju oko pola godina i započinju nakon službene primopredaje postaje novom zapovjedniku misije. Ekspedicije od 1 do 6 su imale tri člana, no nesreća Space Shuttlea Columbia dovela je do smanjena na dva člana za Ekspedicije od 7 do 12. Na Ekspediciji 13 posada je ponovno povećena na troje što traje sve do danas (2. svibnja 2011.). Iako su samo tri člana posade stalno na postaji, nekoliko ekspedicija poput broja 16, su se sastojale od čak šest astronauta koji su dolazili i odlazili s postaje različitim letjelicama.[130]
27. svibnja 2009. započela je Ekspedicija 20, prva sa šesteročlanom posadom. Na postaju su došli u dvije odvojene Sojuz-TMA letjelice: Sojuz TMA-14 26. ožujka i Sojuz TMA-15 27. svibnja. Ipak, ovo brojno stanje nije zadržano tijekom cijele godine. Kada su se Roman Romanenko, Frank De Winne i Bob Thirsk vratili na Zemlju u studenom 2009., dva tjedna na postaji su boravili samo Jeff Williams i Max Surayev. Brojka se povećala na pet članova na početku prosinca kada su s Sojuzom TMA-17 došli Oleg Kotov, Timothy Creamer i Soichi Naguchi. Smanjena je na tri kada su u ožujku 2010. otišli Williams i Surayev i zatim se konačno vratila na šest u travnju 2010. dolaskom Sojuza TMA-18 s Aleksandrom Skvortsovom, Mikhailom Korniyenkoom i Tracy Caldwell Dyson.[130]
Međunarodna svemirska postaja je najposjećenija letjelica u povijesti svemirskih letova. Do 15. prosinca 2010. na njoj je boravilo 297 ljudi.[22][131]
Svemirske letjelice u posjeti
Međunarodnu svemirsku postaju posjećuju svemirske letjelice četiri različite agencije s raznim namjenama. Automated Transfer Vehicle Europske svemirske agencije, Progress ruske i HTV japanske JAXA-e služe za opskrbu postaje. Uz to, Rusija svoje Sojuze koristi za rotaciju posada i kao eventualne kapsule za spašavanje. Sjedinjene države opslužuju ISS putem programa Space Shuttle koji koriste za opskrbu, misije sastavljanja, logističke potrebe i rotaciju posada. Do 9. ožujka 2011., ISS je posjetilo 25 Sojuza, 41 Progress, 2 ATV-a, 2 HTV-a i 35 space shuttle misija.[1] Svakoj je ekspediciji potrebno prosječno 2.722 kg raznih zaliha.[1]
Rotacijske Sojuz i opskrbne Progress letjelice postaju posjećuju dva do tri puta godišnje (svaka),[132] dok se za ATV i HTV od 2010. nadalje planiraju po jedan posjet godišnje.
Trenutačno spojene
Stanje na dan 3. prosinca 2017.
| Letjelica | Misija | Spojna točka | Datum spajanja | Datum odvajanja
(planiran) | |
|---|---|---|---|---|---|
| Datoteka:Flag of Russia.svg Ruska Federacija | Progress MS-06 | Progress 67 teret | Zvezda | 16. lipnja 2017. | 7. prosinca 2017. |
| Datoteka:Flag of Russia.svg Ruska Federacija | Sojuz MS-05 | Expedition 52/53 | Rassvet | 28. srpnja 2017. | 14. prosinca 2017. |
| Datoteka:Flag of Russia.svg Ruska Federacija | Sojuz MS-06 | Expedition 53/54 | Poisk | 12. rujna 2017. | 27. veljače 2018. |
| Datoteka:Flag of Russia.svg Ruska Federacija | Progress MS-07 | Progress 68 teret | Pirs | 16. listopada 2017. | Ožujak 2018. |
Sigurnost
Anomalije
Od kada je počela izgradnja postaje program se suočio s nekoliko velikih incidenata, neočekivanih problema i kvarova. Navedeni su utjecali na odugovlačenje sastavljanja postaje, smanjili su njene konačne mogućnosti i u određenim slučajevima da nisu bili ispravljeni, mogli su dovesti do napuštanja postaje zbog sigurnosnih razloga.
Prvo veliki udarac dogodio se 1. veljače 2003. nesrećom Shuttlea Columbia što je rezultiralo dvo i pol godišnjom suspenzijom američkog Shuttle programa i dodatnom jednogodišnjom suspenzijom nakon STS-114 jer problem s otpadanjem pjene nije riješen. Ovo je zaustavilo proces sastavljanja postaje i smanjilo njene operativne mogućnosti te, zbog pomanjkanja logističke potpore, smanjilo posadu na dvoje od Ekspedicije 7 do 12.[133] Nakon nesreće Columbie uslijedilo je nekoliko manjih problema: curenje zraka iz američkog segmenta 2004. godine,[134] dim iz generatora kisika Elektron 2006.,[135] i kvar računala u ruskom orbitalnom segmentu 2007. uslijed kondenzacije koja je izazvala kratki spoj.[136]
Probleme s unutarnjom opremom uskoro su zamijenili oni s vanjskom; za vrijeme misije STS-120, tijekom relokacije nosača P6 i solarnih ploča, primijećeno je da se jedan od panela oštetio i nije se u potpunosti raširio.[137] Kako bi se popravila nastala šteta, astronauti Scott Parazynski i Douglas Wheeloch izveli su hitnu svemirsku šetnju pritom riskirajući potencijalnu nesreću zbog kratkog vremena za pripremu i mogućnosti električnog udara od panela.[138] Problemi s panelima ponovili su se iste godine s desnim Solar Alpha Rotary Joint (SARJ) zglobom koji rotira panele na desnoj strani postaje. U pogonskom su motoru zamijećene intezivne vibracije i visoki naponski skokovi što rezultiralo odlukom da se minimalizira uporaba desnog SARJ-a dok se ne otkrije uzrok problema. Svemirske šetnje za vrijeme misija STS-120 i 123 otkrile su veću količinu metalnih strugotina u mehanizmu s brzinama te su potvrdile štetu na velikom metalom prstenu u središtu zgloba.[139] Popravci su obavljeni za vrijeme STS-126 podmazivanjem zglobova i zamjenom 11 od ukupno 12 kugličnih ležajeva.[140][141]
U novije vrijeme, primijećeni su problemi s postajinim motorima i sustavima hlađenja. 2009. motorima na Zvezdi je izdana kriva naredba što je rezultiralo intezivnim vibracijama koje su trajale više od dvije minute.[142] Iako odmah nije zamjećena šteta, pretpostavlja se da su neke komponenete izložene stresu za koji nisu dizajnirane. Daljne analize ipak su potvrdile da nije bilo nikakvih oštećenja te da će sva oprema ispuniti svoj očekivani životni vijek. 2009. dogodio se kvar i na hladnjaku S1, dijelu sustava hlađenja postaje. Iako je problem primijećen još u rujnu 2008., smatrano je kako nije u pitanju nešto ozbiljno.[143] 15. svibnja iste godine hladnjak je odvojen od ostatka sustava te je postojeći amonijak ispušten kako ne bi došlo do nekontroliranog curenja.
Kvar čvora za hlađenje A
1. kolovoza 2010. kvar na Čvoru A za hlađenje, jednom od dva vanjska, ostavio je postaju sa samo pola kapaciteta za hlađenje i nula viška u nekim sustavima.[144][145][146] Problem s manifestirao u pumpama koje su održavale cirkulacija amonijevog hladila. Nekoliko podsustava, uključujući dva od četiri postajina žiroskopa, ugašena su kao posljedica navedenoga.
Planirane radnje odgođene su zbog serije svemirskih šetnji kako bi se popravio sustav hlađenja. Prva šetnja 7. kolovoza 2010. nije u potpunosti uspjela zbog curenja amonijaka. Tijekom druge šetnje, četiri dana kasnije, pokvarena pumpa je uspješno uklonjena.[147][148] Organizirana je i treća šetnja kako bi se ponovno uspostavilo normalno funkcioniranje sustava.
Većinu sustava hlađenja na postaji izrađuje američki Boeing, uključujući i spornu pumpu.[144][149]
Orbitalni ostaci
Na niskoj visini na kojoj orbitira ISS nalazi se raznolik svemirski otpad; od cijelih potrošenih stupnjeva raketa do neoperativnih satelita, fragmenata eksplozija, ostataka boje, hladila od RORSAT-ova, male igle itd.[150] Navedeni, uz dodatak prirodnih mikrometeorida, predstavljaju opasnost jer mogu probiti module pod pritiskom i izazvati štetu na drugim dijelovima postaje.[151][152] Mikrometeoridi također predstavljaju opasnost astronautima tijekom svemirskih šetnji jer im mogu probušiti odijela i izazvati gubitak tlaka.
Svemirski se ostaci prate pomoću sustava na Zemlji koji posadu pravovremeno obavještavaju o objektima koji mogu izazvati ozbiljniju štetu. To omogućuje izvođenje potrebnih manevara (eng. Debris Avoidance Manoeuvre - DAM) uz pomoć potisnika na ruskom segmentu postaje kako bi se opasni objekti izbjegli. Do ožujka 2009. izvedeno je osam DAM-ova;[153] prvih sedam između listopada 1999. i svibnja 2003.[154]
Orbita se uobičajeno poveća za jedan ili dva kilometra na način da se poveća orbitalna brzina za 1 m/s. Ako se prijetnja od orbitalnih ostataka otkrije prekasno za sigurno izvođenje DAM-ova, posada zatvara sve pregrade na postaji i povlači se u letjelicu Sojuz kako bi bili spremni na evakuaciju ukoliko je ona potrebna. Djelomična evakuacija izvedena je dvaput, 6. travnja 2003. i 13. ožujka 2009.[151]
Radijacija
Astronauti su bez zaštite Zemljine atmosfere izloženi većim količinama radijacije od kozmičkih zraka. Posada postaje izložena je otprilike 1 milisievertu radijacije svaki dan što je približno jednako količini koju bi netko dobio u godini na Zemlji iz prirodnih izvora.[155] To rezultira povećanim rizikom od dobivanja raka. Velika količina radijacije može izazvati oštećenje kromosoma limfocita koji su ključni za ljudski imunološki sustav. Oslabljeli imunitet može dovesti do širenja infekcija među članovima posade. Učinci radijacije povezani su i sa sklonošću astronauta da dobiju sivu mrenu. Zaštićivanje i uzimanje preventivnih lijekova može smanjiti rizike na prihvatljivu razinu.
Unatoč pokušajima da se zaštita na ISS poboljša u odnosnu na ranije postaje poput Mira, razina radijacije unutar postaje i dalje nije značajnije smanjena. Zbog toga se smatra kako će nam trebati daljni razvoj tehnologija kako bi omogućili dugotrajne svemirske letove unutar Sunčevog sustava.[155]
Bilješke
- ↑ Ophodna vremena i brzine izračunate su uporabom jednadžba 4π²R³ = T²GM i V²R = GM, gdje je R = polumjer orbite u metrima , T = ophodno vrijeme u sekundama, V = ophodna brzina u m/s, G = gravitacijska konstanta ≈ 6,673·10-11 Nm²/kg², M = Zemljina masa ≈ 5,98·1024 kg.
- ↑ Otprilike 8,6 puta (u promjeru i duljini) kad je Mjesec najbliže (363 104 km ÷ 42 164 km) do 9,6 puta kad je Mjesec najdalje (405 696 km ÷ 42 164 km).
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Predložak:Citiraj web NASA. (18.1.2010.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Predložak:Citiraj web NASA. (18.1.2010.)
- ↑ Predložak:Citiraj web Heavens-Above.com. (18.1.2010.)
- ↑ Predložak:Citiraj web Heavens-Above.com. (18.1.2010.)
- ↑ Predložak:Citiraj web Steven Siceloff / Florida Today. (18.1.2010.)
- ↑ Predložak:Citiraj web NASA. (18.1.2010.)
- ↑ 7,0 7,1 7,2 Predložak:Citiraj web ShuttlePressKit.com. (18.1.2010.)
- ↑ 8,0 8,1 8,2 8,3 Predložak:Citiraj web NASA. (18.1.2010.)
- ↑ 9,0 9,1 Predložak:Citiraj web NASA. (18.1.2010.)
- ↑ 10,0 10,1 Predložak:Citiraj web NASA. (18.1.2010.)
- ↑ Predložak:Citiraj web NASA. (18.1.2010.)
- ↑ 12,0 12,1 12,2 12,3 12,4 12,5 12,6 Harland, David. http://www.amazon.co.uk/exec/obidos/ASIN/0387230114/ref=ord_cart_shr/202-3649698-1866219?%5Fencoding=UTF8&m=A3P5ROKL5A1OLE.
- ↑ 13,0 13,1 13,2 Catchpole, John.
- ↑ Predložak:Citiraj web NASA. (18.1.2010.)
- ↑ Predložak:Citiraj web NASA. (18.1.2010.)
- ↑ 16,0 16,1 Predložak:Citiraj web ESA. (18.1.2010.)
- ↑ 17,0 17,1 17,2 17,3 17,4 17,5 Kitmacher, Gary.
- ↑ 18,0 18,1 18,2 18,3 18,4 18,5 Predložak:Citiraj web ESA. (18.1.2010.)
- ↑ 19,0 19,1 Predložak:Citiraj web NASA. (18.1.2010.)
- ↑ 20,0 20,1 20,2 Predložak:Citiraj web MSNBC. (18.1.2010.)
- ↑ 21,0 21,1 21,2 Predložak:Citiraj web Popular Mechanics. (18.1.2010.)
- ↑ 22,0 22,1 Predložak:Citiraj web NASA. (18.1.2010.)
- ↑ Predložak:Citiraj web NASA. (18.1.2010.)
- ↑ 24,0 24,1 Predložak:Citiraj web esa.int (25. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web Science in School. (19.1.2010.)
- ↑ Predložak:Citiraj web NASASpaceflight.com. (19.1.2010.)
- ↑ Predložak:Citiraj web United States Government Printing Office. (19.1.2010.)
- ↑ 28,0 28,1 Buckey, Jay.
- ↑ Predložak:Citiraj web New Scientist. (19.1.2010.)
- ↑ Predložak:Citiraj web NASA. (19.1.2010.)
- ↑ Predložak:Citiraj web archive.gao.gov (16. svibnja 2011.)
- ↑ 32,0 32,1 Predložak:Citiraj web ESA. (19.1.2010.)
- ↑ Predložak:Citiraj web Chris Bergin. NASASpaceflight.com. (30.1.2010.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (16. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web spaceflight.nasa.gov (16. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (16. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (16. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web spaceflight.nasa.gov (17. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (17. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (17. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasaspaceflight.com (17. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web esa.int (17. veljače 2011.)
- ↑ 43,0 43,1 Predložak:Citiraj web nasa.gov (17. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web kibo.jaxa.jp (17. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web russianspaceweb.com (19. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasaspaceflight.com (19. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web space.com (19. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web esa.int (19. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web esa.int (17. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (17. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasaspaceflight.com (20. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web news.bbc.co.uk (20. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasaspaceflight.com (20. veljače 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (28. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web khrunichev.ru via web.archive.org (28. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web space.com (28. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web esapub.esrin.esa.it (28. ožujka 2011.)
- ↑ 58,0 58,1 Predložak:Citiraj web russianspaceweb.com (28. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web boeing.com (28. ožujka 2011.)
- ↑ 60,0 60,1 Predložak:Citiraj web nasa.gov (29. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web ams.cern.ch (29. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web asc.csa.gc.ca (29. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasaspaceflight.com (29. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web esa.int (29. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web kibo.jaxa.jp (29. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (29. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web kibo.jaxa.jp (29. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (29. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web esa.int (29. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (29. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web boeing.com (29. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web grc.nasa.gov (29. ožujka 2011.)
- ↑ G. Landis & C-Y. Lu (1991.) - "Solar Array Orientation Options for a Space Station in Low Earth Orbit", Journal of Propulsion and Power 7, str. 123 - 125
- ↑ Predložak:Citiraj web spaceflight.nasa.gov (29. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (29. ožujka 2011.)
- ↑ 76,0 76,1 Predložak:Citiraj web pdlprod3.hosc.msfc.nasa.gov via (29. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web adastrarocket.com (29. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (29. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web newscientist.com (29. ožujka 2011.)
- ↑ 80,0 80,1 Predložak:Citiraj web boeing.com via web.archive.org (29. ožujka 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (22. travnja 2011.)
- ↑ Harvey, Brian - "The rebirth of the Russian space program: 50 years after Sputnik, new frontiers", (2007.), str. 263., ISBN 0-387-71354-9
- ↑ Predložak:Citiraj web russianspaceweb.com (22. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (22. travnja 2011.)
- ↑ 85,0 85,1 85,2 Predložak:Citiraj web nasa.gov (22. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web spaceref.com (22. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web spaceref.com (22. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasaspaceflight.com (22. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web spaceflight.esa.int (22. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web space.com (22. travnja 2011.)
- ↑ 91,0 91,1 Predložak:Citiraj web science.nasa.gov (22. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web science.howstuffworks.com (23. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasaexplores.com via classic-web.archive.org (23. travnja 2011.)
- ↑ 94,0 94,1 Predložak:Citiraj web NASA. (18.1.2010.)
- ↑ Predložak:Citiraj web esa.int (23. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web heavens-above.com (23. travnja 2011.)
- ↑ Harold F. Weaver - "The Visibility of Stars Without Optical Aid", Publications of the Astronomical Society of the Pacific 59 (350), (1947.)
- ↑ Predložak:Citiraj web spaceweather.com (23. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (23. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web gizmodo.com.br (23. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web asi.it (23. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web chinadaily.com (23. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web universetoday.com (16. siječnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web flightglobal.com (23. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web space-travel.com (23. travnja 2011.)
- ↑ 106,0 106,1 Predložak:Citiraj web nasa.gov (25. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web James P. Bagian et al. (2001.)
- ↑ Predložak:Citiraj web bobpark.physics.umd.edu (28. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web bobpark.physics.umd.edu (28. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (28. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (28. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (28. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web astrosociety.org (28. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web washingtonpost.com (28. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (28. travnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (1. svibnja 2011.)
- ↑ 117,0 117,1 Predložak:Citiraj web spaceflightnow.com (1. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasaspaceflight.com (1. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web bbc.co.uk (1. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web spaceref.com (1. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web flightglobal.com (1. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web search.nap.edu (1. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web NASA. (30.1.2010.)
- ↑ Predložak:Citiraj web NASA. (30.1.2010.)
- ↑ 125,0 125,1 125,2 125,3 Predložak:Citiraj web NASA. (31.1.2010.)
- ↑ Predložak:Citiraj web Space.com. (31.1.2010.)
- ↑ 127,0 127,1 Predložak:Citiraj web ESA. (4.2.2010.)
- ↑ 128,0 128,1 128,2 Predložak:Citiraj web CSA. (9.3.2010.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (1. svibnja 2011.)
- ↑ 130,0 130,1 Predložak:Citiraj web nasa.gov (2. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (2. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov via replay.web.archive.org (2. svibnja 2011.)
- ↑ Chris Jones, "Too Far from Home". Vintage, (2008.), ISBN 978-0-09-951324-7.
- ↑ Predložak:Citiraj web msnbc.msn.com (3. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web spaceflightnow.com (3. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web spectrum.ieee.org (3. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web redorbit.com (3. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web washingtonpost.com (3. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web spaceflightnow.com (3. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasa.gov (3. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web spaceflightnow.com (3. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web msnbc.msn.com (11. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasaspaceflight.com (11. svibnja 2011.)
- ↑ 144,0 144,1 Predložak:Citiraj web spaceflightnow.com (11. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web spaceref.com (11. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web boeing.com (11. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web spaceflightnow.com (11. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web nasaspaceflight.com (11. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web space.com (11. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web defensenews.com (11. svibnja 2011.)
- ↑ 151,0 151,1 Predložak:Citiraj web nasaspaceflight.com (11. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web ntrs.nasa.gov (11. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web newscientist.com (11. svibnja 2011.)
- ↑ Predložak:Citiraj web orbitaldebris.jsc.nasa.gov (11. svibnja 2011.)
- ↑ 155,0 155,1 Predložak:Citiraj web newscientist.com (12. svibnja 2011.)
Vanjske poveznice
- National Aeronautics and Space Administration
- Canadian Space Agency
- European Space Agency
- Japanese Space Agency
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
