Svemirski teleskop James Webb
| James Webb Space Telescope | |
| Datoteka:JWST spacecraft model 2.png Prikaz potpuno funkcionalnog Svemirskog teleskopa James Webb | |
| Organizacija | STScI (NASA), ESA, CSA |
|---|---|
| Tip misije | Svemirski opservatorij |
| Datum ulaska u orbitu | TBD |
| U orbiti oko | Sunce-Zemlja L2 orbita |
| Datum lansiranja | 25. prosinca 2021., 12:20 UTC |
| Lansiran uz pomoć | Arianespace |
| Raketa nosač | Ariane 5 ECA (VA256) |
| Mjesto lansiranja | Centre Spatial Guyanais, ELA-3 |
| Trajanje misije | 10 godina |
| Internet sjedište | jwst.nasa.gov[1] |
| Masa | 6161,4 kg |
| Napajanje | 2 kW |
| Orbitalni elementi | |
| Orbitalni režim | Halo orbita |
| Inklinacija | 4,0560 |
| Orbitalni period | 6 mjeseci |
| Apoapsis | 83.200 km |
| Periapsis | 250.000 km |
| Instrumenti | |
| FGS-NIRISS, MIRI, NIRCam, NIRSpec, Integrated Science Instrument Module, Optical Telescope Element | |
Svemirski teleskop James Webb (JWST) razvila je NASA u suradnji s Europskom svemirskom agencijom i Kanadskom svemirskom agencijom[1][2][1][2]. Svemirski teleskop dobio je ime po Jamesu E. Webbu koji je bio upravitelj NASA-e od 1961. do 1968. godine, a imao je ključnu ulogu u programu Apollo. JWST je nasljednik Svemirskog teleskopa Hubble te će kao i Hubble primarno služiti za prikupljanje podataka iz područja astrofizike gdje će proučavati najudaljenije galaksije, ali će imati primjenu i u potrazi za egzoplanetima kao i u izučavanju sastava atmosfere takvih planeta.[3][4]
JWST je lansiran 25. prosinca 2021.[5] raketom Ariane 5 iz Svemirskog centra Gijana kraj grada Kourou u Francuskoj Gvajani[6], a samo lansiranje predstavlja jedan od značajnih doprinosa ESA-e JWST projektu.[7] Izuzetno precizno lansiranje koje je izvršeno raketom Ariane 5 omogućit će znatno produžen vijek trajanja znanstvene misije Svemirskog teleskopa James Webb budući da JWST neće morati, prema predviđanjima, trošiti dodatno gorivo na korekcije kursa i orbite. Prethodne službene procjene trajanja misije bile su 5-10 godina, ali je zbog značajne uštede goriva koje je JWST-u potrebno zbog održavanja svog položaja u orbiti oko L2 Lagrangeove točke Sunce-Zemlja inicijalna procjena povećana na 20 godina.[8]
Karakteristike
Svemirski teleskop James Webb je anastigmatski teleskop s tri zrcala pri čemu zakrivljena sekundarna (promjera 0,74 m) i tercijarna zrcala poništavaju optičke aberacije u širokom polju promatranja. Primarno zrcalo JWST teleskopa sastoji se od 18 heksagonalnih zrcalnih segmenata napravljenih od pozlaćenog berilija koji kad se sklope u jednu cjelinu čine ogledalo promjera 6.5 m.[9] Veliko primarno zrcalo omogućava JWST-u sposobnost prikupljanja svjetla koja je 5.6 puta veća od one koju ima Hubbleovo zrcalo promjera 2.4 m (25.37 m2 površine u odnosu na 4.53 m2 koju ima Hubble). Za razliku od Hubblea, koji vrši promatranja u bliskom ultraljubičastom, vidljivom i bliskom infracrvenom dijelu elektromagnetskog spektra (0.1–1.0 μm), JWST će astronomska promatranja vršiti u nižem frekventnom rasponu - od vidljivog spektra duge valne duljine (crvena) pa sve do srednje-infracrvenih valnih duljina (0.6–28.3 μm) koje su oku nevidljive. To će omogućiti promatranje astronomskih objekata i fenomena koji imaju visoki crveni pomak zbog svoje udaljenosti i starosti te su zbog toga Hubbleu nevidljivi.[10] Zbog svoje suvremene konstrukcije, a pogotovo zrcala promjera 6.5 m koje je napravljeno u cijelosti od berilija, masa teleskopa iznosi samo 6.5 tona. Za usporedbu, promjer primarnog zrcala svemirskog teleskopa Hubble iznosi 2.4 metara dok mu masa iznosi 11 tona.
Položaj
Zbog svoje misije i optičkih karakteristika prema kojima je JWST namijenjen promatranju većinom u infracrvenom dijelu spektra JWST će za cijelo vrijeme trajanja svoje misije morati raditi na temperaturi ispod 50 K (−223 °C) kako bi mogao promatrati slabe signale u infracrvenom dijelu spektra bez ometanja od strane bilo kojih drugih izvora infracrvenog zračenja. To je glavni razlog zašto će JWST, za razliku od svemirskog teleskopa Hubble koji je smješten u niskoj orbiti oko Zemlje na visini od 550 km, biti smješten u blizinu L2 Lagrangeove točke sistema Sunce-Zemlja koja se nalazi oko 1,5 milijun kilometara od Zemlje gdje će ga njegov peteroslojni toplinski štit u obliku zmaja štititi od zagrijavanja i zračenja koje isijavaju istovremeno Sunce, Zemlja i Mjesec.[11][12]
Ciljevi
JWST ima četiri ključna cilja:[13]
- tražiti prve zvijezde i galaksije nastale nakon velikog praska
- proučavati nastajanje i evoluciju galaksija
- razumjeti nastajanje zvijezda i planetarnih sustava
- proučavati ekstrasolarne planetarne sustave i podrijetlo života
Povezani članci
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 . About the James Webb Space Telescope (pristupljeno 13. siječnja 2012.) ID: about_the_james_webb_space_telescope. Datoteka:PD-icon.svg Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora, koji je u javnom vlasništvu.
- ↑ 2,0 2,1 . How does the Webb Contrast with Hubble? (pristupljeno 4. prosinca 2016.) ID: how_does_the_webb_contrast_with_hubble. Datoteka:PD-icon.svg Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora, koji je u javnom vlasništvu.
- ↑ (2016-12-03). The James Webb Space Telescope, web.archive.org (pristupljeno 2022-01-07) ID: the_james_webb_space_telescope.
- ↑ . About Webb/NASA, jwst.nasa.gov (pristupljeno 2022-01-07) ID: about_webb_nasa.
- ↑ . About Webb Launch (pristupljeno 1. prosinca 2021.) ID: about_webb_launch.
- ↑ . Ariane Flight VA256, Arianespace (pristupljeno 2022-01-07) ID: ariane_flight_va256.
- ↑ . European agreement on James Webb Space Telescope’s Mid-Infrared Instrument (MIRI) signed, www.esa.int (pristupljeno 2022-01-07) ID: european_agreement_on_james_webb_space_telescope_s_mid_infrared_instrument_miri_signed.
- ↑ published, Elizabeth Howell (2022-01-10). James Webb Space Telescope should have fuel for about 20 years of science, Space.com (pristupljeno 2022-01-11) ID: published-james_webb_space_telescope_should_have_fuel_for_about_20_years_of_science.
- ↑ . Mirrors Webb/NASA, webb.nasa.gov (pristupljeno 2022-01-07) ID: mirrors_webb_nasa.
- ↑ . Instrumentation, STScI.edu (pristupljeno 2022-01-07) ID: instrumentation.
- ↑ . L2, the second Lagrangian Point, www.esa.int (pristupljeno 2022-01-07) ID: l2_the_second_lagrangian_point.
- ↑ . The Sunshield Webb/NASA, www.jwst.nasa.gov (pristupljeno 2022-01-07) ID: the_sunshield_webb_nasa.
- ↑ Maggie Masetti; Anita Krishnamurthi (2009). JWST Science (pristupljeno 14. travnja 2013.) ID: 2009-jwst_science. Datoteka:PD-icon.svg Ovaj članak sadrži tekst iz ovog izvora, koji je u javnom vlasništvu.
Vanjske poveznice
- https://webbtelescope.org/
- https://www.jwst.nasa.gov/ (Arhivirano 4. siječnja 2012.)
- https://www.esa.int/Science_Exploration/Space_Science/Webb
|
Ovo je osnova ili početak budućeg članka. Pomozite HIE i dopunite ga. |
