Mars Reconnaissance Orbiter
Mars Reconnaissance Orbiter | |
Ilustracija Mars Reconnaissance Orbiter-a u niskoj eliptičnoj orbiti oko Marsa | |
Organizacija | NASA |
---|---|
Glavni ugovaratelji | Lockheed Martin Space Systems, sveučilište u Arizoni, Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory, Talijanska svemirska agencija, Malin Space Science Systems, JPL |
Tip misije | Orbiter |
Satelit od | Marsa |
Datum ulaska u orbitu | 10. ožujka 2006. |
Datum lansiranja | 12. kolovoza 2005. |
Lansiran uz pomoć | Atlas V-401 raketa |
Trajanje misije | 14 godina |
NSSDC ID | 2005-029A |
Internet sjedište | (engl.) Mars Reconnaissance Orbiter |
Masa | 2,180 kg s gorivom |
Napajanje | Dvije solarne ploče, 2000 W |
Razlučivost slike | 0,3 m |
Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) je višenamjenska letjelica dizajnirana s ciljem istraživanja Marsa iz orbite. Letjelicu je izgradio Lockheed Martin pod nadzorom Jet Propulsion Laboratorya. MRO je lansiran 12. kolovoza 2005. i 10. ožujka 2006. ušao je u orbitu Marsa. Nakon usklađivanja orbite i provjere sustava letjelica je u studenom 2006. započela svoju znanstvenu misiju. U tom trenutku MRO se pridružio grupi od pet letjelice i rovera koji su istraživali Mars: Mars Global Surveyor, Mars Express, Mars Odyssey i roveri Spirit i Opportunity.
Putovanje[uredi | uredi kôd]
Lansirana 12 kolovoza 2005 godine s raketom Atlas V-401. Letjelica je do Marsa došla za 7,5 mjeseci nakon 4 korekcije putanje, tj. u ožujku 2006 godine. 6 motora je moralo gorjeti 27 minuta da bi smanjili brzinu od 10450 km/h na 6800 km/h. Letjelica je ušla u jako eliptičnu orbitu najbližu Marsu na 300km, a najudaljeniju od Marsa 45.000km. Kasnije je točka gdje je najudaljenija od Marsa smanjena na 450 km a oko njega obilazi svakih 35 sati. Za smanjenje brzine korištena je metoda aerobrakinga.
Instrumenti[uredi | uredi kôd]
Cilj MRO-a je potraga vode na Marsu i istraživanje tla. Na sebi nosi 6 znanstvenih instrumenata.
Kamere-HiRISE - Kamera visoke rezolucije, CTX - Konteksna kamera, MARCI - Kamera u boji
Spektrometri - Spektrometar za skupljanje podataka o Marsu
Radiometar - MCS (Mars Climate Sounder)
Radar - SHARAD (Shallow radar
Gravity Field Investigation Package - paket za istraživanje gravitacijskog polja
Atmospheric Structure Investigation Accelerometers - istraživanje strukture atmosfere
Electra UHF Communications and Navigation Package - navigacijski paket
Optical Navigation Camera - optička kamera za navigaciju
Ka-band Telecommunications Experiment Package - telekomunikacijski paket
Energija[uredi | uredi kôd]
MRO dobiva energiju iz dviju solarnih ploča od kojih svaka ima površinu od 11 m2. Svaka se može gibati gore-dolje, lijevo-desno. Spojene daju napon od 32 V, a svaka od njih pretvori 26% Sunčeve energije u električnu. Za skladištenje energije se koriste dvije nikal-hidridne baterije. Također je kompjuter na MRO-u otporan u slučaju Sunčevih baklja.
Telekomunikacije[uredi | uredi kôd]
Za "razgovor" letjelice i kontrole misije se koristi velika antena s dva pojačala. Postoje još dvije manje antene za hitne slučajeve.
Motori[uredi | uredi kôd]
Letjelica ima 1187 kg goriva, a čak 70 % se iskoristilo za ulazak u orbitu oko Marsa. Sonda ima 20 raketnih potisnika.
- 6 velikih - zajedno stvaraju potisak od 1020 N
- 6 srednjih - vrše korekcije putanje - svaki stvara 22 N potiska
- 8 malih - vrše kontrolu visine - jedan stvara 0,9 N potiska
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
|