Zvijezda

Ovo je glavno značenje pojma Zvijezda. Za druga značenja pogledajte Zvijezda (razdvojba).

Zvjezdani oblak Messier 24 u zviježđu Strijelac snimljeno svemirskim teleskopom Hubble

Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika. Zvijezda isijava svjetlost i toplinu koji nastaju u termonuklearnim reakcijama u središtu zvijezde.

Formacija i evolucija

Stabilnost zvijezde ovisi o dvije međusobno suprotstavljene sile:

• termonuklearne reakcije nastoje raspršiti materijal zvijezde u okolni prostor
• sila gravitacije koja tome se suprotstavlja i koja nastoji zadržati masu zvijezde na okupu

Ako prevlada sila gravitacije, materijal zvijezde se sažima, pa nastaju zvijezde u kojima je materija sabijena do vrlo visokih gustoća (neutronske zvijezde, bijeli patuljci), a ako je masa zvijezde veća od određene kritične granice ili Chandrasekarova granica dolazi do beskonačnog sažimanja u fizikalni singularitet iz kojeg više ne može pobjeći čak ni svjetlost - crna rupa. Ako nadvlada prva tendencija, zvijezda može eksplodirati u silovitoj eksploziji i tako nastaje nova ili supernova. Odnos sjaja i veličine zvijezde prikazuje se Hertzsprung-Russelovim dijagramom. Prosječna galaksija sadrži oko stotinu milijardi zvijezda.

Klasifikacija

Postoje razne klasifikacije za zvijezde, ali najpopularnija klasifikacija je ona koja je izmislila Annie Jump Cannon. Kod ove klasifikacije zvijezde se svrstavaju po sjajnosti i veličini tako da svaka klasa zvijezde dobiva obilježavajuće slovo: O,B,A,F,G,K,M poslije čega slijedi jednoznamenasti broj od 1 do 9 koja obilježava potkategoriju sjajnosti i veličine. Tako na primjer. Slovo O označava veliku sjajnu zvijezdu, dok na samom kraju slovo M su zvijezde koje su na pragu veličine dovoljne za pokretanje nuklearne fuzije. U ovoj klasifikaciji naše Sunce pripada zvijezdama G2 klase.

Imenovanje

Radi lakšeg snalaženja na nebu i njihova pronalaženja, zvijezde su grupirane u zviježđa.

Nuklearna fuzija i reaktivni lanci

Proton-proton reaktivni lanac u zvijezdi

Podrobniji članak o temi: Niz proton-proton

• 1. stupanj: 2(¹H + ¹H → ²H + e⁺ + ν_e) (4.0 MeV + 1.0 MeV)
• 2. stupanj: 2(¹H + ²H → ³He + γ) (5.5 MeV)
• 3. stupanj: ³He + ³He → ⁴He + ¹H + ¹H (12.9 MeV)

Sažeto:

4¹H → ⁴He + 2e⁺ + 2γ + 2ν_e (26.7 MeV)

Ciklus ugljik-dušik-kisik

Podrobniji članak o temi: Niz ugljik-dušik-kisik

Trostruki Alfa proces ili pretvaranje helija u ugljik

• 1. stupanj: :⁴He + ⁴He + 92 keV → ^8*Be
• 2. stupanj: :⁴He + ^8*Be + 67 keV → ^12*C
• 3. stupanj: :^12*C → ¹²C + γ + 7.4 MeV

Sažeto:

3⁴He → ¹²C + γ + 7.2 MeV