Razlika između inačica stranice »Hrvati u Rusiji«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Hrvati u Rusiji''' su [[Hrvati|hrvatska]] [[Hrvatska dijaspora|iseljenička zajednica]] u [[Rusija|Rusiji]] koja se služi hrvatskim i ruskim jezikom a po vjeroispovjesti su uglavnom [[katolicizam|katolici]]. Prema ruskom popisu stanovništva 2010., 304 osobe su se izjasnile kao Hrvati <ref>[http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/Documents/Vol4/pub-04-01.pdf Nacionalni sastav stanovništva] </ref> , dok se računa da je 2002. u Rusiji živjelo oko 4000 Hrvata. <ref>[http://www.narodru.ru/peoples1290.html Narodi Rusije - Hrvati]</ref> | |||
== Kratka povijest== | == Kratka povijest== | ||
Trenutačna izmjena od 18:12, 7. ožujka 2022.
Hrvati u Rusiji su hrvatska iseljenička zajednica u Rusiji koja se služi hrvatskim i ruskim jezikom a po vjeroispovjesti su uglavnom katolici. Prema ruskom popisu stanovništva 2010., 304 osobe su se izjasnile kao Hrvati [1] , dok se računa da je 2002. u Rusiji živjelo oko 4000 Hrvata. [2]
Kratka povijest
Prvi hrvatski iseljenici u Rusiji pojavljuju se u 17. stoljeću, a jedan od najpoznatijih bio je svećenik, pisac i jezikoslovac Juraj Križanić, koji je u Rusiji živio oko 15 godina i objavio dvije poznate knjige o Rusiji i ruskom jeziku: Gramatično izkazanje ob ruskom jeziku («Грамматическое изыскание о русском языке») i Politika («Политика»). Hrvati su u 18. stoljeću često selili u Carsku Rusiji, odbijajući služiti vojsku u Austrijskom carstvu.
Poslije osnivanja Sovjetske Rusije, u Kemerovskoj oblasti se 1921. naseljava jedan dio izbjeglica iz Kraljevine SHS-a, među kojima je bilo Hrvata, Srba i Slovenaca. Naselja koja su sagrađena za izbjeglice zatvorena su 1926. godine, a oko devet Hrvata ostalo je živjeti u oblasti Kemerovo (gdje i danas žive njihovi potomci). Jedan od najpoznatijih hrvatskih doseljenika u Rusiji, bio je rudar Ante Perković Klišanin, koji je 1923. stigao iz New Yorka, i koji je dobio rusku putovnicu 1930. godine i živio je do 1956. godine. U Kemerovu također žive potomci Roya Oplića, rođenog u Udbini, koji je dugo vremena živio u Kaliforniji; i Slave Kruljac Ivanović iz Mrkopolja, koja je živjela u Illinoisu. U Kemerovu se nalazi muzej Krasnaja gorka (Красная горка) u kojem se nalazi i izložba o rudarima koji su sudjelovali u obnovi sovjetskog gospodarstva poslije Ruskog građanskog rata.[3].
Dio Hrvata ostao je živjeti u SSSR-u i poslije Drugog svjetskog rata, kao zarobljenici ili dragovoljci koji su se borili na strani Crvene Armije tijekom Drugog svjetskog rata.
Trenutno u Rusiji ne žive samo potomci prije useljenih Hrvata, već i uspješni gospodarstvenici, među kojima je i Stefano Vlahović[4] — predsjednik tvrtke «Продукты питания« koja se bavi prehrambenim namirnicama , koji je u Rusiji 1998. pokrenuo proizvodnju zamrznutih polufabrikata.[5].
Izvori
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
