Toggle search
Toggle menu
243,1 tis.
110
18
645,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mauzolej Gale Placidije: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
VizualnoWikitekst
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
 
(Nisu prikazane 2 međuinačice jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Mauzolej Gale Placidije'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Mauzolej Gale Placidije'''-->{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Ranokršćanski spomenici u Ravenni
|ime mjesta = Ranokršćanski spomenici u Ravenni
|slika = Ravnna-gallaplacidia.jpg
|slika = Ravnna-gallaplacidia.jpg
Redak 14: Redak 14:


Građevina (bivši [[oratorij]] veće crkve Svetog Križa) sadrži tri [[sarkofag]]a; najveći pripada [[Gala Placidija|Galli Placidiji]], čije je balzamirano tijelo postavljeno u sjedeći položaj, odjevena u carski ogrtač; godine 1577. sadržaj sarkofaga slučajno je izgorio. Sarkofag nadesno se pripisuje car [[Valentinijan III.|Valentinijanu III.]] ili bratu Galle Placidije, caru [[Honorije|Honoriju]]. Lijevi sarkofag pripisuje se suprugu Galle Placidije, caru [[Konstancije III.|Konstanciju III.]]
Građevina (bivši [[oratorij]] veće crkve Svetog Križa) sadrži tri [[sarkofag]]a; najveći pripada [[Gala Placidija|Galli Placidiji]], čije je balzamirano tijelo postavljeno u sjedeći položaj, odjevena u carski ogrtač; godine 1577. sadržaj sarkofaga slučajno je izgorio. Sarkofag nadesno se pripisuje car [[Valentinijan III.|Valentinijanu III.]] ili bratu Galle Placidije, caru [[Honorije|Honoriju]]. Lijevi sarkofag pripisuje se suprugu Galle Placidije, caru [[Konstancije III.|Konstanciju III.]]
{{commonscat|Mausoleum of Galla Placidia (Ravenna)}}
 
<gallery>
<gallery>
Slika:Mausoleum of Galla Placidia. Plan.jpg|<center>Tlocrt Mauzoleja Galle Placidije
Slika:Mausoleum of Galla Placidia. Plan.jpg|<center>Tlocrt Mauzoleja Galle Placidije
Redak 21: Redak 21:
Slika:Meister des Mausoleums der Galla Placidia in Ravenna 001.jpg|<center>Stropni mozaik u mauzoleju
Slika:Meister des Mausoleums der Galla Placidia in Ravenna 001.jpg|<center>Stropni mozaik u mauzoleju
Slika:Mausoleums der Galla Placidia in Ravenna 008.jpg|<center>Detalj mozaika s golubicama na izvoru
Slika:Mausoleums der Galla Placidia in Ravenna 008.jpg|<center>Detalj mozaika s golubicama na izvoru
File:St. Lawrence. Mosaic in the Mausoleum of Galla Placidia. Ravenna. Italy.jpg|<center>Sveti Lovre
Datoteka:St. Lawrence. Mosaic in the Mausoleum of Galla Placidia. Ravenna. Italy.jpg|<center>Sveti Lovre
</gallery>
</gallery>


Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 02:49

Ranokršćanski spomenici u Ravenni
Svjetska baština – UNESCO
Ranokršćanski spomenici u Ravenni
Italija
Godina uvrštenja: 1996. (20. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/788 UNESCO

Mauzolej Galle Placidije je vrlo važan bizantski mauzolej u Ravenni, Italija. Jedna je od osam građevina u Ravenni koje su upisane na Popis svjetske baštine 1996. godine. Kao što su UNESCO-ovi stručnjaci objasnili, "to je najraniji i najsačuvaniji od svih spomeničkih mozaika, a istovremeno umjetnički najsavršeniji".

Građena od 425.-430. god., građevina je dizajnirana u obliku grčkog križa s kupolom potpuno obloženom mozaicima koji predstavljaju osmoricu apostola i simboličke figure golubica koje piju iz posude. Ostala četvorica apostola predstavljena su na svodu suprotnog kraka; iznad vrata je prikaz Isusa Krista kao Dobrog Pastira, mladog, golobradog, s lepršavom kosom, i okružen ovcama; na suprotnoj strani nalazi se lik koji se interpretira kao prikaz sv. Lovre. Tanke, prozirne kamene ploče propuštaju svjetlost u građevinu kroz prozore.

Građevina (bivši oratorij veće crkve Svetog Križa) sadrži tri sarkofaga; najveći pripada Galli Placidiji, čije je balzamirano tijelo postavljeno u sjedeći položaj, odjevena u carski ogrtač; godine 1577. sadržaj sarkofaga slučajno je izgorio. Sarkofag nadesno se pripisuje car Valentinijanu III. ili bratu Galle Placidije, caru Honoriju. Lijevi sarkofag pripisuje se suprugu Galle Placidije, caru Konstanciju III.

  • Tlocrt Mauzoleja Galle Placidije
    Tlocrt Mauzoleja Galle Placidije
  • Unutrašnjost mauzoleja
    Unutrašnjost mauzoleja
  • Mozaik Dobrog pastira
    Mozaik Dobrog pastira
  • Stropni mozaik u mauzoleju
    Stropni mozaik u mauzoleju
  • Detalj mozaika s golubicama na izvoru
    Detalj mozaika s golubicama na izvoru
  • Sveti Lovre
    Sveti Lovre

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Mauzolej_Gale_Placidije&oldid=557700"