Toggle search
Toggle menu
243,2 tis.
110
18
643,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Riđica: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
VizualnoWikitekst
Bot: Automatski unos stranica
 
 
(Nije prikazano 12 međuinačica 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Riđica'''-->{{Naselje
{{Infookvir naselje
| ime =Riđica
| ime =Riđica
| ime_genitiv =  
| ime_genitiv =  
Redak 40: Redak 40:
| lokacija1_ime  = Pokrajina
| lokacija1_ime  = Pokrajina
| lokacija1_info = [[Vojvodina]]
| lokacija1_info = [[Vojvodina]]
| lokacija2_ime  = [[Okruzi Srbije|Okrug]]
| lokacija2_ime  = [[Okruzi u Srbiji|Okrug]]
| lokacija2_info = [[Zapadnobački okrug]]
| lokacija2_info = [[Zapadnobački okrug]]
| lokacija3_ime  = [[Općine Vojvodine|Općina]]
| lokacija3_ime  = [[Općine Vojvodine|Općina]]
Redak 133: Redak 133:
}}
}}
[[Datoteka:Riđica,_Orthodox_Church.jpg|mini|250px|Pravoslavna crkva u Riđici]]
[[Datoteka:Riđica,_Orthodox_Church.jpg|mini|250px|Pravoslavna crkva u Riđici]]
'''Riđica''' (srp. ''Риђица'', mađ. ''Regőce'', nje. ''Riedau'', ''Legin'' i ''Rigitza'') je naselje u [[Bačka|Bačkoj]] u [[Vojvodina|Vojvodini]]. Nalazi se u u okolici grada [[Sombor]]a.
'''Riđica''' (srp. ''Риђица'', mađ. ''Regőce'', nje. ''Riedau'', ''Legin'', ''Rigitza'' i ''Deutsch-Baja'') je naselje u [[Bačka|Bačkoj]] u [[Vojvodina|Vojvodini]]. Nalazi se u u okolici grada [[Sombor]]a.


== Zemljopisni položaj ==
== Zemljopisni položaj ==
Najsjevernije je selo u općini Sombor. Susjedna sela su [[Stanišić]], [[Kruševlje]] i [[Rastina]].
Najsjevernije je selo u općini Sombor. Susjedna sela su [[Stanišić]], [[Kruševlje]] i [[Rastina]]. Nalazi se uz rječicu [[Plazović]] ([[Kiđoš]]).


== Povijest ==
== Povijest ==
U selu se nalaze tragovi [[Kelti|keltskog]] naseljavanja - utvrda.  
U selu se nalaze tragovi [[Kelti|keltskog]] naseljavanja - utvrda.  
Najstariji pisani tragovi o ovom selu sežu do [[1535.]], kada Riđicu bilježe kao posjed Katarine Orlović. Za vrijeme [[Tursko Carstvo|Turskog Carstva]], Riđica bilježi [[Srbi|srpske]] stanovnike. Nakon oslobađanja od Turaka, za vrijeme [[Habsburška Monarhija|habsburške]] vlasti, u selo se doseljavaju [[Nijemci u Vojvodini|Nijemci]], [[Slovaci u Vojvodini|Slovaci]] i [[Mađari u Vojvodini|Mađari]]. Budući da su bili nevladajući narod u ugarskom dijelu monarhije, a bili su izloženi intenzivnim asimilacijskim utjecajima, Slovaci su se [[mađarizacija|mađarizirali]]. Nijemci su se iselili ili su iseljeni nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Nakon 1945., kad se organizirala savezna [[kolonizacija Vojvodine 1945.-1948.]], u selo su doseljeni i [[Hrvati]], njih oko 500. Odlukom Agrarnog savjeta, prvotno je trebalo u Riđicu doseliti 650 osoba (kasnije 670), i to iz [[Dalmacija|Dalmacije]],<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/34247 Zbornik OPZ] Marijan Maticka: Sudjelovanje Hrvatske u saveznoj kolonizaciji 1945.-1948. </ref> a na kraju je naseljeno oko 500 osoba.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=7 Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini 8 : U sklopu autonomne Vojvodine </ref> Uz [[Stanišić]], Riđica je jedino mjesto u Vojvodini gdje su organizirano u većem broju doseljeni dalmatinski Hrvati (iz Sinja, Šibenika, Makarske, Imotskog, Korčule, Splita, Metkovića, Drniša i Zadra).<ref>[http://www.hkdvnazor.rs/vlakom_bez_voznog_reda2.html HKD Vladimir Nazor] Vlakom bez voznog reda, preuzeto 9. ožujka 2011. </ref> Osim tih Hrvata, u Riđici su već prije živjeli i [[Bunjevci|bunjevački Hrvati]] koji su bili podrijetlom iz Mađarske, iz sela [[Gara|Gare]] i [[Kaćmar|Kaćmara]].<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=7 ZKVH] Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.</ref>
Najstariji pisani tragovi o ovom selu sežu do [[1535.]], kada Riđicu bilježe kao posjed Katarine Orlović. Za vrijeme [[Tursko Carstvo|Turskog Carstva]], Riđica bilježi [[Srbi u Vojvodini|srpske]] stanovnike. Nakon oslobađanja od Turaka, za vrijeme [[Habsburška Monarhija|habsburške]] vlasti, u selo se doseljavaju [[Nijemci u Vojvodini|Nijemci]], [[Slovaci u Vojvodini|Slovaci]] i [[Mađari u Vojvodini|Mađari]]. Budući da su bili nevladajući narod u ugarskom dijelu monarhije, a bili su izloženi intenzivnim asimilacijskim utjecajima, Slovaci su se [[mađarizacija|mađarizirali]].  
 
Početkom 19. stoljeća u sjevernu Bačka, u krajeve podalje od Dunava doseljavaju se Mađari. Među njima je bio bogati doseljenik Imre Kovács, koji je [[1801.]] kupio vlastelinstvo Riđicu. Time je stekao plemićki status i predikt „od Riđice“, odnosno «Riđički». Da bi do kraja izgradio sliku o sebi kao plemiću, dao je podići dvorac. Podignut je uz ''kuluk'' podložnika na imanju u središtu Riđice, a graditelj je bio Bischof iz Baje. Gradnja je bila gotova [[1806.]], kad je [[kaštel Kovacs u Riđici|dvorac]] useljen. <ref>[https://www.dvorcisrbije.rs/kastel-porodice-kovac/?pismo=lat ''Kaštel porodice Kovač'']. Dvorci Srbije. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref>
 
Nijemci su se iselili ili su iseljeni nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Nakon 1945., kad se organizirala savezna [[kolonizacija Vojvodine 1945.-1948.]], u selo su doseljeni i [[Hrvati]], njih oko 500. Odlukom Agrarnog savjeta, prvotno je trebalo u Riđicu doseliti 650 osoba (kasnije 670), i to iz [[Dalmacija|Dalmacije]],<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/34247 Zbornik OPZ] Marijan Maticka: Sudjelovanje Hrvatske u saveznoj kolonizaciji 1945.-1948. </ref> a na kraju je naseljeno oko 500 osoba.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=7 Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini 8 : U sklopu autonomne Vojvodine </ref> U blizini današnje Riđice bilo je naselje [[Poljaci u Vojvodini|Poljaka]], ''Ólegyen-puszta'' (usp. mađ. "Lengyel" = Poljak), od čega je nastalo jedno od njemačkih imena za Riđicu, ''Legin''. <ref>[http://www.genealogy.net/privat/flacker/indexe.htm ''DONAUSCHWABEN IN THE BATSCHKA'']. Donauschwaben. Stranice Helmuta Flackera na Genealogy.net. Pristupljeno 1999.<br>Stranice su danas na [https://privat.genealogy.net/flacker/indexe.htm ''Index'']. Flacker Pages.</ref><ref>[https://www.arcanum.com/hu/online-kiadvanyok/Lexikonok-magyarorszag-geografiai-szotara-fenyes-elek-BABC3/o-BC856/o-legyen-BC89A/ '' Ó-legyen'']. Magyarország geográfiai szótára – Fényes Elek. Kézikönyvtár. Arcanum.hu. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref> Drugo njemačko ime za Riđicu je ''Deutsch-Baja'' (Njemačka Baja)<ref>[https://www.geonames.org/3191660/rigica.html ''Riđica, Serbia'']. Geonames.org. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref><ref>[https://mapcarta.com/18728998 ''Riđica Map'']. Mapcarta. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref><ref>[https://www.dvhh.org/batschka/images/maps/batschka_1941.jpg ''Zemljovid Bačke 1941.'']. Donauschwaben Village Helping Hands. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref>, nasuprot obližnjoj [[Kunbaja|Kunbaji]] (''Kun-Baja''<ref>[https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/13/Bacs-Bodrog_county_map.jpg ''Zemljovid Bačko-bodroške županije iz 1910.'']. Zajednički poslužitelj Wikimedije. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref>, Kunska Baja) u Mađarskoj.
 
 
Uz [[Stanišić]], Riđica je jedino mjesto u Vojvodini gdje su organizirano u većem broju doseljeni dalmatinski Hrvati (iz Sinja, Šibenika, Makarske, Imotskog, Korčule, Splita, Metkovića, Drniša i Zadra).<ref>[http://www.hkdvnazor.rs/vlakom_bez_voznog_reda2.html HKD Vladimir Nazor] Vlakom bez voznog reda, preuzeto 9. ožujka 2011. </ref> Osim tih Hrvata, u Riđici su već prije živjeli i [[Bunjevci|bunjevački Hrvati]] koji su bili podrijetlom iz Mađarske, iz sela [[Gara|Gare]] i [[Kaćmar|Kaćmara]].<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=7 ZKVH] Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.</ref>


Kroz 50 godina Jugoslavije se broj Hrvata smanjivao zbog ekonomskih migracija - seoba u gradove, inozemstvo, povratak u stari kraj, izjašnjavanjem kao Jugoslaveni, a onda je došlo vrijeme Miloševićeva režima.<ref>[http://www.hkdvnazor.rs/vlakom_bez_voznog_reda2.html HKD Vladimir Nazor] Vlakom bez voznog reda, preuzeto 9. ožujka 2011. </ref>
Kroz 50 godina Jugoslavije se broj Hrvata smanjivao zbog ekonomskih migracija - seoba u gradove, inozemstvo, povratak u stari kraj, izjašnjavanjem kao Jugoslaveni, a onda je došlo vrijeme Miloševićeva režima.<ref>[http://www.hkdvnazor.rs/vlakom_bez_voznog_reda2.html HKD Vladimir Nazor] Vlakom bez voznog reda, preuzeto 9. ožujka 2011. </ref>
Redak 146: Redak 153:
Selo je pretrpilo [[etničko čišćenje]] za vrijeme [[Domovinski rat|srpske agresije]] na Hrvatsku.
Selo je pretrpilo [[etničko čišćenje]] za vrijeme [[Domovinski rat|srpske agresije]] na Hrvatsku.


Domaći [[Hrvati]] su bili izloženi nasilju i pritiscima [[velika Srbija|velikosrpskih]] [[ekstremizam|ekstremista]]. Za razliku od susjednih sela, u Riđici su istjerani skoro svi Hrvati.<ref>[https://web.archive.org/web/20080211104555/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Dnevnik, Novi Sad] Teror glasan, država nema - Helsinški Odbor za ljudska prava u Srbiji o etničkom čišćenju u Vojvodini, 19. veljače 2003.</ref>  
Domaći [[Hrvati]] su bili izloženi nasilju i pritiscima [[velika Srbija|velikosrpskih]] [[ekstremizam|ekstremista]]. Za razliku od susjednih sela, u Riđici su istjerani skoro svi Hrvati.<ref>[https://web.archive.org/web/20080211104555/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Dnevnik, Novi Sad] Teror glasan, država nema - Helsinški Odbor za ljudska prava u Srbiji o etničkom čišćenju u Vojvodini, 19. veljače 2003.</ref>
 
Jedna od znamenitosti Riđice je ''Gvozdeni most'' (<small>{{coord|45.98937|19.10062|display=inline}}</small>, 2024. u lošem stanju.<ref>[https://www.facebook.com/groups/183212552546505/posts/1520277225506691/ '' Gvozdeni most u Ridjici,sada.'']. Riđica i Riđičani - čuvajmo od zaborava na Facebooku. 29. lipnja 2024. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref> Po mostu se zove lokalna udruga koja se bavi društvenim i ekološkim aktivnostima.<ref>[https://www.facebook.com/Gvezdenimost/ ''Udruga Gvozdeni most'']. Facebook. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref> Vodi preko rječice [[Plazović]]a, odnosno kanala Bikić-Plazović. Preko njega išla je stara željeznička pruga koja je od Sombora vodila ka Gari u Mađarskoj idalje, danas napuštena.<ref>[https://www.openstreetmap.org/way/905879728#map=15/45.98572/19.11158 ''Napuštena pruga Sombor — Riđica'']. OpenStreetMap. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref>


== Gospodarstvo ==
== Gospodarstvo ==
Redak 170: Redak 179:
==Poznate osobe ==
==Poznate osobe ==
*[[Ivan Gundić Ćiso]] - Dalmata, akademski slikar i nastavnik likovnog<ref>[http://www.hkdvnazor.rs/kolonija.html HKD Vladimir Nazor] Likovna kolonija, preuzeto 9. ožujka 2011. </ref>
*[[Ivan Gundić Ćiso]] - Dalmata, akademski slikar i nastavnik likovnog<ref>[http://www.hkdvnazor.rs/kolonija.html HKD Vladimir Nazor] Likovna kolonija, preuzeto 9. ožujka 2011. </ref>
*[[Dragan Tarlać]], bivši košarkaš [[Chicago Bulls]]a


== Šport ==
== Šport ==
Redak 175: Redak 185:
* nogomet: Graničar
* nogomet: Graničar
* rukomet: Dalmatinac
* rukomet: Dalmatinac
== Ostalo ==
Na zapadnom kraju sela nalaze se katoličko groblje na kojem je kapela BDM <small>{{coord|45.992048|19.095588|display=inline}}</small> i židovsko groblje <small>{{coord|45.992726|19.092673|display=inline}}</small>.


== Izvori ==
== Izvori ==
Redak 181: Redak 194:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
*{{sr icon}} [https://web.archive.org/web/20080211104555/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Teror glasan, država nema] Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji o etničkom čišćenju u Vojvodini
*{{srp oznaka}} [https://web.archive.org/web/20080211104555/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Teror glasan, država nema] Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji o etničkom čišćenju u Vojvodini
*{{sr icon}} [http://www.soinfo.org/so_sela.php?selo=ridjica Info o Riđici]
*{{srp oznaka}} [http://www.soinfo.org/so_sela.php?selo=ridjica Info o Riđici]
* [http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Ridica.html Riđica]
* [http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Ridica.html Riđica]




{{Predložak:Naselja u sastavu Općine Sombor}}
{{Naselja u sastavu Općine Sombor}}
[[Kategorija: Bačka]]
[[Kategorija: Bačka]]
[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]
[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]
[[Kategorija:Općina Sombor]]
[[Kategorija:Općina Sombor]]

Posljednja izmjena od 20. studeni 2025. u 13:56

Riđica
Katolička crkva u Riđici "Uzašašće Gospodina našega Isusa Krista, 1718.
Katolička crkva u Riđici "Uzašašće Gospodina našega Isusa Krista, 1718.
Katolička crkva u Riđici "Uzašašće Gospodina našega Isusa Krista, 1718.
Koordinate: 45°59′N 19°06′E / 45.983°N 19.1°E / 45.983; 19.1
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Zapadnobački okrug
Općina Sombor
Površina
 - Ukupna 64,6 km²
Visina 104 m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 2.590
 - Gustoća 40 stan./km²
Poštanski broj 25280
Pozivni broj 025
Registarska oznaka SO
Zemljovid
Riđica na zemljovidu Srbija
Riđica
Riđica
Pravoslavna crkva u Riđici

Riđica (srp. Риђица, mađ. Regőce, nje. Riedau, Legin, Rigitza i Deutsch-Baja) je naselje u Bačkoj u Vojvodini. Nalazi se u u okolici grada Sombora.

Zemljopisni položaj

Najsjevernije je selo u općini Sombor. Susjedna sela su Stanišić, Kruševlje i Rastina. Nalazi se uz rječicu Plazović (Kiđoš).

Povijest

U selu se nalaze tragovi keltskog naseljavanja - utvrda. Najstariji pisani tragovi o ovom selu sežu do 1535., kada Riđicu bilježe kao posjed Katarine Orlović. Za vrijeme Turskog Carstva, Riđica bilježi srpske stanovnike. Nakon oslobađanja od Turaka, za vrijeme habsburške vlasti, u selo se doseljavaju Nijemci, Slovaci i Mađari. Budući da su bili nevladajući narod u ugarskom dijelu monarhije, a bili su izloženi intenzivnim asimilacijskim utjecajima, Slovaci su se mađarizirali.

Početkom 19. stoljeća u sjevernu Bačka, u krajeve podalje od Dunava doseljavaju se Mađari. Među njima je bio bogati doseljenik Imre Kovács, koji je 1801. kupio vlastelinstvo Riđicu. Time je stekao plemićki status i predikt „od Riđice“, odnosno «Riđički». Da bi do kraja izgradio sliku o sebi kao plemiću, dao je podići dvorac. Podignut je uz kuluk podložnika na imanju u središtu Riđice, a graditelj je bio Bischof iz Baje. Gradnja je bila gotova 1806., kad je dvorac useljen. [1]

Nijemci su se iselili ili su iseljeni nakon Drugog svjetskog rata. Nakon 1945., kad se organizirala savezna kolonizacija Vojvodine 1945.-1948., u selo su doseljeni i Hrvati, njih oko 500. Odlukom Agrarnog savjeta, prvotno je trebalo u Riđicu doseliti 650 osoba (kasnije 670), i to iz Dalmacije,[2] a na kraju je naseljeno oko 500 osoba.[3] U blizini današnje Riđice bilo je naselje Poljaka, Ólegyen-puszta (usp. mađ. "Lengyel" = Poljak), od čega je nastalo jedno od njemačkih imena za Riđicu, Legin. [4][5] Drugo njemačko ime za Riđicu je Deutsch-Baja (Njemačka Baja)[6][7][8], nasuprot obližnjoj Kunbaji (Kun-Baja[9], Kunska Baja) u Mađarskoj.


Uz Stanišić, Riđica je jedino mjesto u Vojvodini gdje su organizirano u većem broju doseljeni dalmatinski Hrvati (iz Sinja, Šibenika, Makarske, Imotskog, Korčule, Splita, Metkovića, Drniša i Zadra).[10] Osim tih Hrvata, u Riđici su već prije živjeli i bunjevački Hrvati koji su bili podrijetlom iz Mađarske, iz sela Gare i Kaćmara.[11]

Kroz 50 godina Jugoslavije se broj Hrvata smanjivao zbog ekonomskih migracija - seoba u gradove, inozemstvo, povratak u stari kraj, izjašnjavanjem kao Jugoslaveni, a onda je došlo vrijeme Miloševićeva režima.[12]

Selo je pretrpilo etničko čišćenje za vrijeme srpske agresije na Hrvatsku.

Domaći Hrvati su bili izloženi nasilju i pritiscima velikosrpskih ekstremista. Za razliku od susjednih sela, u Riđici su istjerani skoro svi Hrvati.[13]

Jedna od znamenitosti Riđice je Gvozdeni most (45°59′22″N 19°06′02″E / 45.98937°N 19.10062°E / 45.98937; 19.10062, 2024. u lošem stanju.[14] Po mostu se zove lokalna udruga koja se bavi društvenim i ekološkim aktivnostima.[15] Vodi preko rječice Plazovića, odnosno kanala Bikić-Plazović. Preko njega išla je stara željeznička pruga koja je od Sombora vodila ka Gari u Mađarskoj idalje, danas napuštena.[16]

Gospodarstvo

Stanovništvo

Nacionalni sastav po popisu 2002. je bio:

Naseljenost kroz povijest:

  • 1961.: 4291
  • 1971.: 3663
  • 1981.: 3186
  • 1991.: 2806
  • 2002.: 2590

Poznate osobe

Šport

Športska društva i klubovi koji ovdje djeluju su:[18]

  • nogomet: Graničar
  • rukomet: Dalmatinac

Ostalo

Na zapadnom kraju sela nalaze se katoličko groblje na kojem je kapela BDM 45°59′31″N 19°05′44″E / 45.992048°N 19.095588°E / 45.992048; 19.095588 i židovsko groblje 45°59′34″N 19°05′34″E / 45.992726°N 19.092673°E / 45.992726; 19.092673.

Izvori

  • Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996. (za br. stanovnika)
  1. ↑ Kaštel porodice Kovač. Dvorci Srbije. Pristupljeno 20. studenoga 2025.
  2. ↑ Zbornik OPZ Marijan Maticka: Sudjelovanje Hrvatske u saveznoj kolonizaciji 1945.-1948.
  3. ↑ Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini 8 : U sklopu autonomne Vojvodine
  4. ↑ DONAUSCHWABEN IN THE BATSCHKA. Donauschwaben. Stranice Helmuta Flackera na Genealogy.net. Pristupljeno 1999.
    Stranice su danas na Index. Flacker Pages.
  5. ↑ Ó-legyen. Magyarország geográfiai szótára – Fényes Elek. Kézikönyvtár. Arcanum.hu. Pristupljeno 20. studenoga 2025.
  6. ↑ Riđica, Serbia. Geonames.org. Pristupljeno 20. studenoga 2025.
  7. ↑ Riđica Map. Mapcarta. Pristupljeno 20. studenoga 2025.
  8. ↑ Zemljovid Bačke 1941.. Donauschwaben Village Helping Hands. Pristupljeno 20. studenoga 2025.
  9. ↑ Zemljovid Bačko-bodroške županije iz 1910.. Zajednički poslužitelj Wikimedije. Pristupljeno 20. studenoga 2025.
  10. ↑ HKD Vladimir Nazor Vlakom bez voznog reda, preuzeto 9. ožujka 2011.
  11. ↑ ZKVH Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.
  12. ↑ HKD Vladimir Nazor Vlakom bez voznog reda, preuzeto 9. ožujka 2011.
  13. ↑ Dnevnik, Novi Sad Teror glasan, država nema - Helsinški Odbor za ljudska prava u Srbiji o etničkom čišćenju u Vojvodini, 19. veljače 2003.
  14. ↑ Gvozdeni most u Ridjici,sada.. Riđica i Riđičani - čuvajmo od zaborava na Facebooku. 29. lipnja 2024. Pristupljeno 20. studenoga 2025.
  15. ↑ Udruga Gvozdeni most. Facebook. Pristupljeno 20. studenoga 2025.
  16. ↑ Napuštena pruga Sombor — Riđica. OpenStreetMap. Pristupljeno 20. studenoga 2025.
  17. ↑ HKD Vladimir Nazor Likovna kolonija, preuzeto 9. ožujka 2011.
  18. ↑ SOinfo

Vanjske poveznice


v •  • u
Naselja u sastavu Općine Sombor
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Riđica&oldid=631129"