| Duljina | 129 km km |
| Slijev | Crnomorski |
| Ulijeva se u | Veliki bački kanal 45°47′11″N 18°59′09″E / 45.78632°N 18.98592°E |
| Plovna od − do | - |
Plazović odnosno Kiđoš (mađ. Kígyós, srp. Плазовић), rijeka u Srbiji i Mađarskoj.
Zemljopis
Cijelim je tokom u Bačkoj. Teče pravcem sjeveroistok — jugozapad. Ukupno je duga 129 km, od čega je 92 km u Mađarskoj, a 37 km u Srbiji. U jednoj dionici od 15 km krivuda preko državne granice osam puta. Iako je duga, nije velika ni široka.
U Mađarskoj je ime Kigyos, što na mađarskom jeziku znači zmija. Takvo je ime dobila zbog krivudanja. Rijeka ne nastaje od izvora, nego od dvaju riječnih tokova.
Jedan od glavnih pritoka Plazovića jest kanal Bikić — Plazović (Bokodi-Kígyós csatorna), koji nastaje od dvaju manjih vodotokova koji izviru kod Baje. Jedan izvire kod sela Rima a drugi kod Borote (Gospodske Pustare, Velike Pustare). Oba potoka se spajaju kod Gornjeg Sv. Ivana te zajedno teku pored Bikića i Boršota.
Drugi kanal Matević — Plazović (Mátételki-Kígyós csatorna) nastaje kod Tataze i teče pored sela Matevića i Kaćmara. Ondje čini sutoku kod Gornjeg Sv. Ivana s kanalom Bikić — Plazović i tvore rijeku Plazović. Iz Mađarske utječe u Srbiju između Riđice i Kaćmara, gdje krivuda duž granice.46°01′24″N 19°08′24″E / 46.02331°N 19.13990°E
Na sjeveru Bačke obilazi selo Riđicu sa sjeverne strane, tečući južno od jezerca Kolovrata. Preko nje vodi nekoliko mostova, uključujući stari željeznički most Gvozdeni most s pruge koja je danas napuštena. Potom izlazi iz Srbije i teče u Mađarsku. Teče između sela Đurića u Mađarskoj i Rastine u Srbiji. Pored Đurića prolazi s južne strane, a onda skreće ka jugozapadu i teče pored Rastine. Plazović nastavlja teći kroz močvarno područje. Potom izlazi iz Srbije, prolazi kroz nenaseljeni komadić Mađarske i opet utječe u Srbiju. Tok se nastavlja ka jugozapadu. Približava se Kolutu pored Kolutskog ribnjaka uz koji teče, a zatim nastavlja ka jugu, tečući pored Bezdana i tamošnjih ribnjaka. Rijeka tu blago skreće ka jugu-jugoistoku. Teče pored naselja Štrbaca, močvare Šarkanja i šuma Kozare i Štrpca, obije u posebnom rezervatu prirode Gornjem Podunavlju, primičući se Hrvatskoj. Istekavši kroz šume, prolazi blizu dvorca Bortanja. Ulijeva se u Veliki bački kanal, par kilometara jugoistočno od Monoštora.
Plazović je često plavio okolicu, osobito 1970. i 2004. godine. Također je sklon drugih krajnostima, poput presušenja 1952. godine. Zimi se znade sasvim zalediti. Cijelim tokom nije plovna.