Nijemci u Vojvodini
Nijemci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Jezik i vjera
Govore srpskim jezikom, a znanje njemačkog je iz čisto ekonomskih razloga. Po vjeri su rimokatolici i protestanti.
Naseljenost
Prema popisu iz 2002. [1][2]. u Vojvodini je živjelo 3.154 Nijemca.
Povijest
Na područje današnje Vojvodine su u najvećem broju došli nakon što je oslobođena od Turaka, a osobito za vrijeme kolonizacija u 18. st. što su ih planski sprovodili habsburški vladari.
Stariji doseljenički val je govorio švapskim dijalektom.
Broj Nijemaca se povećavao i prirodnom germanizacijom, ali i germanizacijskom politikom. Tako su asimilirani u Nijemce i vojvođanski Slaveni (Hrvati i Slovaci), Mađari, ali i doseljenici iz drugih zemalja, kao Francuzi iz Lotaringije. Isto tako, uz prirodne procese asimilacije u Mađare, porastom snažnog mađarskog nacionalizma nakon što je Vojvodina došla pod Ugarsku, odvija se i mađarizacija Nijemaca.
Pred Drugi svjetski rat, najveća koncentracija Nijemaca je bila u općinama Odžacima (68,9%), Vrbasu (61,1%) i Apatinu (60,3%).
Krajem i nakon Drugog svjetskog rata se znatno smanjio broj Nijemaca. Razlozi su višestruki: poginuli kao vojnici, prebjezi pred novom vlašću (oko 250.000), umrli u radnim logorima, osvetnička smaknuća (i krivih i nedužnih) prigodom oslobađanja zemlje, deportacije i kasnija iseljavanja, povratak asimiliranih obitelji izvornoj nacionalnosti (radi sigurnosti i izbjegavanja progona, ali i radi osiguravanja napretka u novom sistemu) kod obitelji kod kojih je postojalo sjećanje na stari identitet kao i etnička mimikrija. Kod potonje su brojni Nijemci se izjasnili Hrvatima ili Mađarima.
Na opustjela imanja Nijemaca su u razdoblju od 1945.-1950. za vrijeme kolonizacije Vojvodine doseljeni pripadnici jugoslavenskih konstitutivnih naroda iz svih republika prema određenim kvotama i to iz pasivnih krajeva. Najveći udio među novonaseljenima su imali Srbi, zatim su slijedili Crnogorci, Hrvati, Makedonci, Muslimani te Slovenci.
Kultura
Danas izlazi dvomjesečnik Fenster u Srijemskim Karlovcima.
1996. je godine Rudolf Weiss osnovao Njemački narodni savez, kulturnu udrugu Nijemaca sa sjedištem u Subotici.[3] 18. veljače 2013. bit će svečana promocija subotičkog njemačkog udruženja Maria Theresiopolis, osnovanog nešto prije te prvog broja lista ovog udruženja, novine Guck mal, u Čitaonici subotičke Gradske knjižnice, a na promociji će biti njemački zbor Regenbogen, djeca iz dječjih vrtića i osnovnih škola, te klaviristica Tara Glončak Karapandžić.[4]
Od 1998. na Radiju Subotici emitira se jednosatna emisija na njemačkom jeziku Unsere Stimme.[3]
Stanje po popisima
- 1880.: 285.920 (24,4%). Bili su 2. po brojnosti zajednica, iza Srba.
- 1890.: 321.563 (24,2%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara.
- 1900.: 336.430 (23,5%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara.
- 1910.: 323.779 (21,4%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara.
- 1921.: 333.272 (22%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara.
- 1931.: 343.000 (21%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara.
- 1941.: 318.259 (19,4%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara. Podatci su kombinirani sa podatcima iz 1931. za Banat i Srijem.
- 1948.: 31.821 (1,9%). Bili su 6. po brojnosti zajednica.
- 1971.: 7.243 (0,4%)
- 1981.: 3.808 (0,2%)
- 2002.: 3.154 (0,16%)
Poznate osobe
Nađa Higl, Anica Nonveiller, Đorđe Vajfert, Adam Berenz, Karl Breier (Dragoš Brajer), Milka Babović[5], Toma Granfil, Peter Egner, Јоhann Ertl, Ignaz Karl Soppron (Ignjat Sopron), Thomas Jung, Adolf Kitl, Julius Kleru (Ljubomir Klerić), Peter Kupferschmidt, Michael Lindenschmidt, Friedrich Lotz, Helmar Müller, Svetlana Moritz Miladić, Stevan A. Söder (Stjepan Seder), Michael Servo (Mihalj Servo), Jimmy Stepanoff, Ilija Fonlamov Francisković, Filip Hilkene, Robert Zollitsch, Rita Špajzer, Karl Schuch, Kaspar Fischer, Rudolf Doerfel, Otto Alscher, Anton Arnold, Jakob Awender, Simon Wilhelm Bartmann, Josef Beer, Anton Berger, Franz Čermak, Valentin Dupp, Franz Ferch, Matthias Giljum, Georg Grassl, Franz Hamm, Robert Hammerstiel, Anton Haug, Reinhold Heegn, Franz Hein, Peter Heinrich, Ferenc Herczeg, Josef Janko, Peter Kausch, Johann Keks, Heinrich Knirr, Ludwig Kremling, Josias Kumpf, Josef Lapp, Nikolaus Lorenz, Livius Maderspach, Károly Molter, Peter Müller, Michael Rothen, Josef Sayer, Wilhelm Schäfer, Anton Scherer, Josef Schmidt (mučenik), Josef Schramm, Hans Sonnleitner, Adam Steigerwald, Ottmar Strasser, Andreas Varga, Peter Weber, Ladislaus Michael Weifert, Oscar Guttmann, Rudolf Wegscheider, Rudolf Payer von Thurn, István Fiedler, Janos Bartl, Stephan Tull, Jolan Rieger, Wilhelm Keilbach, Matthias Giljum, Otto Alscher, Anton Schwob, Josef Sayer, Robert Benz, Johann Eimann, Josef Volkmar Senz, Eleonora Wild
Izvori
- ↑ Detaljni izvještaj Republičkog zavoda za statistiku na ćirilici - pdf
- ↑ Detaljni izvještaj Republičkog zavoda za statistiku na engleskom - pdf
- ↑ 3,0 3,1 (srpski) Subotica.info O našim, bačkim Nemcima, razgovarao Darko Kovačević, 17. siječnja 2013.
- ↑ Promocija Njemačkog udruženja «Maria Theresiopolis» iz Subotice Radio Subotica na hrvatskom, Vijesti - uskoro, nadnevak pristupanja stranicama 12. veljače 2013.
- ↑ Po materi, koja je Njemica iz Srijema.
Vanjske poveznice
- Glas Koncila Nekažnjeni zločini nad Podunavskim Švabama
- Genocide of The Ethnic Germans in Yugoslavia 1944-1948
- (srpski) Grad Subotica Guck mal
- Mihael Antolović: Prikaz knjige Zorana Janjetovića Nemci u Vojvodini, ČSP, br. 3., Zagreb, 2010., str. 927.-929.
| |||||