Jugoslaveni

Jugoslaveni

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Jugoslaveni

Ovaj članak sadrži pogrešno napisane wikipoveznice. Wikipoveznice treba popraviti u skladu s uputama.

Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području bivše Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom. Pojam Jugoslavena je primjer pokušaja formiranja državnog tipa nacije i pripadnosti gdje se nacionalni identitet pripaja državi, a ne etničkom podrijetlu - kako je s uspjehom provedeno u relativno brojnim useljeničkim zemljama poput Australije, SAD ili Argentine.

Nakon raspada Jugoslavije većina se Jugoslavena opet deklarirala prema etničkoj pripadnosti. Broj Jugoslavena u Hrvatskoj je malen: u popisu stanovništva iz 2001. godine zabilježeno ih je 176, a prema popisu stanovništva iz 2011., broj Jugoslavena je 331.

Povijest

Još od kraja 18. stoljeća, kad su se počele stvarati moderne nacije, bilo je pokušaja da se definira zajednički južnoslavenski etnički identitet.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pojam "Jugoslaveni" se počeo koristiti kao sinonim za Južne Slavene, pogotovo one u sastavu Austro-Ugarske.

Nakon Prvog svjetskog rata, kad je stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, pojam "Jugoslaveni" se koristilo za sve njezine stanovnike, a pogotovo one koji spadaju u Južne Slavene. Pojam se tada rabio većinom izvan Kraljevine, jer je službeno postojao naziv jednoga troimenog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca. Aleksandar Karađorđević je 1929. uveo diktaturu, preimenovao zemlju u Kraljevinu Jugoslaviju i službeno proglasio da postoji samo jedna jugoslavenska nacija s tri plemena. Ta je politika ukinuta nakon njegove smrti 1934. godine.

Socijalistička Jugoslavija, stvorena nakon Drugog svjetskog rata, bila je savezna državaa koja je službeno priznavala etničku raznolikost. Ipak, mnogi su se izjašnjavali kao Jugoslaveni jer su se htjeli poistovjetiti s Jugoslavijom kao cjelinom, a ne s nekim od njezinih naroda. Popis stanovništva iz 1971. zabilježio je 273 077 Jugoslavena, što je bilo 1,33% ukupnog stanovništva. Popis iz 1981. je zabilježio na području SFRJ 1 216 463 ili 5,4% Jugoslavena.

Nakon raspada Jugoslavije većina se Jugoslavena opet deklarirala prema etničkoj pripadnosti. Ipak, ponegdje još ima osoba koje se deklariraju kao "Jugoslaveni". Srbija i Crna Gora je imala 80 721 Jugoslavena prema popisu stanovništva iz 2002., a Kanada 65 505 prema popisu iz 2001.

U studenome 2009. u Subotici je osnovan inicijativni odbor za osnutak nacionalnog vijeća Jugoslavena u Republici Srbiji, pri čemu je njihov predstavnik naglasio da je njihov jezik srpskohrvatski.

Populacija

Slijedi nepotpuna tablica broja ljudi koji se izražavaju da su Jugoslaveni, ili koji tvrde da imaju jugoslavensko podrijetlo.

• Srbija i Crna Gora: 80 721
• Bosna i Hercegovina: nema podataka
• Slovenija: 527
• Hrvatska: 127
• Makedonija: nema podataka
• SAD: 291,045 (+/-13,758)

Poznati deklarirani Jugoslaveni

• Gavrilo Princip
• Milan Marjanović
• Grga Budislav Angjelinović
• Josip Broz Tito
• Sava Kovačević
• Goran Bregović
• Lepa Brena

Književnost

• Gjidara, Marc. Državljanstvo i nacionalnost u federativnoj Jugoslaviji // Hrvatska revija = Croatian review = Kroatische Rundschau = La revista croata : časopis Matice hrvatske (gl. ur. Mladen Klemenčić), Zagreb, br. 1, god. I. (2001.), str. 37. – 45., ISSN 1330-2493, ISSN 1334-2037 (elektroničko gradivo)