Bošnjaci (Hrvati u Mađarskoj): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m bnz
m Zamjena teksta - '{{hu icon}}' u '{{mađ oznaka}}'
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 6: Redak 6:
Žive u Baranji, u gradu [[Pečuh]]u,<ref>[http://www.croatica.hu/index.php?id=31&lang=1 Croatica.hu] [[Dinko Šokčević]]: Povijest Hrvata u Mađarskoj</ref><ref>[http://hu.mvp.hr/?mh=241&mv=1378&id=4436 MVP RH] Bilateralni odnosi</ref><ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1543 Glas Koncila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071031081013/http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1543 |date=31. listopada 2007. }} Kako dalje glede pastorala hrvatskih katolika u Mađarskoj?</ref><ref>[[Živko Mandić]]: Obiteljski nadimci Hrvata Bošnjaka u Mađarskoj</ref><ref>[http://www.tanac.hu/TanacStranica/story-h.htm Folklorni ansambl "Tanac", Pečuh] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161024095556/http://www.tanac.hu/TanacStranica/story-h.htm |date=24. listopada 2016. }} Priča</ref><ref>[http://www.podravina.net/pdf/VulicKroatist.pdf Podravina.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927040332/http://www.podravina.net/pdf/VulicKroatist.pdf |date=27. rujna 2007. }} [[Sanja Vulić]]: Međunarodni kroatistički znanstveni skupovi u Pečuhu 1998. i 2000. {{pdf}}</ref>, kao i u selima [[Kukinj]]u, [[Semelj]]u,<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik34ii.pdf Hrvatski glasnik br. 34/2008.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304030134/http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik34ii.pdf |date=4. ožujka 2016. }} XIV. Bošnjačko sijelo u Kukinju {{pdf}}</ref>, u [[Salanta|Salanti]] (gdje su došli u 18. st., a danas čine 32% sela) <!-- prema hu.wiki Radonay Miklós pécsi püspök -->, [[Udvar]]u kod [[Pečuh]]a<ref name="Tanac">{{Citiranje časopisa |url=http://tanac.hu/Katalog/Video/adat-video.htm |accessdate=3. ožujka 2010. |title=Ansambl narodnih plesova Tanac  |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303221830/http://tanac.hu/Katalog/Video/adat-video.htm |archivedate=3. ožujka 2016. }}</ref>, [[Nijemet]]u, [[Pogan]]u <ref name="O govorima">Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 9. ožujka 2007. na www.podravina.net</ref>. itd. Do nedavne prošlosti su bili znatnom zajednicom u [[Ata|Ati]], [[Suka|Suki]] i [[Sukit]]u, no tamošnji Hrvati su se znatno [[mađarizacija|pomađarili]].
Žive u Baranji, u gradu [[Pečuh]]u,<ref>[http://www.croatica.hu/index.php?id=31&lang=1 Croatica.hu] [[Dinko Šokčević]]: Povijest Hrvata u Mađarskoj</ref><ref>[http://hu.mvp.hr/?mh=241&mv=1378&id=4436 MVP RH] Bilateralni odnosi</ref><ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1543 Glas Koncila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071031081013/http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1543 |date=31. listopada 2007. }} Kako dalje glede pastorala hrvatskih katolika u Mađarskoj?</ref><ref>[[Živko Mandić]]: Obiteljski nadimci Hrvata Bošnjaka u Mađarskoj</ref><ref>[http://www.tanac.hu/TanacStranica/story-h.htm Folklorni ansambl "Tanac", Pečuh] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161024095556/http://www.tanac.hu/TanacStranica/story-h.htm |date=24. listopada 2016. }} Priča</ref><ref>[http://www.podravina.net/pdf/VulicKroatist.pdf Podravina.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927040332/http://www.podravina.net/pdf/VulicKroatist.pdf |date=27. rujna 2007. }} [[Sanja Vulić]]: Međunarodni kroatistički znanstveni skupovi u Pečuhu 1998. i 2000. {{pdf}}</ref>, kao i u selima [[Kukinj]]u, [[Semelj]]u,<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik34ii.pdf Hrvatski glasnik br. 34/2008.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304030134/http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik34ii.pdf |date=4. ožujka 2016. }} XIV. Bošnjačko sijelo u Kukinju {{pdf}}</ref>, u [[Salanta|Salanti]] (gdje su došli u 18. st., a danas čine 32% sela) <!-- prema hu.wiki Radonay Miklós pécsi püspök -->, [[Udvar]]u kod [[Pečuh]]a<ref name="Tanac">{{Citiranje časopisa |url=http://tanac.hu/Katalog/Video/adat-video.htm |accessdate=3. ožujka 2010. |title=Ansambl narodnih plesova Tanac  |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303221830/http://tanac.hu/Katalog/Video/adat-video.htm |archivedate=3. ožujka 2016. }}</ref>, [[Nijemet]]u, [[Pogan]]u <ref name="O govorima">Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 9. ožujka 2007. na www.podravina.net</ref>. itd. Do nedavne prošlosti su bili znatnom zajednicom u [[Ata|Ati]], [[Suka|Suki]] i [[Sukit]]u, no tamošnji Hrvati su se znatno [[mađarizacija|pomađarili]].


Hrvatski etnograf iz Mađarske, [[Đuro Šarošac]] je u svom radu iz 1973. obradio sela u pečuškoj okolici. Prema njegovom istraživanju, sela koja se nalaze južno od Pečuha su naseljena bošnjačkim Hrvatima: [[Ata]], [[Kukinj]], [[Nijemet]], [[Udvar (Pečuški kotar)]], [[Pogan]], [[Salanta]], [[Semelj]] i [[Sukit]] <ref>{{hu icon}} [http://www.vjrktf.hu/carus/honisme/ho000503.htm Honismeret] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522014740/http://www.vjrktf.hu/carus/honisme/ho000503.htm |date=22. svibnja 2011. }} dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában</ref>.
Hrvatski etnograf iz Mađarske, [[Đuro Šarošac]] je u svom radu iz 1973. obradio sela u pečuškoj okolici. Prema njegovom istraživanju, sela koja se nalaze južno od Pečuha su naseljena bošnjačkim Hrvatima: [[Ata]], [[Kukinj]], [[Nijemet]], [[Udvar (Pečuški kotar)]], [[Pogan]], [[Salanta]], [[Semelj]] i [[Sukit]] <ref>{{mađ oznaka}} [http://www.vjrktf.hu/carus/honisme/ho000503.htm Honismeret] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522014740/http://www.vjrktf.hu/carus/honisme/ho000503.htm |date=22. svibnja 2011. }} dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában</ref>.


Došli su iz Bosne u Baranju, velikim dijelom u 16. i 17. stoljeću, kada je taj kraj bio pod [[Tursko Carstvo|turskom]] vlašću. Ipak, u znatnijem broju ih je bilo već u 14. stoljeću u [[Pečuh]]u <ref name="O govorima"/>. O koncentraciji bošnjačkih Hrvata u Pečuhu svjedoči da su svojevremeno u tom gradu imali svoju "Bošnjačku četvrt" <ref>Juraj Lončarević: Hrvati u Mađarskoj i Trianonski ugovor, Školske novine, Zagreb, 1993., str. 79, {{ISBN|953-160-004-X}}</ref>. Oslobodilački ratovi nisu bili lagodnim za njih, ali je dio preživio sve te ratove. Ni [[Franjo II. Rákóczy|Rákóczy]]jevi [[kuruc]]i (vidi [[Rákóczijev ustanak]] 1703. - [[1711.]]) nisu bili milosrdni prema tom kraju, kao ni srpski graničari u carskoj službi; i jedni i drugi su te krajeve divljački opustošili. U doseljavanju baranjskih Bošnjaka je uvelike pridonio [[pečuška biskupija|pečuški]] biskup [[Matija Ignacije Radanović]] (1687. -1703.). Radanović se odlučio na to radi povećavanja broja katolika u svojoj biskupiji na taj način.
Došli su iz Bosne u Baranju, velikim dijelom u 16. i 17. stoljeću, kada je taj kraj bio pod [[Tursko Carstvo|turskom]] vlašću. Ipak, u znatnijem broju ih je bilo već u 14. stoljeću u [[Pečuh]]u <ref name="O govorima"/>. O koncentraciji bošnjačkih Hrvata u Pečuhu svjedoči da su svojevremeno u tom gradu imali svoju "Bošnjačku četvrt" <ref>Juraj Lončarević: Hrvati u Mađarskoj i Trianonski ugovor, Školske novine, Zagreb, 1993., str. 79, {{ISBN|953-160-004-X}}</ref>. Oslobodilački ratovi nisu bili lagodnim za njih, ali je dio preživio sve te ratove. Ni [[Franjo II. Rákóczy|Rákóczy]]jevi [[kuruc]]i (vidi [[Rákóczijev ustanak]] 1703. - [[1711.]]) nisu bili milosrdni prema tom kraju, kao ni srpski graničari u carskoj službi; i jedni i drugi su te krajeve divljački opustošili. U doseljavanju baranjskih Bošnjaka je uvelike pridonio [[pečuška biskupija|pečuški]] biskup [[Matija Ignacije Radanović]] (1687. — 1703.). Radanović se odlučio na to radi povećavanja broja katolika u svojoj biskupiji na taj način.


== Tradicionalna zanimanja ==
== Tradicionalna zanimanja ==
Redak 33: Redak 33:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20110825124540/http://radio.croatica.hu/index.php/vijesti/arhiv-vijesti/81-znanstveni-skup-o-bonjakim-hrvatima-u-kukinju Radio Croatica] Znanstveni skup o bošnjačkim Hrvatima u Kukinju, 22. studenog 2008.
*[https://web.archive.org/web/20110825124540/http://radio.croatica.hu/index.php/vijesti/arhiv-vijesti/81-znanstveni-skup-o-bonjakim-hrvatima-u-kukinju Radio Croatica] Znanstveni skup o bošnjačkim Hrvatima u Kukinju, 22. studenog 2008.
*{{hu icon}} [http://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_kisebbsegek/Nemzeti_es_etnikai_kisebbsegek_magyarorszagon/pages/006_horvatok.htm Nemzeti és etnikai kisebbségek Magyarországon] [[Dinko Šokčević]]: Bosnyák-horvátok
*{{mađ oznaka}} [http://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_kisebbsegek/Nemzeti_es_etnikai_kisebbsegek_magyarorszagon/pages/006_horvatok.htm Nemzeti és etnikai kisebbségek Magyarországon] [[Dinko Šokčević]]: Bosnyák-horvátok
*{{hu icon}} [https://web.archive.org/web/20110522014740/http://www.vjrktf.hu/carus/honisme/ho000503.htm Honismeret] dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában
*{{mađ oznaka}} [https://web.archive.org/web/20110522014740/http://www.vjrktf.hu/carus/honisme/ho000503.htm Honismeret] dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában
*{{Citiranje weba |url=https://issuu.com/tanac/docs/bosnjak_issuu?e=1217804/57140969 |title=Baranjske hrvatske nošnje - Bošnjaci |accessdate=2018-01-24 }}
*{{Citiranje weba |url=https://issuu.com/tanac/docs/bosnjak_issuu?e=1217804/57140969 |title=Baranjske hrvatske nošnje - Bošnjaci |accessdate=2018-01-24 }}


Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 03:48

Baranjska bošnjačka muška nošnja
Baranjska bošnjačka ženska nošnja

Baranjski Bošnjaci ili bošnjački Hrvati su etnička skupina Hrvata u Mađarskoj.

Smještaj

Žive u Baranji, u gradu Pečuhu,[1][2][3][4][5][6], kao i u selima Kukinju, Semelju,[7], u Salanti (gdje su došli u 18. st., a danas čine 32% sela) , Udvaru kod Pečuha[8], Nijemetu, Poganu [9]. itd. Do nedavne prošlosti su bili znatnom zajednicom u Ati, Suki i Sukitu, no tamošnji Hrvati su se znatno pomađarili.

Hrvatski etnograf iz Mađarske, Đuro Šarošac je u svom radu iz 1973. obradio sela u pečuškoj okolici. Prema njegovom istraživanju, sela koja se nalaze južno od Pečuha su naseljena bošnjačkim Hrvatima: Ata, Kukinj, Nijemet, Udvar (Pečuški kotar), Pogan, Salanta, Semelj i Sukit [10].

Došli su iz Bosne u Baranju, velikim dijelom u 16. i 17. stoljeću, kada je taj kraj bio pod turskom vlašću. Ipak, u znatnijem broju ih je bilo već u 14. stoljeću u Pečuhu [9]. O koncentraciji bošnjačkih Hrvata u Pečuhu svjedoči da su svojevremeno u tom gradu imali svoju "Bošnjačku četvrt" [11]. Oslobodilački ratovi nisu bili lagodnim za njih, ali je dio preživio sve te ratove. Ni Rákóczyjevi kuruci (vidi Rákóczijev ustanak 1703. - 1711.) nisu bili milosrdni prema tom kraju, kao ni srpski graničari u carskoj službi; i jedni i drugi su te krajeve divljački opustošili. U doseljavanju baranjskih Bošnjaka je uvelike pridonio pečuški biskup Matija Ignacije Radanović (1687. — 1703.). Radanović se odlučio na to radi povećavanja broja katolika u svojoj biskupiji na taj način.

Tradicionalna zanimanja

Prvi zlatari u Budimu su bili iz redova ove hrvatske etničke skupine koji su ondje došli u 18. stoljeću. Bavili su se vinogradarstvom na visokoj razini, a to je posebice dobilo maha nakon oslobađanja kmetova u 2. pol. 19. stoljeća. Bošnjaci u okolici gradova su imali u to vrijeme i jak razvitak vrtlarstva.

KUD-ovi

  • KUD Marica (Salanta)
  • KUD Ladislav Matušek (Kukinj)
  • KUD Dubrava (Semelj)
  • KUD Tanac (Pečuh)
  • KUD Baranja (Pečuh)

Govori

Bošnjački Hrvati čine govornu enklavu upotrebljavajući Pečuški hrvatski dijalekt oko Pečuha i govore nenovoštokavskim štokavskim narječjem, arhaičnom istočnobosanskom dijalektu hrvatskog jezika [12][13].

Manifestacije

Bilješke

  1. ↑ Croatica.hu Dinko Šokčević: Povijest Hrvata u Mađarskoj
  2. ↑ MVP RH Bilateralni odnosi
  3. ↑ Glas Koncila (Arhivirano 31. listopada 2007.) Kako dalje glede pastorala hrvatskih katolika u Mađarskoj?
  4. ↑ Živko Mandić: Obiteljski nadimci Hrvata Bošnjaka u Mađarskoj
  5. ↑ Folklorni ansambl "Tanac", Pečuh (Arhivirano 24. listopada 2016.) Priča
  6. ↑ Podravina.net (Arhivirano 27. rujna 2007.) Sanja Vulić: Međunarodni kroatistički znanstveni skupovi u Pečuhu 1998. i 2000. (PDF)
  7. ↑ Hrvatski glasnik br. 34/2008. (Arhivirano 4. ožujka 2016.) XIV. Bošnjačko sijelo u Kukinju (PDF)
  8. ↑
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nedostaje obavezni parametar: journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  9. ↑ 9,0 9,1 Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 9. ožujka 2007. na www.podravina.net
  10. ↑ (mađ.) Honismeret (Arhivirano 22. svibnja 2011.) dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában
  11. ↑ Juraj Lončarević: Hrvati u Mađarskoj i Trianonski ugovor, Školske novine, Zagreb, 1993., str. 79, ISBN 953-160-004-X
  12. ↑ Hrvatski iseljenički zbornik 2001. (Arhivirano 4. lipnja 2008.) Sanja Vulić: Hrvatska pučka imena božićnih blagdana u dijaspori
  13. ↑ Kolo br.4/2004. Prilog poznavanju štokavskoga narječja i njegovih dijalekata

Vanjske poveznice


v •  • u
Hrvati
Hrvati
po zemljama
i kontinentima
Matične zemlje
Tradicionalne
manjine
Podskupine
Europa
Amerika
Afrika
Oceanija
Azija
Jezik
Narječja
Kultura
Povijest
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bošnjaci_(Hrvati_u_Mađarskoj)&oldid=593597"