Razlika između inačica stranice »Samaritanci«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (no summary specified)
m (file->datoteka)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 11: Redak 11:
Iako su kroz povijest bili prilično brojna zajednica — te imali više od milijun pripadnika krajem rimskog razdoblja, do prije nekoliko stoljeća njihov se je broj smanjio na desetak tisuća— njihov neočekivani [[demografija|demografski]] pad se tumači nizom povijesnih događaja, uključujući krvavim gušenjem [[Samaritanski ustanci|Trećeg samaritanskog ustanka]] (529.) protiv [[Bizant|bizantske]] [[kršćanstvo|kršćanske]] vlasti te [[islamiziranje Samaritanaca|masovno prelazak na islam]] nakon [[Muslimansko osvajanje Sirije|arapskog osvajanja]] [[Palestina|Palestine]].<ref name="autogenerated257">M. Levy-Rubin,  "New evidence relating to the process of Islamization in Palestine in the Early Muslim Period - The Case of Samaria", in: ''Journal of the Economic and Social History of the Orient'', 43 (3), str. 257-276, 2000, [[Springer Science+Business Media|Springer]]</ref><ref name="Fattal, A. 1958 p. 72-73">Fattal, A.(1958) ''Le statut légal des non-Musulman en pays d'Islam'', Beyrouth: Imprimerie Catholique, p. 72-73.</ref> Prema njihovom vlastitom popisu od 1. studenog 2007. bilo ih je 712<ref name="SamNews20071101">"Developed Community", A.B. The Samaritan News Bi-Weekly Magazine, November 1, 2007</ref> Samaritanci danas žive u samo dvije lokacije - Kiryat Luza na [[planina Gerizim|planini Gerizim]] kraj [[Nablus]]a ([[Shechem]]) na [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]] i u [[izrael]]skom gradu [[Holon]]. Postoje, međutim i druge zajednice koje njeguju samaritanske tradicije izvan Izraela, prije svega u SAD-u.
Iako su kroz povijest bili prilično brojna zajednica — te imali više od milijun pripadnika krajem rimskog razdoblja, do prije nekoliko stoljeća njihov se je broj smanjio na desetak tisuća— njihov neočekivani [[demografija|demografski]] pad se tumači nizom povijesnih događaja, uključujući krvavim gušenjem [[Samaritanski ustanci|Trećeg samaritanskog ustanka]] (529.) protiv [[Bizant|bizantske]] [[kršćanstvo|kršćanske]] vlasti te [[islamiziranje Samaritanaca|masovno prelazak na islam]] nakon [[Muslimansko osvajanje Sirije|arapskog osvajanja]] [[Palestina|Palestine]].<ref name="autogenerated257">M. Levy-Rubin,  "New evidence relating to the process of Islamization in Palestine in the Early Muslim Period - The Case of Samaria", in: ''Journal of the Economic and Social History of the Orient'', 43 (3), str. 257-276, 2000, [[Springer Science+Business Media|Springer]]</ref><ref name="Fattal, A. 1958 p. 72-73">Fattal, A.(1958) ''Le statut légal des non-Musulman en pays d'Islam'', Beyrouth: Imprimerie Catholique, p. 72-73.</ref> Prema njihovom vlastitom popisu od 1. studenog 2007. bilo ih je 712<ref name="SamNews20071101">"Developed Community", A.B. The Samaritan News Bi-Weekly Magazine, November 1, 2007</ref> Samaritanci danas žive u samo dvije lokacije - Kiryat Luza na [[planina Gerizim|planini Gerizim]] kraj [[Nablus]]a ([[Shechem]]) na [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]] i u [[izrael]]skom gradu [[Holon]]. Postoje, međutim i druge zajednice koje njeguju samaritanske tradicije izvan Izraela, prije svega u SAD-u.


Većina suvremenih Samaritanaca u Izraelu danas govori [[hebrejski jezik|moderni hebrejski]], dok u Nablusu kao [[materinski jezik]] koriste [[arapski]]. U [[liturgija|liturgijske]] svrhe se koriste [[samaritanski hebrejski]], [[samaritanski aramejski]] i samaritanski dijalekt arapskog, a svi se pišu [[Samaritanski alfabet|samaritanskim alfabetom]], inačicom [[Starohebrejski jezik|starohebrejskog pisma]], .<ref>{{cite book|year=1993. |title=A History of the Hebrew Language |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, England |isbn=0-521-55634-1|author=Angel Sáenz-Badillos ; translated by John Elwolde.}}</ref>  
Većina suvremenih Samaritanaca u Izraelu danas govori [[hebrejski jezik|moderni hebrejski]], dok u Nablusu kao [[materinski jezik]] koriste [[arapski]]. U [[liturgija|liturgijske]] svrhe se koriste [[samaritanski hebrejski]], [[samaritanski aramejski]] i samaritanski dijalekt arapskog, a svi se pišu [[Samaritanski alfabet|samaritanskim alfabetom]], inačicom [[Starohebrejski jezik|starohebrejskog pisma]], .<ref>{{Citiranje knjige|year=1993. |title=A History of the Hebrew Language |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, England |isbn=0-521-55634-1|author=Angel Sáenz-Badillos ; translated by John Elwolde.}}</ref>  
[[File:Bitknest2.jpg|mini|200px|moderna samaritanska sinagoga u Holonu, Izrael]]
[[Datoteka:Bitknest2.jpg|mini|200px|moderna samaritanska sinagoga u Holonu, Izrael]]


==Odnosi sa židovstvom==
==Odnosi sa židovstvom==

Trenutačna izmjena od 03:43, 8. svibnja 2022.

  1. PREUSMJERI Predložak:Poveznice

Samaritanci , Samarijanci ili Samarićani (hebrjeski: שומרונים ,Šomronim,arapski: السامريون as-Sāmariyyūn) su etnoreligijska grupa na Levantu.

O Samaritancima

U religijskom smislu predstavljaju sljedbenike samaritanstva, abrahamske religije srodne judaizmu. Religija im se temelji na Samaritanskom petoknjižju, a za sebe tvrde da predstavlja pravu vjeru drevnih Izraelita, odnosno u obliku prije babilonskog ropstva. Samaritanci sebe smatraju potomcima Izraelita koji su u to vrijeme ostali u Zemlji Izrael.

Iako se naziv Samaritanci obično povezuje sa Samarijom, drugi izvori tvrde da potječe od hebrejskog izraza שַמֶרִים, "Čuvari [Zakona]".[1] Biblija navodi (u drugoj knjizi kraljeva ) kako Samaritanci potječu od stanovništva Izrael a koje je ostalo tijekom Babilonskog sužanjstva a koji su se vjerski , kulturno i na dsrugi način miješali s pridošlim poganskim narodima

U Talmudu se pak njihove tvrdnje o drevnim predcima osporavaju, te se za njih koristi izraz Kutejci (hebrjeski: כותים, Kuthim), koji navodno potječe od grada Cuthah (Kutha) u današnjem Iraku. Suvremena genetska istraživanja, pak, potvrđuju i navode samih Samaritanaca i navode u Talmudu.[2]

Iako su kroz povijest bili prilično brojna zajednica — te imali više od milijun pripadnika krajem rimskog razdoblja, do prije nekoliko stoljeća njihov se je broj smanjio na desetak tisuća— njihov neočekivani demografski pad se tumači nizom povijesnih događaja, uključujući krvavim gušenjem Trećeg samaritanskog ustanka (529.) protiv bizantske kršćanske vlasti te masovno prelazak na islam nakon arapskog osvajanja Palestine.[3][4] Prema njihovom vlastitom popisu od 1. studenog 2007. bilo ih je 712[5] Samaritanci danas žive u samo dvije lokacije - Kiryat Luza na planini Gerizim kraj Nablusa (Shechem) na Zapadnoj obali i u izraelskom gradu Holon. Postoje, međutim i druge zajednice koje njeguju samaritanske tradicije izvan Izraela, prije svega u SAD-u.

Većina suvremenih Samaritanaca u Izraelu danas govori moderni hebrejski, dok u Nablusu kao materinski jezik koriste arapski. U liturgijske svrhe se koriste samaritanski hebrejski, samaritanski aramejski i samaritanski dijalekt arapskog, a svi se pišu samaritanskim alfabetom, inačicom starohebrejskog pisma, .[6]

moderna samaritanska sinagoga u Holonu, Izrael

Odnosi sa židovstvom

Samaritanci sebe smatraju Bene Yisrael ( djecom Izraela) koja se rabi za sve židovske denominacije u svijetu. Međutim ne smatraju se Yehudim- suvremenim nazivom za Židove.

Milosrdni Samarijanac

U Novom Zavjetu Samarijanci se spominju na nekoliko mjesta od kojih je najznačajnija Isusova prispodoba od Milosrdnom Samarijancu. Zbog toga se u kršćanskom svijetu naziv "samarijanac" uvriježio kao naziv za nekog tko nesebično pomaže nepoznatom u nevolji.

Izvori

  1. David Noel Freedman, The Anchor Bible Dictionary, 5:941 (New York: Doubleday, 1996, c1992).
  2. Reconstruction of Patrilineages and Matrilineages of Samaritans and Other Israeli Populations From Y-Chromosome and Mitochondrial DNA Sequennce VariationPDF (855 KB), Hum Mutat 24:248–260, 2004.
  3. M. Levy-Rubin, "New evidence relating to the process of Islamization in Palestine in the Early Muslim Period - The Case of Samaria", in: Journal of the Economic and Social History of the Orient, 43 (3), str. 257-276, 2000, Springer
  4. Fattal, A.(1958) Le statut légal des non-Musulman en pays d'Islam, Beyrouth: Imprimerie Catholique, p. 72-73.
  5. "Developed Community", A.B. The Samaritan News Bi-Weekly Magazine, November 1, 2007
  6. Angel Sáenz-Badillos ; translated by John Elwolde. (1993.). A History of the Hebrew Language. Cambridge, England: Cambridge University Press. ISBN 0-521-55634-1 

Vanjske poveznice