Kabala

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Prvo tiskano izdanje Zohara, Mantova, Italija, 1558.
Shematski prikaz sefirota

Kabala (hebr.: קַבָּלָה , znači "primanje", "predaja") je židovsko mistično ezoterično učenje o Bogu i svijetu. Nastoji objasniti svijet na osnovi tumačenja brojčanih odnosa i tumačenja slova.[1]

Židovski misticizam nerazdvojni je dio Tore, Mojsijevog Petoknjižja, koji čovjeka postupno uči kako biti Čovjekom.[2]

Kabala se sastoji od tri osnovna dijela: teorijska, meditacijska i praktična.[3]

Prema mudrosti Kabale, u stvarnosti postoje dvije sile ili kvalitete: želja za primanjem i želja za davanjem. Budući da želja za davanjem želi dati, ona stvara želju za primanjem, zbog čega ju obično nazivaju "Stvoritelj". Prema tome, cjelokupna je kreacija, uključujući i nas same, manifestacija upravo te želje za primanjem.

Povijest

Kabala je kao mistična tradicija postojala još u antici. Najstariji poznati kabalistički spis bio je Bahir iz 1. stoljeća, ali sama se kabala u potpunosti oblikovala u srednjem vijeku, osobito pojavom mističnog spisa Zohar ("Knjiga sjaja", Sefer ha-Zohar, 13. st.), čiji je navodni autor bio rabin Moše de Leon (o. 1250. – 1305.).[4] Osim te dvije knjige, postoji i još jedna, kojoj se također pripisuje velika drevnost, a to je Sefer jecira, koju neki apokrifno pripisuju samom Abrahamu.

Izak Luria (1534.–1572.) utemeljuje u 16. stoljeću noviju, tzv. lurijansku kabalu, koja promiče asketski život i učenje o seljenju duše.

Na prijelazu srednjega i novog vijeka kabala utječe na zapadnu filozofiju prirode kroz panteizam s neoplatonskim elementima, misticizam i vjerovanje u čarobnu moć prirode. U to vrijeme kabalu su proučavali mnogi veliki renesansni mislioci poput Llulla, Ficina, della Mirandole, Reuchlina, Paracelsusa i Agrippe.[1]

Hermetička kabala

Hermetička kabala je oblik Zapadne ezoterične i mistične tradicije. Temeljna je filozofska osnova za mnoga hermetička društva poput Zlatne zore, Rozenkrojcera, kao i raznih New Age i neopoganskih pokreta (Wicca).

U sebi sažima brojne utjecaje koji proizlaze iz židovske kabale, alkemije, astrologije, hermetizma, poganskih vjerovanja, neoplatonizma, gnosticizma i tarota.

Što Kabala poučava?

Mudrost Kabale se proučava na temelju kabalističkih knjiga, koje opisuju strukturu duhovnih svjetova, kao i način na koji svatko od nas može stupiti u njih. Kabalističke govore o tome kako su duhovni svjetovi izgrađeni i što možemo doživjeti u njima. Naravno, ovi svjetovi nisu fizička mjesta, koja zauzimaju prostor i vrijeme, već duhovna stanja koja svaki Kabalist doživljava.

Kako Kabala ne govori o našem svijetu, njezina bit izmiče ljudskom razumijevanju. Nemoguće je u našim okvirima shvatiti nevidljivo, neosjetno, ili, pak, ono što nije iskušano u iskustvu. U posljednjih 2000 godina, otkad je Kabala postala skrivena za javnost, ljudskom su rodu nuđene različite stvari pod nazivom "Kabala": čarolije, uroci, čak i čuda - sve osim izvorne mudrosti Kabale. Stoga je važno da se predmet istraživanja Kabale jasno izloži. Kabalist Yehuda Ashlag definira mudrost Kabale u svojem članku "Bit mudrosti Kabale" na sljedeći način:

Ova je mudrost, ni manje ni više, no slijed izvora (korijena), koji se spušta uslijed uzroka i posljedica prema fiksnim, određenim pravilima, spajajući se u jedinstveni, uzvišeni cilj koji se opisuje kao "otkrivenje Njegove Božanstvenosti Njegovim stvorenjima na ovome svijetu."

Tko može učiti Kabalu?

Kada su Abrahama Isaaca Kooka (1865.–1935.), velikog kabalistu 20. stoljeća i prvog Glavnog Rabina Izraela, pitali tko može učiti Kabalu, njegov odgovor bio je jasan: "Svatko tko želi". U posljednjih sto godina, svi su kabalisti, bez iznimke, jasno i u brojnim prilikama, napomenuli da je u današnje vrijeme Kabala dostupna svima. Štoviše, rekli su da je Kabala neophodna metoda da razriješenje globalne krize čiji su dolazak predvidjeli, a s kojom se danas suočavamo.

Bilješke

  1. ↑ 1,0 1,1 Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 76.
  2. ↑ Bettini, Dolores, str. 8.
  3. ↑ Bettini, Dolores, str. 15.
  4. ↑ Bettini, Dolores, str. 17.-18.

Literatura

  • Bettini, Dolores, Kabala - stvaranje svijeta, Cid Nova, Zagreb, 2004. ISBN 953-6566-61-3
  • "Idiot's guide to Kabbalah", Penguin Group (USA), New York, 2007. ISBN 978-1-59257-542-8
  • Kellogg, Michael R., "Wondrous Wisdom", Laitman Publishers, Toronto, 2005. ISBN 0-9732315-8-0
  • Laitman, Michael, "Kabbalah Revealed", Laitman Publishers, Toronto, 2006. ISBN 0-9781590-0-4
  • Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. X, Pro Leksis, Zagreb, 2006. ISBN 953-7224-10-4
  • Scholem, Gershom (1998). Kabala i njezin simbolizam. Zagreb: MISL.
  • Idel, Moshe (1988), Kabbalah New Perspectives. New Haven & London: Yale University Press.
  • Drob, Sanford (2000), Symbols of the Kabbalah: philosophical and psychological perspectives. Jason Aronson.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kabala&oldid=341158"