Toggle menu
243,8 tis.
68
18
626,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Samaritansko petoknjižje

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Samaritanski visoki svećenik i staro Petoknjižje, 1905.

Samaritansko petoknjižje ili Samaritanska tora specijalna je inačica Tore koju su rabili Samaritanci. Ova inačica je stvorena najkasnije 127. pr.Kr. kada je hram u Jeruzalemu uništen, i kada su se Samaritanci odvojli od ostalih skupina koje su bile u hramu. Kao što sam naziv kaže, u ovu inačicu ulazi prvih pet Mojsijevih knjiga, ili Tora.

Znanstvenici koriste Samaritansko petoknjižje kada žele pronaći značenje riječi u originalnom Petoknjižju ili kada žele naučiti nešto o povijesti različitih inačica Biblije. Neki svitci, među njima i Svitci s Mrtvog mora, liče na Samaritansko petoknjižje.[1]

Samaritansko prakticiranje religije se zasniva na njihovoj inačici Mojsijevog petoknižja, što se malo razlikuje od mazoretskih tekstova kao i tekstova Septuaginte. Neke razlike su vrlo male, poput starosti nekih osoba spomenutih u tekstu, dok su druge veoma velike, poput zapovijedi da se ima samo jedna žena, što se može naći samo u samaritanskoj inačici ali ne i u drugima.

Važnost se daje i Abiša svitcima, koji su rabljeni u samaritanskoj sinagogi u Nablusu. Samaritanci tvde da ih je napisao Abiša, Aronov pra-praunuk, 13 godina poslije ulaska u Izrael, pod Jošuom, sinom Nunovim.[2] Ipak moderni znanstvenici smatraju da svitci sadrže različite radove različitih pismoznanaca iz različitih stoljeća, sa najstarijim tekstom iz 12. stoljeća.[3]


Izvori

  1. The Canon Debate, McDonald & Sanders editors, 2002, chapter 6: Questions of Canon through the Dead Sea Scrolls by James C. VanderKam, str. 94, citing private communication with Emanuel Tov on biblical manuscripts: Qumran scribe type c.25%, proto-Masoretic Text c. 40%, pre-Samaritan texts c.5%, texts close to the Hebrew model for the Septuagint c.5% and nonaligned c.25%.
  2. Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  3. "The Abisha Scroll - 3,000 Years Old?" Bible Review, October 1991
Sadržaj