Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Gospodarstvo Kirgistana: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
 
Redak 40: Redak 40:


== Inozemna ulaganja ==
== Inozemna ulaganja ==
Najveća po iznosu [[inozemna ulaganja]] u Kirgistan 2012. bila su iz [[Kazahstan]]a (više od 1 mlrd dolara).<ref>{{cite web
Najveća po iznosu [[inozemna ulaganja]] u Kirgistan 2012. bila su iz [[Kazahstan]]a (više od 1 mlrd dolara).<ref>{{Citiranje weba
  |url        = http://tengrinews.kz/kazakhstan_news/nazarbaev-posovetoval-kyirgyizstantsam-bolshe-rabotat-219158/
  |url        = http://tengrinews.kz/kazakhstan_news/nazarbaev-posovetoval-kyirgyizstantsam-bolshe-rabotat-219158/
  |title      = Назарбаев посоветовал кыргызстанцам больше работать
  |title      = Назарбаев посоветовал кыргызстанцам больше работать
Redak 51: Redak 51:
  |archiveurl  = https://www.webcitation.org/6Bg9Ph0PH?url=http://tengrinews.kz/kazakhstan_news/nazarbaev-posovetoval-kyirgyizstantsam-bolshe-rabotat-219158/
  |archiveurl  = https://www.webcitation.org/6Bg9Ph0PH?url=http://tengrinews.kz/kazakhstan_news/nazarbaev-posovetoval-kyirgyizstantsam-bolshe-rabotat-219158/
  |archivedate = 25 listopada 2012
  |archivedate = 25 listopada 2012
}}</ref> Na drugom mjestu nalazi se [[Turska]] s više od 450 mil. dolara.<ref>{{cite web
}}</ref> Na drugom mjestu nalazi se [[Turska]] s više od 450 mil. dolara.<ref>{{Citiranje weba
  |url        = http://kabar.kg/index.php/analytics/full/18990
  |url        = http://kabar.kg/index.php/analytics/full/18990
  |title      = Дипломатическим отношениям Кыргызстана и Турции - 20 лет
  |title      = Дипломатическим отношениям Кыргызстана и Турции - 20 лет

Posljednja izmjena od 18. studeni 2021. u 00:40

Gospodarstvo Kirgistana
Tržnica u kirgiškom glavnom gradu Biškeku.
Valuta som
Fiskalna godina Standardna kalendarska godina [1]
Gospodarske organizacije WTO, ZND, EAEC, ECO
Statistika
BDP (PPP) 13,13 milijardi USD (2011.) [1] (144.[1])
BDP rast 5,7 % (2011. proc.) [1]
BDP per capita 2.400 USD (2011. proc.) [1]
BDP po sektoru poljoprivreda (20,1 %), industrija (28,8 %), usluge (51,1 %) (2011. proc.)[1]
Inflacija (IPC) 16,6 % (2011. proc.) [1]
Stopa siromaštva 33,7 % (2011. proc.) [1]
Radna snaga 2,344 milijuna (2007. proc.) [1]
Radna snaga prem zanimanju poljoprivreda (48 %), industrija (12,5 %), usluge (39,5 %) (2005. proc.)[1]
Nezaposlenost 8,6 %(2011. proc.) [1]
Glavna industrija mali strojevi, elektromotori, hladnjaci, namještaj, cement, obuća, zlato, rijetki zemni metali, pamuk, vuna, duhan, hrana [1]
Trgovina
Izvoz 2,331 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Izvozna dobrastrojevi, zlato, živa, uranij, pamuk, odjeća i obuća, meso, vuna, duhan, hidroenergija [1]
Glavni izvozni partneriUzbekistan (25,3 %), Rusija (22,1 %), Kazahstan (20,1 %), Kina (7,8 %), UAE (5,5 %), Afganistan (5 %), Turska (4,2 %) (2011. proc.) [1]
Uvoz 3,959 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Uvozna dobranafta i zemni plin, strojevi, kemijski proizvodi, hrana [1]
Glavni uvozni partneriKina (59,7 %), Rusija (13,9 %), Kazahstan (5,2 %) (2011. proc.) [1]
Javne financije
Javni dug 3,602 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Prihodi 1,686 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Rashodi 1,979 milijardi USD (2011. proc.) [1]
Ekonomska pomoć
Glavni izvor
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Kirgistana uglavnom se bazira na poljoprivedi. Kirgistan je siromašna, planinska, slabije razvijena zemlja.

Glavni poljoprivredni proizvodi su: pšenica, krumpir, šećerna repa, pamuk, vuna, duhan, voće, govedina i janjetina, a glavni izvozni proizvodi su: pamuk, vuna i meso. Industrijski izvoz uključuje: zlato, živu (nalazište Hajdarkan),[2] uranij i struju. Kirgistan je veliki proizvođač olova i volframa koje vadi iz nalazišta Trudovog.[3] Vrlo je važan izvoz zlata, prvenstveno iz rudnika Kumtora.[4] Prvo se je intenzivno vadilo lignit iz ugljenokopa Kara-Kečinska.[5]

Kirgistan je jedna od zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, koja je s najviše entuzijazma krenula u gospodarske reforme u procesu tranzicije prema tržišnom gospodarstvu. Prvi je primljen u Svjetsku trgovinsku organizaciju od zemalja bivšeg SSSR-a.

Nakon uspješnog ekonomskog programa stabilizacije, koji je spustio inflaciju od 88% 1994. godine na 15% u 1997. godini, pažnja se okrenula na poticanje rasta. Većina je državnih poduzeća prodano. Pad proizvodnje bio je velik, nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., ali sredinom 1995., proizvodnja se počela oporavljati i izvoz je počeo rasti.

Umirovljenici, nezaposleni i državni službenici s vrlo niskim plaćama i dalje nailaze na velike poteškoće. Međunarodna pomoć igra važnu ulogu u gospodarskom oporavku zemlje. Vlada je poduzela niz mjera za borbu protiv teških problema poput prekomjernog vanjskog duga, inflacije, neadekvatnog poreznog sustava i utjecaja gospodarskih previranja u Rusiji. Kirgistan je ostvario snažan rast svake godine od 1999. godine do pojave svjetske financijske krize.

Inozemna ulaganja

Najveća po iznosu inozemna ulaganja u Kirgistan 2012. bila su iz Kazahstana (više od 1 mlrd dolara).[6] Na drugom mjestu nalazi se Turska s više od 450 mil. dolara.[7]

Izvori

Vanjske poveznice