Roški slap: razlika između inačica
m bnz |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Roški slap''' je šesti, pretposljednji vodopad na rijeci [[Krka|Krki]]. Nalazi se u [[Nacionalni park Krka|nacionalnom parku Krka]]. Zbog svoje je ljepote, uz ostale slapove na Krki, jedna od najpoznatijih prirodnih ljepota [[Hrvatska|Hrvatske]]. | '''Roški slap''' je šesti, pretposljednji vodopad na rijeci [[Krka|Krki]]. Nalazi se u [[Nacionalni park Krka|nacionalnom parku Krka]]. Zbog svoje je ljepote, uz ostale slapove na Krki, jedna od najpoznatijih prirodnih ljepota [[Hrvatska|Hrvatske]]. | ||
Nalazi se oko 14 kilometara nizvodno od [[Miljacka (slap)|slapa Miljacka]]. Ime je dobio po [[Tvrđava Rog|tvrđavi | Nalazi se oko 14 kilometara nizvodno od [[Miljacka (slap)|slapa Miljacka]]. Ime je dobio po [[Tvrđava Rog|tvrđavi Rogu]], od koje danas nema puno tragova. | ||
Posebno je zanimljiv zbog niza malih kaskada poznatih kao ''Ogrlice'', kojima počinje [[sedrena barijera]]. Također je zanimljiv i zbog bogate vegetacije, mlinova i stupa. | Posebno je zanimljiv zbog niza malih kaskada poznatih kao ''Ogrlice'', kojima počinje [[sedrena barijera]]. Također je zanimljiv i zbog bogate vegetacije, mlinova i stupa. | ||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
Glavni slap visok je 15 metara i njime se [[Krka]] u širokoj lepezi ulijeva u [[Visovačko jezero]]. | Glavni slap visok je 15 metara i njime se [[Krka]] u širokoj lepezi ulijeva u [[Visovačko jezero]]. | ||
[[1910.]] na njegovoj desnoj strani izgrađena je [[Mala hidroelektrana Roški slap|protočna hidroelektrana]], koja i danas nosi njegovo ime. | [[gospodarstvo u 1910.|1910.]] na njegovoj desnoj strani izgrađena je [[Mala hidroelektrana Roški slap|protočna hidroelektrana]], koja i danas nosi njegovo ime. | ||
[[arheologija u 2007.|2007.]] godine su hrvatski arheolozi iz Drniša i Šibenika, u suradnji s kolegama iz Amerike i Velike Britanije otkrili su prapovijesni lokalitet u stijeni<ref name="Udruga Miljevci"/>, na vrhu kanjona Krke, 100 metara iznad rijeke, iznad Roškog slapa, na području [[Bogatići Miljevački|Bogatića Miljevačkih]], na lijevoj obali Krke.<ref name=NPK>[https://www.npkrka.hr/hr/kulturna-bastina/arheologija/ozidana-pecina/ ''Ozidana pećina'']. Nacionalni park Krka. Pristupljeno 12. lipnja 2024.</ref> Na teško dostupnoj lokaciji našli su pećinu u kojoj su pronašli prapovijesnu keramiku, životinjske kosti, ljudske lubanje i ostatke ognjišta. Istraživanjem su utvrdili da je ovo bila privremena nastamba za ondašnjeg pračovjeka. Starost pronađene keramike potječe iz doba kad je keramika općenito nastala, iz starijeg neolitika pa sve do srednjeg brončanog doba, od 5000 do 1500 godina prije Krista. Nalaz pripada [[hvarska kultura|hvarskoj]] i [[danilska kultura|danilskoj]] kulturi.<ref name="Udruga Miljevci">[https://blog.dnevnik.hr/udrugemiljevci/2007/03/1622319823/ozidana-pecina-u-bogaticima.html ''Oziđana pećina u Bogatićima!!'']. Miljevci MILJEVAČKI SABOR- Miljevci- Miljevci. 18. ožujka 2007. Pristupljeno 12. lipnja 2024.</ref> Prapovijesni lokalitet nazvan je po suhozidu na ulazu, [[Oziđana pećina]].<ref name=NPK/> | |||
== Izvori == | |||
{{izvori}} | |||
{{Coord|43.903757|15.975012|format=dms|region:HR-15_type:waterfall|display=title}} | {{Coord|43.903757|15.975012|format=dms|region:HR-15_type:waterfall|display=title}} | ||
Posljednja izmjena od 12. lipanj 2024. u 01:27
Roški slap je šesti, pretposljednji vodopad na rijeci Krki. Nalazi se u nacionalnom parku Krka. Zbog svoje je ljepote, uz ostale slapove na Krki, jedna od najpoznatijih prirodnih ljepota Hrvatske.
Nalazi se oko 14 kilometara nizvodno od slapa Miljacka. Ime je dobio po tvrđavi Rogu, od koje danas nema puno tragova.
Posebno je zanimljiv zbog niza malih kaskada poznatih kao Ogrlice, kojima počinje sedrena barijera. Također je zanimljiv i zbog bogate vegetacije, mlinova i stupa.
Barijera je duga 650 metara, najveća širina je 450 metara, a visinska razlika je 22,5 metara.
Glavni slap visok je 15 metara i njime se Krka u širokoj lepezi ulijeva u Visovačko jezero.
1910. na njegovoj desnoj strani izgrađena je protočna hidroelektrana, koja i danas nosi njegovo ime.
2007. godine su hrvatski arheolozi iz Drniša i Šibenika, u suradnji s kolegama iz Amerike i Velike Britanije otkrili su prapovijesni lokalitet u stijeni[1], na vrhu kanjona Krke, 100 metara iznad rijeke, iznad Roškog slapa, na području Bogatića Miljevačkih, na lijevoj obali Krke.[2] Na teško dostupnoj lokaciji našli su pećinu u kojoj su pronašli prapovijesnu keramiku, životinjske kosti, ljudske lubanje i ostatke ognjišta. Istraživanjem su utvrdili da je ovo bila privremena nastamba za ondašnjeg pračovjeka. Starost pronađene keramike potječe iz doba kad je keramika općenito nastala, iz starijeg neolitika pa sve do srednjeg brončanog doba, od 5000 do 1500 godina prije Krista. Nalaz pripada hvarskoj i danilskoj kulturi.[1] Prapovijesni lokalitet nazvan je po suhozidu na ulazu, Oziđana pećina.[2]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 Oziđana pećina u Bogatićima!!. Miljevci MILJEVAČKI SABOR- Miljevci- Miljevci. 18. ožujka 2007. Pristupljeno 12. lipnja 2024.
- ↑ 2,0 2,1 Ozidana pećina. Nacionalni park Krka. Pristupljeno 12. lipnja 2024.