Linear B

Ploča s natpisom na linearu B iz 1450 pr.n.e.

Linear B je grafijski sustav koji se u drugoj polovici drugog tisućljeća pr. Kr. koristio za zapisivanje mikenskog grčkog jezika.

Pismo

Linear B većim dijelom je slogovno pismo. Ne bilježi se opreka između duljine i kraćine sloga. Osim znakova slogovne vrijednosti, za neke češće pojmove (kao npr. čovjek, žena, žito, kola, pehar) postoje i ideogrami koji predstavljaju čitave riječi. Postoje i simboli za brojevne jedinice. Brojevni sustav je decimalan, a ima znakova i za razlomke.

Povijest

Pismo je vjerojatno nastalo u kontinentalnoj Grčkoj gdje je kretski linear A prilagođen grčkom jeziku oko 16. st. pr. Kr. kada minojska kultura bilježi najveći procvat. Kasnijim je napredovanjem Mikene linearno B pismo preneseno na Kretu. Upravo su na Kreti, u Knosu, nađeni najstariji primjerci lineara B. Odnose se na doba vladavine Ahejaca u 15. st. pr. Kr. Jezik je grčki.

Otkriće i dešifriranje

Britanski arheolog Arthur Evans je početkom 20. st. započeo iskopavanja u Knosu gdje je pronašao pločice s natpisima iz brončanog doba. Vidi se da su se na otoku u tom razdoblju izmijenjivali različiti sustavi pisanja, ali se nije sačuvalo dovoljno primjera da bi se mogli dešifrirati. Najopticajnije je bilo najmlađe pismo koje je Evans nazvao linearom B. Dešifrirali su ga od 1951. do 1953. Michael Ventris i John Chadwick.

Nalazi

Sadržaj se pločica uglavnom odnosi na upravnu službu: donose se popisi imanja, zaliha hrane, zavjetnih darova božanstvima. Iz toga se može iščitati društveno uređenje: vladar upravlja podanicima i područjima uz pomoć upravitelja zaduženih za uredno vođenje knjiga.

Tablice na terenu nije lako uočiti. Duge su oko 10 centimetara i dosta tanke pa se lako mogu zamijeniti s ostatcima keramičkih predmeta. Znakovi su pomoću stilusa urezivani u meku glinu koja se sušila na suncu. Moguće je da se još pisalo na drvu i koži, ali se to u normalnim uvjetima nije moglo očuvati do danas. Pisanje u glini postojalo je u Babiloniji i susjednim kraljevstvima gdje se pisalo tzv. klinastim pismom. Iako je i tamo sadržaj pločica većim dijelom bio sličan, sumerske poznaju i literarne sadržaje: na 12 su glinenih pločica opisana junačka djela kralja Gilgameša.

Pločice su pronađene u arhivima palača u Knosu, Mikeni, Pilu, te na posuđu iz Tebe, Tirinta i Eleuzine.

U Pilu je otkrivena odaja iz mlađeg brončanog doba (13. st. pr. Kr.) s potpuno istom vrstom tablica. Iste su pločice pronađene i u Mikeni sredinom 20. st. Tablice su proizvod dobro razvijenog birokratskog sistema i mogu se usporediti s tablicama i računima mezopotamske hramske birokracije.

Arhiv iz Knosa sadržava oko 5000 tablica s linearom B. Dio spominje oklope i štitove osmoga stoljeća u Joniji, iste onakve kakve spominje Ilijada. Spominju se vrčevi meda kao žrtveni darovi. Obično se navodi mjesec u kojem se žrtva daje, ime božanstva u dativu, vrsta dara i ime svetkovine. Na nekim pločicama se nalazi i popis opreme koja je izdana nekom vozaču ratnih kola. To je najstarije kretsko svjedočanstvo o ratnim kolima.

O-Ka tablice iz palače u Pilu govore o rasporedu obrambenih snaga. O-Ka je vojna jedinica. Spominje se ime zapovjednika, vodnika, broj ljudi (800-1000). Opisuje se situacija neposredno prije napada na grad. Tzv. veslačke tablice donose podatke o zanimanju ljudi koji su regrutirani za veslače. Spominju se tu keramičari i kovači... Sve, samo ne mornari! Neke tablice donose popise žena i djece koji se upućuju u dvije točke u unutrašnjosti. Sve ovo upućuje na to da je Pil očekivao napad s mora. Tablice su u Pilu bile koncentrirane na jednome mjestu. Pohranjivane su blizu ulaza u palaču. Slagane su u pletene košare i drvene kutije. Na kraju se napad i dogodio. Grad je razoren i nikada se više nije obnovio.

65% mikenskih zapisa su imena.

S 3500 tablica rekonstruiran je vokabular od 630 riječi.