Petrovac (općina u BiH): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Petrovac (općina u BiH)'''-->{{Naselje
<!--'''Petrovac (općina u BiH)'''-->{{Infookvir naselje
| ime = Petrovac  
| ime = Petrovac  
| ime_genitiv =  
| ime_genitiv =  

Posljednja izmjena od 11. studeni 2021. u 02:03

Petrovac
Cesta prema Ribniku
Cesta prema Ribniku
Cesta prema Ribniku
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Stanovništvo (2013.)
 - Općina 361
Službena stranica drinic.rs.ba
Zemljovid
Položaj općine Petrovac u Bosni i Hercegovini
Položaj općine Petrovac u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Petrovac u Bosni i Hercegovini

Petrovac je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine u Bosanskoj krajini, a nastala je od manjeg dijela općine Bosanski Petrovac, koji je prema Daytonskog sporazumu pripao Republici Srpskoj.

Općinsko je središte naseljeno mjesto Drinić.

Zemljopis[uredi]

Općina Petrovac je smještena na sjevernozapadnom dijelu RS. Obuhvata krajnji, istočni dio Petrovačkog polja i područje planina Klekovače i Srnetice. Brojni su izvori i potoci.

Stanovništvo[uredi]

Stanovništvo općine Petrovac
godina popisa 2013.[1]
Srbi 358 (99,17%)
Hrvati 0
Bošnjaci 0
ostali i nepoznato 3 (0,83%)
ukupno 361

Naseljena mjesta[uredi]

Općinu Petrovac sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[1]

Bravski Vaganac, Bukovača, Bunara, Drinić, Klenovac i Podsrnetica.

Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu općine Bosanski Petrovac koja je ušla u sastav Federacije BiH.

Povijest[uredi]

{{#invoke:Category handler|main|draft={{SAFESUBST:#invoke:Unsubst||$B=

{{#invoke:Category handler|main}}

}}}}

Područje općine Petrovac je od davnina naseljeno. Na ovom području postoje arheološka nalazišta ("gradina" Stražbenica) ali su istraživana samo amaterski (srebrni i nekoliko bakarnih rimskih novčića, kompletan brončani nakit za ukrašavanje ženske kose, nekoliko bronzanih prstenova i narukvica, kopči za toge - fibule). I sada su vidljivi obrisi puta koji je nekada vodio do na vrh ovoga brda.

Za vrijeme 1. svjetskog rata muški stanovnici su bili regrutirani u austrijsko-ugarsku vojsku i borili se na frontovima Srbije i Rusije. Mnogi su promijenili stranu i rat dočekali u srpskoj vojsci. Za nagradu su dobili zemlju na Kosovu i Metohiji pa je to tada bila prva kolonizacija stanovništva petrovačkog područja u Srbiju.

U 2. svjetskom ratu stanovništvo je bilo oprijedeljeno za partizanski pokret. Radila je u Driniću partizanska štamparija, u Jasikovcu je bila partizanska bolnica.[2] Početak oslobođenja donio je još jednu seobu u Srbiju.

Iako je na početku rada, i početkom 20. stoljeća Oštrelj bio centar Šipadovih željeznica, istinska željeznička raskrsnica bila je Srnetica, za koju su stanovnici petrovačkog kraja uvijek bili usko vezani.

Gospodarstvo[uredi]

Gospodarstvena djelatnost je svedena na šumsko-gospodarsko društvo Šume RS, podružnica Drinić i nekoliko manjih pilana. Turizam je gospodarska grana koja je u Driniću tek počinje sa razvojem. Potencijali su veoma veliki a pored izgrađenog lovačkog doma i infrastrukture koja prati ovakve objekte u planu je izgradnja motela sa većim smještajnim kapacitetima.

Spomenici i znamenitosti[uredi]

U Driniću je spomenik antifašističkim borcima iz Drugog svjetskog rata, zanimljivog izgleda i interesantne umjetničke ideje iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Odmah pored ovog zdanja nalazi se i spomen ploča žrtvama fašističkog terora ovoga kraja. Tu je i spomen kuća poginulim iz rata 1992 - 1995.

Obrazovanje[uredi]

U Driniću ima jedna osnovna škola.

Izvori[uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 22. ožujka 2020.
  2. Petrovac u NOB, Opštinski SUBNOR, 1974.

Vanjske poveznice[uredi]