Čačvina

Čačvina
Čačvina Čačvina na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska županija
Općina/Grad	Trilj
Zemljopisne koordinate	43°36′43″N 16°47′20″E
Stanovništvo (2001.)
- Ukupno	98
Pošta	21240 Trilj
Pozivni broj	+385 (0)21
Autooznaka	ST
Srednjovjekovna utvrda Čačvina

Čačvina je naselje u sastavu Grada Trilja, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Zemljopis

Nalazi se oko 5 km zapadno od Trilja. Najbliža naselja su Velić (1 km sjeverno) i Vrpolje (3 km zapadno).

Stanovništvo

Kretanje broja stanovnika naselje Tijarica za razdoblje od 1857. do 2001. godine

Napomena: U popisima stanovništva iz 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Vrpolje, kao i dio podataka u popisima stanovništva iz 1880. i 1931.

Poznate osobe

• don Jakov Čota, hrvatski rimokatolički svećenik, glagoljaš

Znamenitosti

• Utvrda Čačvina

Povijest

Čačvina se nalazi pored vjekovnog puta koji iz Cetinske krajine preko Buškog blata vodi prema Livnu i Duvnu. Ovom rutom i danas vodi put od Trilja prema Livnu: državna cesta D220.

Ovaj je prirodni prolaz oduvijek je bio glavni put od Cetinske krajine prema imotskom kraju i jugozapadnoj Bosni, što se može zaključiti iz rasporeda prapovijesnih objekata.

Nad zaseokom Anđelića u Vrpolju nalazi se Jelinak (664 m), a na brdu Umcu (583 m), sjeverozapadno ispod srednjovjekovne utvrde, je Velika-Maroševa gradina. Prapovijesne gomile su i na Ržištu, iznad Živaljića (553 m) je Žutina gomila, gomila Velika Križina (703 m) je na području sela Čačvine, dvije gomile su na položaju Pod kosom u Veliću, a jedna je na padini brijega južno od Vrpolja. Ulomci keramike razasuti su niz prisojnu padinu podno utvrde Čačvine, što svjedoči o povremenom boravku predrimskih stanovnika i na ovom hrptu brijega, na kojem nisu zamijećeni ostaci prapovijesnog objekta.

Jugoistočno od utvrde Čačvina, na prijevoju Priviji, razdjelnici zaselaka gornje i Donje Čačvine, sačuvani su tragovi antičkog kolnika izbrazdanog kolotečinama (spurillae). Ovaj je put sagrađen sredinom prvog stoljeća, kao dio itinerarskog pravca Salona — Argentaria, a bio je korišten i održavan sve do izgradnje suvremenih prometnica. Put je tekao od mosta preko Cetine kod Trilja, rubom Sinjskog polja do Vedrina, a zatim se penjao preko Čačvine, Vrpolja, Velića i Tijarice prema naseljima oko današnjeg Buškog blata.

Više lokaliteta i pokretnih spomenika, registrirano pokraj Rimskog puta, svjedoče o intenzivnom prometu ovim dijelom trase tijekom antike i srednjega vijeka. U Veliću je pronađen miljokaz postavljen za vladavine cara Maximina Tračanina (235. – 238.). Iz Čačvine potječe, danas izgubljen, žrtvenik posvećen bogu Merkuru.

Na položaju Aran u Gornjoj Čačvini, uza sjeverni rub prostrane vrtače, gomila kamenja prikupljena krčenjem skriva ostatke većeg zdanja. Vodoravno složeni redovi četvrtastih kamenih blokova povezanih žbukom, okomita fasada oslonjena na proširenu temeljnu stopu, kao i ulomci keramičkih posuda i tegula, razbacani po površinama okolnih oranica, otkrivaju kako je riječ o antičkom objektu još nepoznate veličine i namjene.

Osim spomenutih lokaliteta, na području sela Čačvine postoje i drugi položaji s materijalnim ostatcima prošlosti. Ispod brda Križine, južno podno utvrde, vire kamene poklopnice kasnosrednjovjekovnih grobova, kakvi su nedavno otkriveni stotinjak metara zapadno izvan suvremenog seoskog groblja, a pokraj staze što vodi k tvrđavi i crkvi Svih Svetih. Toponimi Mirine blizu zaselka Žuljevića i Grebčine sjeverozapadno od Živaljića, također ukazuju na blizinu arheoloških lokaliteta.

Utvrda Čačvina se prvi put spominje 1345., a o njoj više u samom članku o utvrdi.

Izvori

• O Čačvini

Vanjske poveznice

• www.cacvina.hr

Nedovršeni članak Čačvina koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.