Volos (Grčka)
Βόλος | |
|---|---|
| Osnovni podatci | |
| Država | Pogreška pri izradbi sličice: Grčka |
| Periferija | Tesalija |
| Prefektura | Magnezija |
| Stanovništvo | 82.439 (2001) |
| Površina | 27.678 km² |
| Gustoća stanovništva | 1507/km² |
| Visina | 5 m |
| Koordinate | 39°22′N 22°56′E / 39.367°N 22.933°E |
| Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
| - Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
| Poštanski broj | 38x xx |
| Pozivni broj | 24210 |
| Registarska oznaka | ΒΟ |
| Gradonačelnik | Achileas Beos |
| Službena stranica | www.volos-city.gr |
| Karta | |
Volos (grčki: Βόλος) je lučki grad, smješten u sredini Grčke, udaljen oko 326 km sjeverno od Atena i 215 km južno od Soluna.
Grad je sjedište prefekture Magnezija.
Povijest[uredi]
Za antičkih vremena[uredi]
Današnji grad Volos, smješten je na ozemlju u kojem su antici bila čak tri poznata naselja; Demetrias, Pagasa i Jolk. Demetrias je osnovao Demetrije I. Poliorket, kralj Makedonije. Jolk, ili Jolkos, bio je dom mitološkog junaka Jazona, koji je bio vođa Argonauta .
Zapadno od grada Volosa nalazi se ostatci neolitskog naselja Dimini, sa ostatcima akropole, zidina, i dvaju grobnica, datiranih u 4000-1200 pr. Kr., iz takozvane kulture Sesklo. Ostatci akropole su najstariji u cijeloj Grčkoj (datirani su u 6000 pr. Kr.), na nalazištu su vidljivi temelji palača i zgrada iz neolita.
U vrijeme Bizanta[uredi]
Po bizantskim povjesničarima, Volos se u XIX st. zvao, Golos.
Većina stručnjaka drži da je to ime izvedenica od strarijeg imena Jolkos, da je od tog nastao Golkos pa Golos, te zatim Volos. Ima međutim i onih koji misle da je ime došlo od Folos, koji je po legendama bio srednjovjekovni feudalni veleposjednik iz ovog kraja.
Grad Volos u novoj eri[uredi]
Volos je novi grad, njegov rast počeo je tek početkom XIX st., kad se iz malog turskog sela preobrazio u grad.
Još 1858. god. naselje je imalo samo 80 kuća, poredanih uz obalu.
Nakon priključenja grada Grčkoj 1881., grad je imao svega 4 900 stanovnika, ali je u sljedećim dekadama počeo ubrzano rasti kao trgovačko obrtničko središte tog dijela Grčke. Od 1920. grad je naglo porastao zbog velikog broja novih stanovnika, - izbjeglica nakon Grčko-Turskog rata koji su dolazili iz Male Azije, Ponta, Kapadocije i Istočne Tračke.
Zbog toga je grad naglo narastao, 1920. imao je 30 046 stanovnika, ali je već 1928. godine imao već 47 892.
Grad je osjetno ojačao nakon proširenja luke, izgradnje velikih industrijskih postrojenja teške industrije i razvojem turizma. Volos je sjedište rivijere Magnezija i odredišna luka za otoke Sjevernih Sporada. Blizu grada nalazi se planina Pelion, dom kentaura Hirona, - danas je to značajno turističko odredište.
Volos je bio jedan od centara borbe za narodni grčki jezik - Katarevusa i to u vremenu kad je on bio zabranjen, na početku XX st., lider tog pokreta bio je Delmouzos.
Zemljopisne karakteristike[uredi]
Volos se nalazi u vrhu Pagazetičkog zaljeva, iznad grada diže se planina Pelion. Kroz grad prolaze tri planinske rječice: Anavros, Krausidonas i Xirias (sve tri sa izvorima na planini Pelion 1651 m.)
Zapadno od grada u okrugu Neapoli, nalazi se močvara Bourboulithra, koja je od velike važnosti za biološku raznolikost čitavog kraja, i kojoj se u novije vrijeme daje dužna pažnja u cilju njene zaštite, i zaštite njezina ekosustava.
Prirodne katastrofe[uredi]
Kako se čitava Grčka nalazi na trusnom području, ni Volos nije prošao bez oštećenja. Najpoznatiji i najrazorniji potresi desili su se između 1954.-1955., kada je porušen gotovo cijeli grad i sve njegove povijesne neoklasične građevine. Ono što nije uništio potres, dokrajčila je katastrofalna poplava te iste godine. Grad je pogodila još jedna katastrofalna poplava 10. listopada 2006., tad se srušio i željeznički most na pruzi Volos - Larisa.
Arhitektura grada[uredi]
Volos je kao novi grad, vrlo pomno planiran još iz 1882., tako da ima vrlo pravilan raspored ulica, trgova i parkova. Po nekim je najljepše planiran i izvedeni Grčki grad.
Rast stanovništva[uredi]
| Godina | Stanovništvo | Promjene | Šire gradsko stanovništvo |
|---|---|---|---|
| 1981 | 71,378 | - | 103,000 |
| 1991 | 77,192 | +5,814/+8.14% | 120,000 |
| 2001 | 82,439 | +5,247/+6.79% | 150,000 |
Gospodarstvo[uredi]
Volos je jedan od najjačih industrijskih centara Grčke. Ima osobito dobro razvijanu tešku industriju; čeličane (SIDENOR i Hellenic Steel industry, Ελληνική Χαλυβουργία) i cementaru AGET - Hraklis, jednu od najvećih na svijetu koja proizvodi više od 7.000.000 tn.[1]) Velliki značaj ima i luka, koja je treća po značaju u Grčkoj.
Strani konzulati[uredi]
Obzirom na značaj Volosa kao sjedišta, gospodarstva, financija, transporta i administrativnog sjedišta tog dijela Tesalije i Grčke, u gradu djeluju sljedeći konzulati;
- Datoteka:Flag of Italy.svg Italija
- Datoteka:Flag of France.svg Francuska
- Datoteka:Flag of Belgium (civil).svg Belgija
- Datoteka:Flag of Germany.svg Njemačka
- Datoteka:Flag of Denmark.svg Danska
- Datoteka:Flag of the Netherlands.svg Nizozemska
Kultura[uredi]
Poznati sugrađani[uredi]
- Jazon mitološki junak
- Pelej mitološki junak
- Giorgio de Chirico (1888-1978) talijanski futuristički slikar
- Vangelis (1943) skladatelj
Šport[uredi]
Profesionalni klubovi[uredi]
- Α.Σ. ΕΡΜΗΣ
- Olympiakos Volou FC
- Niki Volou FC
Atrakcije u gradu i oko njega[uredi]
- Arheološko nalazište Sesklo
- Arheološko nalazište Demetrias
- Arheološko nalazište Demetrias.
- Arheološko nalazište Brdo Goritsa
- Rekonstrukcija antičkog broda ARGO
- Park skulptura Anavros
Muzeji i galerije[uredi]
- Arheološki muzej Volos
- Muzej novije povijesti grada Volosa[1]
- Nacionalni želježnički muzej Grčke, na željezničkoj stanici Volos
- Muzej svile
Prijevoz[uredi]
Pored grada Volosa, nalazi se međunarodna zračna luka (International Airport of Central Greece, Nea Anchialos) sa dobrim vezama prema važnijim europskim destinacijama. Pomorska luka Volos, povezuje trajektima obližnje otoke Sporade.
Auto ceste[uredi]
Volos je povezan sa autocestom E75 sa sjevernom i južnom Grčkom. Iz grada vodi i magistrala E65 za zapadnu Grčku (za luku Igumenica, koja bi trebala postati autocesta punog profila do 2012.
Željeznica[uredi]
Željezničku stanicu Volos, podigao je talijanski graditelj Evaristo De Chirico, odmah po oslobođenju centralne Grčke 1884. godine. Danas taj dio stanice služi kao sjedište uprave lokalne željeznice Tesalije.
Gradovi prijatelji[uredi]
Bălţi, Moldova- Datoteka:Flag of France.svg Le Mans, Francuska
- Datoteka:Flag of Russia.svg Rostov na Donu, Rusija
- Datoteka:Flag of Russia.svg Soči, Rusija
- Datoteka:Flag of Bulgaria.svg Pleven, Bugarska
- Datoteka:Flag of Serbia.svg Smederevo, Srbija
.svg){kind=link}
Izvori[uredi]
- ↑ . AGET Hraklis Facilities ID: aget_hraklis_facilities.
Vanjske poveznice[uredi]
| |||||||