Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Tartarija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Karta iz 1806. godine koja prikazuje Neovisnu Tartariju (označenu žutom bojom) i Kinesku Tartariju (označenu ljubičastom bojom).

Tartarija (latinski: Tartaria) ili Velika Tartarija (latinski: Tartaria Magna) povijesna je regija u Aziji koje se prostirala od Kaspijskoga jezera i Urala do Tihoga oceana. Tartarija je hiperonim koji su koristili Europljani za područja Središnje, Sjeverne i Istočne Azije koje su bile nepoznate europskima zemljopiscima. Tartarija se prostirala Pontsko-kaspijskom stepom, Idel-Uralom, Kavkazom, Sibirom, Unutarnjom Azijom, Mongolijom i Mandžurijom.

Zemljopis i povijest

Karta i opis Tartarije u djelu „Relationi universali” Giovannija Botera (Brescia, 1599. godine).

Znanje o Mandžuriji, Mongoliji i Središnjoj Aziji bilo je ograničeno sve do 18. stoljeća. Čitavo to područje nazvano je „Tartarija”, a njeni stanovnici „Tartari”[1] U ranome novome vijeku kada dolazi do porasta znanja o zemljopisu Azije, Europljani su počeli dijeliti Tartariju na više dijelova: Sibir je postao Velika Tartarija ili Ruska Tartarija, Krimski Kanat Mala Tartarija, Mandžurija Kineska Tartarija, a zapadna Središnja Azija (prije postojanja Ruskoga Turkestana) Nezavisna Tartarija.[2][3][4]

Mišljenja Europljana o ovome prostoru bila su često negativna te su se često odrazila na naslijeđe mongolskih osvajanja. Izraz je nastao nakon rasprostranjenoga razaranja koja su se širila s Mongolskim Carstvom. Dodavanjem dodatnoga „r” u „Tatar” sugeriralo je na Tartar, pakao u grčkoj mitologiji.[5] U 18. stoljeću pisci koji su djelovali tijekom prosvjetiteljstva opisivali su Sibir ili Tartariju i njene stanovnike kao „barbare”. Te opise su povezivali s idejama civilizacije, divljaštva i rasizma.[6]

Pad upotrebe

Upotreba izraza „Tartarija” doživljava pad sve većim znanjem regije. Unatoč tome ovaj se izraz još dugo koristio u 19. stoljeću.[7] Etnografske podatke koji su prikupili isusovci u Kini doveli su do zamjene izraza Kineska Tartarija s Mandžurijom u europljanskome zemljopisu u ranome 18. stoljeću.[8] Istraživanja ovih prostora koja su vodili Jegor Kazimirovič Mejendorf i Alexander von Humboldt doveli su do rasta upotrebe izraza Središnja Azija u ranome 19. stoljeću te dodatnima izrazima, kao što su Unutarnja Azija[9] i Sibir za azijski dio Rusko Carstvo. Do izraza Sibir za ovo područje došlo je zahvaljujući ruskima osvajanjima.[10]

Do 20. stoljeća, izraz Tartarija za Sibir i Središnju Aziju više nije bio u upotrebi. Unatoč tome izraz se nalazi u imenu knjige News from Tartary Petera Fleminga, starijega brata Iana Fleminga. U knjizi opisuje svoja putovanja po Središnjoj Aziji.

Izvori

  1. Elliott, "The Limits of Tartary", 625
  2. Ibid., 626
  3. Vermeulen, "Before Boas", 88
  4. Sela, "L'invention", 542
  5. Elliott, Op. Cit., 626
  6. Wolff, "Global Perspective", 448
  7. Seal, Op. Cit.
  8. Elliott, Op. Cit., 626
  9. Sela, Op. Cit, 543
  10. Vermeulen, Op. Cit., 89

Literatura

  • Elliott, Mark C. "The Limits of Tartary: Manchuria in Imperial and National Geographies." The Journal of Asian Studies 59, no. 3 (August 2000): 603–46. doi:10.2307/2658945.
  • Sela, Ron. "SVETLANA GORSHENINA. L’invention de l’Asie centrale: Histoire du concept de la Tartarie a` l’Eurasie. (Rayon histoire de la librairie Droz, no. 4.) Geneva: Droz, 2014. Pp. 702. $73.20." American Historical Review 2016 (April 2016): 542–43. doi:10.1353/imp.2015.0005.
  • Wolff, Larry. "The Global Perspective of Enlightened Travelers: Philosophic Geography from Siberia to the Pacific Ocean." European Review of History: Revue Europeenne Dhistoire 13, no. 3 (September 2006): 437–53. doi:10.1080/13507480600893148.
  • Vermeulen, Han F. Before Boas: The Genesis of Ethnography and Ethnology in the German Enlightenment. Albany, NY: University of Nebraska, 2018.

Vidi još

Vanjske poveznice