Pontsko-kaspijska stepa

Datoteka:Обитатели Азово-Сивашского заповедника на Бирючем острове.jpg

Stepa u Azovsko-sivaškom nacionalnom parku

Pogreška pri izradbi sličice:

Prostor koji zauzima Pontsko-kaspijska stepa označen je ljubičastom bojom na karti.

Pontsko-kaspijska stepa je velika stepa koja se prostire od sjeverne obale Crnoga mora prema istoku sve do Kaspijskoga jezera, tj. od Dobrudže u sjeveroistočnoj Bugarskoj i sjeverozapadnoj Rumunjskoj, kroz Moldaviji, prema ruskom Sjevernome Kavkazu te područja uz rijeku Volgu, sve do sjeverozapadnoga Kazahstana, čineći dio Euroazijske stepe. Istočno od Pontsko-kaspijske stepe nalazi se Kazaška stepa. Pontsko-kaspijska stepa je dio paleoarktičkih umjerenih travnjaka, savana i grmovitih ekoregije umjereno travnjačke, savanske i grmovite biome.

Područje Pontsko-kaspijske stepe odgovara području koji su tijekom antike nastanjivali Kimerijci, Skiti i Sarmati.

Kroz nekoliko tisućljeća u području Pontsko-kaspijske stepe pribivali su razne skupine euroazijskih konjaničkih nomada, odakle su započinjali svoje pljačkaške i osvajačke pohode, najčešće prema Istočnoj Europi te Zapadnoj i Južnoj Aziji.

Pojam Pontsko-kaspijske regije u biogeografiji upotrebljava se za životinjske i biljne vrste koje dolaze iz ovih krajeva, te za životinje s obala Crnoga i Azovskoga mora te Kaspijskoga jezera. Genetska istraživanja identificirala su ovo područje kao najvjerojatnije područje gdje su konji prvi put bili pripotomljeni.

Prema Kurganskoj teoriji Pontsko-kaspijska stepa je bila pradomovina Indoeuropljana te Indoeuropskoga prajezika.

Zemljopis i ekologoija

Datoteka:Філія ЛПЗ НАНУ "Стрільцівський степ" Stipa tirsa (ЧКУ).jpg

Streltsovskaja stepa, očuvano područje u Milivojskome rajonu, Luganska oblast, Ukrajina. Tijekom ljeta u stepi dominiraju Stipa šljive.

Datoteka:Цветение тюльпанов.jpg

Tulipa suaveolens je jedan od tipičnih proljetnih cvjetova Pontsko-kaspijske stepe.

Pontsko-kaspijska stepa zauzima područje od 994,000 km² Europe te se prostire od Dobrudže u sjeveroistočnoj Bugarskoj i sjeverozapadnoj Rumunjskoj, kroz Moldaviji, prema ruskom Sjevernome Kavkazu te područja uz rijeku Volgu, sve do sjeverozapadnoga Kazahstana.

Pontsko-kaspijska stepa na sjeveru graniči s istočnoeuropskom šumskom stepom, tranzicijskom zonom između mješanih travnjaka i širokolisnih i mješovitih šuma umjerenih predjela. Pontsko-kaspijska stepa se na jugu širi prema Crnom moru, osim kod Krimskih planina i granice zapadnoga Kavkaza s morem, gdje Krimski submediteranski šumski kompleks definira južni rub Pontsko-kaspijske stepe. Stepa se dalje širi prema zapadnoj obali Kaspijskoga jezera preko ruske republike Dagestan, no Kaspijska depresija uonemogujuće povezivanje Pontsko-kaspijske stepe zajednos sjevernom i sjeverozapadnom obalom Kaspijskoga jezera. Kazaška stepa se nalazi na istočnoj granici Pontsko-kaspijske stepe.

Pontsko-kaspijska mora ostatci su Turgajskoga mora, ekstencije Paratetisa koje se pružalo istočno i južno od Urala te je pokrivalo veliki dio današnje Zapadnosibirske nizine u Mezozoiku i Kenozoiku.

Prapovijesne kulture

• Kultura linearnotrakaste keramike 5500. pr. Kr. – 4500. pr. Kr.
• Kultura Cucuteni-Tripolje 5300. pr. Kr. – 2600. pr. Kr.
• Kultura Hvaljinsk 5000. pr. Kr. – 3500. pr. Kr.
• Kultura Srednji Stog 4500. pr. Kr. – 3500. pr. Kr.
• Kultura kurgana 3500. pr. Kr. – 2300. pr. Kr.
• Kultura katakombi 3000. pr. Kr. – 2200. pr. Kr.
• Kultura Srubnaja 1600. pr. Kr. – 1200. pr. Kr.
• Kultura Novočerkask 900. pr. Kr. – 650. pr. Kr.

Povijesni narodi i države

• Kimerijci 12. stoljeće pr. Kr. – 7. stoljeće pr. Kr.
• Dačani 11. stoljeće pr. Kr. – 3. stoljeće po. Kr.
• Skiti 8. stoljeće pr. Kr. – 4. stoljeće pr. Kr.
• Sarmati 5. stoljeće pr. Kr. – 5. stoljeće po. Kr.
• Ostrogoti 3. stoljeće – 6. stoljeće
• Huni 4. stoljeće – 8. stoljeće
• Bulgari (Onoguri) 4. stoljeće – 7. stoljeće
• Avari 6. stoljeće – 8. stoljeće
• Gok-Turci 6. stoljeće – 8. stoljeće
• Avari 6. stoljeće – 8. stoljeće
• Saviri 6. stoljeće – 8. stoljeće
• Hazari 6. stoljeće – 11. stoljeće
• Pečenezi 8. stoljeće – 11. stoljeće
• Kipčaci i Kumani 11. stoljeće – 13. stoljeće
• Mongolska Zlatna Horda 13. stoljeće – 15. stoljeće
• Kozaci, Kalmici, Krimski Tatari, Povolški Bugari, Nogajci te ostali turkijski narodi, plemena i države 15. stoljeće – 18. stoljeće
• Pontski Grci i Kavkaski Grci 15. stoljeće – 19. stoljeće
• Rusko Carstvo 18. stoljeće – 20. stoljeće
• SSSR 20. stoljeće

Vidi još

• Euroazijska stepa
• Haplogrupa R1a
• Haplogrupa R1b
• Kurganska teorija
• Pontsko-kaspijski jezici

Vanjske poveznice

• Pontsko-kaspijska stepa na WWF-u
• Google karte: Pontsko-kaspijska stepa