| Tatari Tatarlar / Татарлар |
|---|
 |
| Područja glavnog rasprostiranja Tatara (zeleno) |
| Ukupno pripadnika |
| blizu 7 milijuna [1];[2] |
| Značajna područja naseljavanja |
| Rusija, Uzbekistan, Kazahstan, Ukrajina, Kirgistan, Turska, Litva, Finska, Estonija, Poljska, Bjelorusija, Njemačka, Bugarska, Rumunjska, Kanada, SAD, Brazil, Moldavija, Japan i Kina |
| Jezik |
| Tatarski jezik, Ruski jezik |
| Vjera |
| Sunitski muslimani, Pravoslavni kršćani, Ateisti |
| Povezane etničke grupe |
| Turkijski narodi |
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim zemljama kao su (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000), te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina). Po vjeri su većinom muslimani suniti, uz manje skupine pravoslavaca.
Naziv i povijest
Sam naziv „Tatarlar“ izvorno se odnosio na mongolsko pleme „Ta-ta“, koje je živjelo sjeverno od pustinje Gobi u 5. stoljeću. Te se pokrenulo prema Zapadu i zavladalo turkijskim plemenom Protobugara na Volgi, s kojim se danas izmiješalo (današnji kazanjski Tatari). Tako se Tatari najčešće drže turkijsko-mongolskim narodom koji govori turkijskim jezikom.
Nakon prodora Džingis-kanovih Mongola u Europu, nazivi Tatari i Mongoli javljaju se sinonimno. Do 13. stoljeća izmiješali su se i s drugim turkijskim narodima u Europi (Hazari, Kumani, Pečenezi i dr.).
Tatari su vladajući sloj u Zlatnoj Hordi, državi koja se prostirala od Oba do Dnjepra, ugrožavajući i Moskvu, a nakon slabljenja Zlatne Horde vladaju još uvijek moćnim Kazanjskim i Krimskim kanatima, sve do kraja 15. stoljeća, kada ih potiskuju Rusi.
U Drugom svjetskom ratu krimski Tatari su raseljeni. Kazanjski Tatari su imali autonomiju u Tatarstanu u SSSR-u, danas Republika Tatarstan u Ruskoj Federaciji.
Poznati Tatari
Među najpoznatijim Tatarima su:
- Gabdeljhj Ahatov - znanstvenik i jezikoslovac
- Alija Mustafina - gimnastičarka
- Dinara Safina - tenisačica
- Dinijar Biljaletdinov - nogometaš
- Irina Shayk - manekenka
- Marat Safin - tenisač
- Rinat Dasajev - nogometaš
- Charles Bronson - glumac
Izvori
- Opća i nacionalna Enciklopedija, 19. knjiga, PRO LEKSIS d. o. o. VEČERNJI LIST d. d., Zagreb 2007., ISBN 978-953-7224-19-6
