Juraj Paršić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Juraj (Jure, Zore) Paršić (Sveta Nedjelja (Hvar), 12. svibnja 1911. - Glonn blizu Munchena, 19. svibnja 1991.),[1][2] hrvatski dominikanac, katolički svećenik, protivnik ustaških zločina,[3] politički uznik, žrtva jugokomunističkih progona[4]

Životopis

Svećeničkim putem pošao je Juraj, njegov brat o. Rando ( Zore) i bratić o. Zlatan Plenković.[5]

U Poljicima je župnik od rujna 1937. do Velike Gospe 1942. godine. [6] 1939. godine počele su se uređivati u Zastražišćima, a iste godine don Juraj uveo je jaslice i u Poljica, a postavljene su pod oltar Gospe od Ružarija.[7] Don Juraj je autor teksta na spomen-ploči na pročelju župne crkve u Poljicima na Hvaru: »Bogu na slavu, sv. Ivanu na čast, sebi na spomen i diku, 1940. u vjeri i slozi obnovili mještani.« Don Juraj je naj­zaslužniji za gradnju da­našnje jednobrodne cr­kve, koja veličinom dvostruko premašuje prethodnu. U Poljicima na Hvaru bio je župnik od rujna 1937. do Velike Gospe 1942. godine.[8]

Nakon služ­bovanja u Poljicima Paršić je prešao na drugo mjesto kao župnik. U Zagreb je došao 1941. pred talijanskom okupacijom. Od nadbiskupa Stepinca zatražio je najtežu župu, a on mu je dodijelio župu Jasenovac koju svećenici nisu htjeli preuzeti. [9] Bio je župnik u Jasenovcu od blagdana Svih svetih 1942. do siječnja 1945. go­dine. Ondje je razvio zapaženu karitativno-humanitarnu djelatnost. Nadbiskupa Stepinca redovito je izvješći­vao o radu. S nadbiskupom Stepincem uspješno je surađivao. [10] Mnogi su kod njega intervenirali ne bi li spasili svoje drage iz zloglasnog logora, no i on je bio nemoćan pred opakim režimom.[11] Pretkraj rata upustio se u vrlo opasni potez, premda ga je sproveo zbog jasnih svećeničkih motiva, jer je imao stalno pred očima slavu Božju i spasenje duša. Travnja 1945. podije­lio je sakramente umirućih utamničenim ministrima NDH koji su bili osuđeni na smrt, dr. Mladenu Lorkoviću i Anti Vokiću. Riskirao je život jer je dao odrješenje osuđenicima koji su neuspjelo pokušali izvesti NDH iz omče Sila Osovine i priključiti NDH Saveznicima.[12] U prvim minutama 7. svibnja 1945. napustio je Zagreb vlakom za ranjenike i bolesnike. Na putu prema Mariboru vlak su zarobili partizani. Među ostalima uhićeni su don Jure Paršić, zatim hrvatski povjesničar i ravnatelj Ustaške pismohrane dr Ivo Guberina te zapovjednik vlaka dr Šime Cvitanović - ravnatelj bolnice na Rebru. Oni i još neke druge osobe bile su odvedene u Zagreb i ondje osuđene, dr. Cvitanović i dr. Guberina na smrt, a don Jure Paršić na višegodišnju robiju. Sudbinu vlaka don Jure je poslije opisao povjesničaru dr Jeri Jarebu.[13] Prvotno je i Paršić bio osuđen na smrt, ali je pomilovan.[14]

Otišao je u Prezid u Gorski kotar gdje je bio župnik. Kratko se zadržao, nakon čega odlazi u Zavalje. [15]

Zbog progona promijenio je nakon rata ime u Matej Marušić (Jure Marušić[16]). Poslije rata, 1948. došao je u župe Drežnik, Vaganac i Rakovica. Tim je župama desetkovani narod zastrašivan, UDBA je odvodila preživjele i sprovodila teror. Narod je tješio u vremenima najteže rigidne diktature. Uz Stanka Kompare i ostale svećenika u slunjskom kraju bio je ne samo pastir nego i simbol ponosa, identiteta, neuništivosti. Pa­storalno je djelovao i u ta­dašnjoj Senjsko-modruškoj biskupiji. UDBA je Paršiću godine 1958. pripremila zamku.[17] Odlučila ga je likvidirati.[18] Radi vla­stite sigurnosti 1958. odlučio je napustiti domovinu te je se spasio bijegom ilegalno preko granice. Do umirovljenja 1981. ra­dio kao svećenik, najpri­je u Austriji, zatim u Nje­mačkoj. [19] U Austriji je u logoru Asten zamijenio franjevca splitske provincije Presvetog Otkupitelja fra Mirka Čovića 1961. godine. Hrvatskim je izbjeglicama pružao pastoralnu skrb pruža sve do konca rujna 1967. godine.[20] U emigraciji je radio za hrvatsku sirotinju koja je bježala pred komunističkom tiranijom.[21]

Gorljiv i duboko pobožan svećenik don Zore Paršić Rado je hodočastio na mjesta povezana s Isusovim i Marijinim životom. Don Zore bio je toliko gorljiv i duboko pobožan da je čak izražavao želju kupiti grob u Lurdu, da bi bio što bliže Gospi. [22]

Sjećanja je objavio u Hrvatskoj reviji 1985. godine.[23][24] Dok je bio u emigraciji, poho­dio ga je i prvi hrvatski pred­sjednik Franjo Tuđman zbog jednoga svjedočanstva iz Drugoga svjetskog rata koje je osobno htio provjeriti (op.a.: objavio je Paršić 1985. godine da je u jasenovačkom logoru moglo izgubiti živote od početka do kraja 1941-1945 između 30 i 40 tisuća ljudi[25]). Paršić je djelovao do 1991. godine. Umro je te 1991. godine u Njemačkoj.[26] Pokopan je u zavičaju. [27]

Izvori

  1. Župa Presvetog Trojstva Slunj Godišnjica rođenja Jurja Paršića - 12. svibnja 2011.
  2. Slunjski dekanat Pristupljeno 10. prosinca 2007.Pristupljeno 10. prosinca 2007.
  3. Hrvatsko pravo, online stranačke novine HSP1861 Do danas nije utvrđen istinit broj ubijenih u logoru Jasenovac za vrijeme NDH!
  4. Župa Presvetog Trojstva Slunj Tin Kolumbić u GK od 11.07.2010., Sjećenje na neobičnog svećenika - 9. srpnja 2010., Tko je bio vlč. Juraj Paršić?
  5. IKA/Hrsvijet "Zabranjeno sjećanje" dominikanca Randa Paršić, Arhiva - stari hrsvijet.net 2, 17. svibnja 2011.
  6. IKA Spomen na don Zoru Paršića. Na svetkovinu župnog zaštitnika u Poljicima na Hvaru obilježena 70. obljetnica gradnje župne crkve, vijest IKA V - 123218/6 , 24. lipnja 2010.
  7. 1910-2005: 95 godina Etnografskog muzeja Split Marija Stipišić: Kipić Djeteta Isusa na otocima Braču i Hvaru, str. 74
  8. Župa Presvetog Trojstva Slunj Tin Kolumbić u GK od 11.07.2010., Sjećenje na neobičnog svećenika - 9. srpnja 2010., Tko je bio vlč. Juraj Paršić?
  9. Slunjski dekanat Pristupljeno 10. prosinca 2007.
  10. Župa Presvetog Trojstva Slunj Tin Kolumbić u GK od 11.07.2010., Sjećenje na neobičnog svećenika - 9. srpnja 2010., Tko je bio vlč. Juraj Paršić?
  11. Slunjski dekanat Pristupljeno 10. prosinca 2007.
  12. Župa Presvetog Trojstva Slunj Tin Kolumbić u GK od 11.07.2010., Sjećenje na neobičnog svećenika - 9. srpnja 2010., Tko je bio vlč. Juraj Paršić?
  13. ČSP, br. 3., Zagreb, 2008. Razgovor s dr. Jerom Jarebom u povodu 80. godišnjice njegova života. Razgovarao prof. dr. Hrvoje MATKOVIĆ str. 716
  14. Slunjski dekanat Pristupljeno 10. prosinca 2007.
  15. Slunjski dekanat Pristupljeno 10. prosinca 2007.
  16. Riječka nadbiskupija Mons. Ivoslav Linić Ređenje u tajnosti, 16. veljače 2010.
  17. Župa Presvetog Trojstva Slunj Tin Kolumbić u GK od 11.07.2010., Sjećenje na neobičnog svećenika - 9. srpnja 2010., Tko je bio vlč. Juraj Paršić?
  18. Slunjski dekanat Pristupljeno 10. prosinca 2007.
  19. Župa Presvetog Trojstva Slunj Tin Kolumbić u GK od 11.07.2010., Sjećanje na neobičnog svećenika - 9. srpnja 2010., Tko je bio vlč. Juraj Paršić?
  20. Hrvatska katolička misija Linz Dušebrižništvo na hrvatskom jeziku u Gornjoj Austriji
  21. Slunjski dekanat Pristupljeno 10. prosinca 2007.
  22. IKA Spomen na don Zoru Paršića. Na svetkovinu župnog zaštitnika u Poljicima na Hvaru obilježena 70. obljetnica gradnje župne crkve, vijest IKA V - 123218/6 , 24. lipnja 2010.
  23. Paršić, Jure, Hrvatska revija br. 35/ 1985.
  24. Hrvatska revija, Munchen - Barcelona, 1985. Jure Paršić: Sjećanja nekadašnjeg jasenovačkog župnika
  25. Hrvatsko pravo, online stranačke novine HSP1861 Do danas nije utvrđen istinit broj ubijenih u logoru Jasenovac za vrijeme NDH!
  26. Župa Presvetog Trojstva Slunj Tin Kolumbić u GK od 11.07.2010., Sjećenje na neobičnog svećenika - 9. srpnja 2010., Tko je bio vlč. Juraj Paršić?
  27. IKA Spomen na don Zoru Paršića. Na svetkovinu župnog zaštitnika u Poljicima na Hvaru obilježena 70. obljetnica gradnje župne crkve, vijest IKA V - 123218/6 , 24. lipnja 2010.

Vanjske poveznice