Poljica Kozička | |
---|---|
Poljica Kozička na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | Splitsko-dalmatinska |
Općina/Grad | Vrgorac |
Nadmorska visina | 727 m |
Zemljopisne koordinate | 43°18′22″N 17°15′42″E / 43.306150309609°N 17.26168662834226°E |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 172 |
Pošta | 21274 Kozica |
Pozivni broj | 021 |
Autooznaka | MA |
Poljica Kozička na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije |
Poljica Kozička je naselje u sastavu Grada Vrgorca, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Geografski položaj
Poljica Kozička pripadaju gradu Vrgorcu od čijeg centra su udaljena 21 kilometar. Makarska je udaljena 39 kilometara, dok je udaljenost od Imotskoga 35 kilometara.
Gospodarstvo
Stanovništvo se uglavnom bavi stočarstvom i poljoprivredom.
Opskrba sela električnom energijom vrši se imotskoga Slivna, tj. električnu mrežu održava HEP-ov pogon iz Imotskoga što mještanima predstavlja problem zbog čestih komplikacija. Godine 2011. tražili su i da se selo spoji na dalekovod Vrgorca, preko Stilja ili Kozice, kako bi struja bila jača, a mreža se redovitije održavala.[1] Poštanski broj je 21274, a dostavna pošta Kozica.
Stanovništvo
Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 172 stanovnika.[2]
Kretanje broja stanovnika od 1857. do. 2011.[3]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:1200 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001. bar:2011 text:2011.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 803 bar:1869 from:0 till: 766 bar:1880 from:0 till: 843 bar:1890 from:0 till: 999 bar:1900 from:0 till: 1169 bar:1910 from:0 till: 1184 bar:1921 from:0 till: 1103 bar:1931 from:0 till: 1163 bar:1948 from:0 till: 1091 bar:1953 from:0 till: 1112 bar:1961 from:0 till: 1078 bar:1971 from:0 till: 993 bar:1981 from:0 till: 643 bar:1991 from:0 till: 421 bar:2001 from:0 till: 255 bar:2011 from:0 till: 172
PlotData=
bar:1857 at: 803 fontsize:S text: 803 shift:(-10,5) bar:1869 at: 766 fontsize:S text: 766 shift:(-10,5) bar:1880 at: 843 fontsize:S text: 843 shift:(-10,5) bar:1890 at: 999 fontsize:S text: 999 shift:(-10,5) bar:1900 at: 1169 fontsize:S text: 1.169 shift:(-10,5) bar:1910 at: 1184 fontsize:S text: 1.184 shift:(-10,5) bar:1921 at: 1103 fontsize:S text: 1.103 shift:(-10,5) bar:1931 at: 1163 fontsize:S text: 1.163 shift:(-10,5) bar:1948 at: 1091 fontsize:S text: 1.091 shift:(-10,5) bar:1953 at: 1112 fontsize:S text: 1.112 shift:(-10,5) bar:1961 at: 1078 fontsize:S text: 1.078 shift:(-10,5) bar:1971 at: 993 fontsize:S text: 993 shift:(-10,5) bar:1981 at: 643 fontsize:S text: 643 shift:(-10,5) bar:1991 at: 421 fontsize:S text: 421 shift:(-10,5) bar:2001 at: 255 fontsize:S text: 255 shift:(-10,5) bar:2011 at: 172 fontsize:S text: 172 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Najveći broj stanovnika Poljica Kozička imala su 1910. godine kada je u njima živjelo 1184 stanovnika. Nakon toga, broj stanovnika rapidno opada da bi do 2011. godine, prema Državnom zavodu za statistiku, svega 172 stanovnika živila u selu. Međutim, prema drugim podatcima, u Poljicama Kozičkim 2011. godine živilo je 60 stanovnika.[1] U samom zaseoku Vekići živi samo 8 mještana.
Ivan Vekić, rodom iz Poljica Kozičkih, u svojoj knjizi "Peta zapovijed: Roman o Domovinskom ratu" (Osijek, 2014.), u bilješci o piscu navodi: "Rođen sam 18. listopada 1938. god. u zabiokovskom selu Poljica, zaseok Vekići - jednom od brojnih zaseoka toga siromašnoga i prkosnog, na brđanski način lijepoga sela. Sela iz kojega se samo odlazi i nikada više ne vraća, osim u tužnim mislima, u mašti i prisjećanjima na svoje hajdučko porijeklo, kada nema nikakve druge utjehe. O njemu pjevamo kad nas svi čuju i plačemo kada nas nitko ne vidi!" [4]
Prezimena Vrgorske krajine
Ajduk, Alerić, Ančić, Antunović, Arambašić, Bajalo, Bajto, Baletić, Barać, Barbir, Begović, Beus, Bilić, Biskupović, Bobanac, Bokšić, Borovac, Božić, Brljević, Buklijaš, Bulog, Buljan, Bušelić, Caktaš, Cikoja, Čepo, Čović, Ćulav, Delić, Delipetar, Divić, Dodig, Domanžić, Dragičević, Dropulić, Dujmović, Đugum, Erceg, Filipović, Franić, Galić, Gašpar, Glamuzina, Glavan, Glavaš, Govorko, Grančić, Granić, Grbavac, Grgić, Grljušić, Grubišić, Hrstić, Ilić, Ivandić, Ivičević, Jakičević, Jelaš, Jelavić, Jerkušić, Jović, Jujnović, Jukić, Jurilj, Jurjević, Kalajžić, Kapović, Kardum, Katavić, Katić, Klaričić, Klinac, Knezović, Kolak, Kordić, Kraljević, Krivić, Krstičević, Kurilj, Kurtović, Lendić, Majić, Majstrović, Maras, Marević, Marinović, Markotić, Maršić, Martinac, Marušić, Matić, Matković, Medak, Mihaljević, Miletić, Miljak, Miočević, Mišić, Musanić, Musulin, Mušan, Naglan, Nizić, Nuić, Okmažić, Opačak, Oršulić, Ožić-Bebek, Panžić, Pavić, Pavlak, Pavlinović, Pejdo, Perić, Perkušić, Pervan, Pivac, Polić, Pranić, Primorac, Prnić, Pucar, Radalj, Radić, Radomiljac, Radonić, Rakić, Rakušić, Raos, Ravlić, Rešetar, Roglić, Roso, Rudež, Ružičanin, Stanković, Suvaljko, Šalinović, Šapit, Šimunović, Škorput, Šoljak, Šošić, Štulić, Talaja, Tamburović, Tolić, Tolj, Tomac, Trlin, Turić, Ujdur, Vegar, Vekić, Vidaković, Vidović, Vranješ, Vučak, Vučko, Vujčić, Vukmir, Vukojević, Vukosav, Vuković, Vuksanović, Vukšić, Vukušić, Vuleta, Vuletić, Zekulić, Židić, Živković.[5]
Poznate osobe
- Ivan Grljušić, hrvatski pjesnik, pripovjedač, esejist, romanopisac, književni i kazališni kritičar, dramski pisac, antologičar i nakladnik rodio se 6. srpnja 1953. u Poljicima. Diplomirao je hrvatski jezik i južnoslavenske književnosti. Bio je urednik u časopisima i nakladničkim kućama, kao i kolumnist i kazališni kritičar u novinama i časopisima. Živi kao profesionalni pisac (samostalni umjetnik), okušavši se u gotovo svim književnim rodovima. HTV je snimio o njemu film "Vrutak vedrine" (režija P. Krelja). Pojedinačna djela prevedena su mu na nekoliko svjetskih jezika (engleski, njemački, japanski, francuski) Priređivao je za tisak i knjige drugih auktora. Dizajnirao knjige, izlagao samostalno i skupno slike, skulpture, fotografije i grafike. I svakako je jedan od najraznovrsnijih hrvatskih auktora uopće.[6] [7]
- Ivan Vekić, (18. listopada 1938. – Osijek, 17. prosinca 2014.) - utemeljitelj Hrvatske demokratske zajednice, ratni ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske, pravnik, političar, književnik
Spomenici i znamenitosti
U Poljicima Kozičkim nalaze se dvije rimokatoličke crkve:
- Crkva Gospe od Zdravlja koja je istovremeno i župna crkva. Sagrađena je 1887. godine na Igrištu, a obnovljena 1998. godine za vrijeme župnika don Petra Čondića. Crkva je izgrađena domaćim klesanim kamenom četvrtastoga oblika, duga je 13m, a široka 6m. Nema zvonik. Crkva ima polukružnu apsidu u kojoj se nalazi glavni oltar s Gospinim likom.
- Crkva svetoga Jure, sagrađena 1873. godine u Poljicama. Najstarija je crkva u ovoj župi. U njezinoj se gradnji koristio također klesani domaći kamen četvrtastoga oblika. Nema zvonik. Pod crkve popločan je kamenom, a u polukružnoj apsidi nalazi se drveni kip Sv. Jure na bijelom konju. Crkvu je obnovio župnik don Jakov Dragušica. Crkva je duga 13m, a široka 6m, slično kao i crkva Gospe od Zdravlja.
Administrativno gledajući, svi su zaseoci ovoga kraja uključeni u mjesnu zajednicu Poljica Kozička. Također, Poljica imaju vlastitu župu, posvećenu Gospi od Zdravlja, koja pripada Biokovskom dekanatu, kao i sve župe Vrgorske krajine. Do 1922. godine ova je župa bila u sklopu župe Kozica, a 1924. godine se osamostalila. Od te se godine vode i župne knjige. Do 1922. godine posluživali su ju franjevci iz samostana u Makarskoj, a od tada pa do danas to čine svjetovni svećenici. Zadnjih godina Drugog svjetskog rata župa je bila ispražnjena zbog nedostatka svećenika, slično kao i mnoge vrgorske župe, pa je ovlasti nad njom tada dobio vrgorski svećenik. 1955. godine ovoj su župi pripojena i Mijaca, koja su se do tada nalazili u župi Stilja. No Mijaca imaju vlastitu mjesnu zajednicu i odvojena su od Poljica, ali zbog svoje male veličine i broja župljana pripadaju župi Gospe od Zdravlja u Poljicama.[8]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 STRUJNI ŠOK: ‘Da bih upalio klimu ili bojler, moram ugasiti TV i žarulje u kući’[1]
- ↑ Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011., www.dzs.hr
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Ivan Vekić, "Peta zapovijed: Roman o Domovinskom ratu", Vlastita naklada, Osijek, 2014, str. 497.
- ↑ Prekrasna Poljica Kozička![2]
- ↑ http://www.ivan-grljusic.hr/
- ↑ http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/ivan-grljusic
- ↑ Povijesno-geografske značajke Poljica Kozičkih
Nedovršeni članak Poljica Kozička koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
|
![]() |
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |