Pierre Agostini
| Pierre Agostini | |
 | |
| Rođenje | 23. srpnja 1941. Tunis |
|---|---|
| Narodnost | Francuz |
| Polje | Fizika |
| Alma mater | Sveučilište Aix-Marseille |
| Poznat po | Atosekundna fizika |
| Istaknute nagrade | Nobelovu nagradu za fiziku 2023. |
Pierre Agostini (Tunis, 23. srpnja 1941.[1]) je francuski fizičar.
Diplomirao je 1962. i doktorirao 1968. na "Sveučilištu Aix-Marseille". Radio je u Povjerenstvu za atomsku energiju (Commissariat à l’énergie atomique, CEA) u Saclayu (1969.–2002.), Nacionalnom laboratoriju Brookhaven u New Yorku (2002.–04.) i bio profesor na "Sveučilištu Ohio" (2005.–18.).
Pridonio je razvoju eksperimentalnih metoda dobivanja iznimno kratkih svjetlosnih impulsa. Generiranjem visokih harmonika u ioniziranom argonu kroz koji je emitirana infracrvena laserska svjetlost postigao je (2001) svjetlosne impulse od 250 as (250 · 10–18 s).
Za eksperimentalne metode koje omogućuju generiranje atosekundnih impulsa svjetlosti pogodnih za proučavanje dinamike elektrona u tvari dobio je, s Ferencom Krasuzom i Anne L’Huillier, Nobelovu nagradu za fiziku 2023..