Petroglifi Oneškog jezera i Bijelog mora

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Petroglifi Oneškog jezera i Bijelog mora
Svjetska baština – UNESCO
Petroglifi Oneškog jezera i Bijelog mora
Rusija
Godina uvrštenja: 2021. (44. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii
Ugroženost: ne
Poveznica: {{{poveznica}}} UNESCO

Petroglifi Oneškog jezera i Bijelog mora su zajednički naziv za UNESCO-ovu svjetsku baštinu koja obuhvaća 33 nalazišta prapovijesnih petroglifa iz neolitika (oko 4,500. – 3,500. pr. Kr.) u Republici Kareliji u Ruskoj Federaciji. Petroglifi su također povezani s više od 100 arheoloških nalazišta, uključujući naselja, logore i jedno groblje datirano u isto vrijeme kada i ova umjetnost kamenog doba[1] .

Zaštićeno područje je podijeljeno u dvije skupine međusobno udaljene oko 300 km:

  • Petroglifi Oneškog jezera u okrugu Pudožski s 22 skupine i ukupno preko 1200 figura. Oni uglavnom prikazuju ptice, životinje, poluljudske i poluživotinjske figure, kao i geometrijske oblike koji mogu biti simboli mjeseca i sunca. Jedno od poznatijih nalazišta je na rtu Đavolji nos (Бе́сов Нос).
  • Petroglifi na obali Bijelog mora (Belomorski okrug ) ima 11 nalazišta s preko 3411 figura koje prikazuju prizore lova i plovidbe, uključujući njihovu pripadajuću opremu (jedrilice, lovačku i radnu opremu), kao i otiske stopala životinja i ljudi.

Ove rezbarije u stijenama nastale prije 7 do 4 tisućljeća, jedno od najvećih takvih nalazišta u Europi, upisane su na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi jer „pokazuju značajne umjetničke kvalitete i svjedoče o kreativnosti kamenog doba, te predstavljaju jedinstven uvid u život neolitskih kultura Fenoskandija, vjerovanjima i načinu života lovaca-ribara-sakupljača tijekom razdoblja od 600-800 godina”[1]. Postoje jasne sličnosti između kamene umjetnosti Oneškog jezera i Bijelog mora, posebno u tehnici klesanja u stijeni, kompozicijama kamene umjetnosti, prikazanim scenama i njihovom stilu, kao i u mjestima odabranim za klesanje, tj. horizontalnih motiva na kamenim pločama uz rub vode.

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Petroglifi jezera Onjega i Bijelog mora na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) preuzeto 28. lipnja 2025.

Ostali projekti

v •  • u
Svjetska baština Ruske Federacije
Europa
Kulturna dobra (18)
Povijesni i arheološki kompleks Bolğara (2014.) • Povijesno središte i citadela Derbenta (2003.) • Ferapontov manastir (2000.) • Povijesno središte Jaroslavlja (2005.) • Kazanski kremlj (2000.) • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju (1994.) • Crkve otoka Kiži na Onješkom jezeru (1990.) • Kurska prevlaka1) (2000.) • Moskovski kremlj i Crveni trg (1990.) • Novodjevičanski manastir u Moskvi (2004.) • Povijesno središte Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije (1992.) • Crkve Pskovske škole arhitekture (2019.) • Povijesno središte Sankt-Peterburga s pripadajućim spomenicima; Palače i parkovi grada Puškina (Carsko selo) (1990.) • Solovecki otoci (1992.) • Struveov luk 2) (2005.) • Katedrala Uznesenja i samostan na gradu-otoku Svijažsku (2017.) • Trojice-Sergijeva lavra (1993.) • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja (1992.)
Prirodna dobra (2)
Komijske prašume (1995.) • Zapadni Kavkaz (1999.)
Ruska zastava
Azija
Prirodna dobra (9)
Zlatno Altajsko gorje (1988.) • Bajkalsko jezero (1996.) • Krajolici Daurije3) (2017.) • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki (1996.) • Visoravan Putorana (2010.) • Park prirode Sihote-Alinj i Nacionalni park Bikin (2001.) • Park prirode Stupovi Lene (2012.) • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur3) (2003.) • Rezervat prirode Vrangelov otok (2004.)
Nematerijalna svjetska baština (2)
Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie (2008.) • Olonkho herojski ep naroda Jakuta (2008.)

1) Zajednička svjetska baština Litve i Rusije  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  3) Zajednička svjetska baština Mongolije i Rusije 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Petroglifi_Oneškog_jezera_i_Bijelog_mora&oldid=728729"